– Mi smo živjeli za to. Radili smo i po 15 sati dnevno. Konstantno smo razrađivali i mijenjali točke našeg programa. Svako naše druženje proteklo je uz brainstorming. Naravno da nam je žao što Varaždin nije uspio postati Europska prijestolnica mladih 2022. godine – govore nam Nino Preložnjak i Jelena Brcković iz Udruge mladih V.U.K.

Titulu dodjeljuje Europski forum mladih od 2009. godine s ciljem osnaživanja mladih te poticanja njihove motivacije za političku i građansku participaciju, kao i jačanja europskog identiteta i kreativnosti. Nositelji titule dobivaju priliku da svojim programom obogate kulturni, društveni, politički i ekonomski razvoj svoga grada, ali i ojačaju njegovu dugoročnu međunarodnu vidljivost.

Titula u Albaniju

Osim Varaždina, za prestižnu titulu u finalu borili su se i ruski Kazan, rumunjska Baia Mare, poljski Poznań i albanska Tirana.

Titulu je odnio glavni grad Albanije. To je malo začudilo varaždinsku delegaciju koja je prije dva tjedna bila u francuskom Amiensu, gdje je održano svečano proglašenje.

Prošli su mnoge konferencije u europskim gradovima i u tom razdoblju organizirali 80-ak programa kroz koje je prošlo čak 10.000 ljudi

Moglo bi Vas zanimati:

U Varaždinu je tri puta manje udomitelja nego prije 15 godina: Nije pitanje bih li trebao postati udomitelj nego zašto ne bi

Sve se rjeđe ljudi danas odlučuju da postanu udomitelji. Negativan je to trend u Europi i Hrvatskoj, a Varaždin i...

– Kad su pročitali „Tirana“, bili smo u šoku. Za njih smo najmanje nadali. Njihov slogan bio je „Active“ i malo toga se moglo doznati o njihovu programu. Na štandu su imali turistički katalog Tirane i što je dio njihova programa nismo ni mogli doznati. Iskreno, oni su nam posljednji bili na pameti da bi mogli odnijeti titulu – istaknuo je Nino Preložnjak.
Njegova kolegica iz Udruge V.U.K. Jelena Brcković ističe da u programu ništa ne bi mijenjali.

– Da opet idemo raditi program, ništa ne bismo mijenjali. Program je napravljen studiozno, vrlo pedantno. Radili su ga ljudi koji su dali cijelog sebe, pa je zato tuga bila veća – dodaje Brcković.

U kandidaturi za Europsku prijestolnicu mladih imali su veliku podršku Grada Varaždina

Kroz dvije godine, koliko je trajalo lobiranje da Varaždin postane Europska prijestolnica mladih, u timu koji je radio na tome bilo je 15-ak ljudi u dobi od 16 do 30 godina, i to raznih profesija, od psihologa, politologa, novinara, dizajnera, ekonomista, informatičkih stručnjaka i kulturnjaka pa do majstora za izradu gitara.

Prošli su mnoge konferencije u europskim gradovima i u tom razdoblju organizirali 80-ak programa kroz koje je prošlo čak 10.000 ljudi.

Vrijednost

– To je najveća vrijednost. Uspjeli smo pokrenuti mlade. Mladi u Varaždinu nisu inertni, već je problem što im sadržaje kreiraju stariji. Važno je da mladi imaju mjesto okupljanja, mjesto koje smatraju svojim, a morate ih pridobiti te zadobiti njihovo povjerenje – objašnjava Preložnjak.

U svemu tome imali su veliku podršku Grada Varaždina.

– Podrška Grada bila je kontinuirana jer bez nje Europski forum mladih ne bi nas dvije godine zaredom odabrao u finale. Najvažnije je što nam se uopće nisu miješali u sadržaj, nego smo imali otvorene ruke. Zato smo ponosni procesom kako je nastajao naš program i žao nam je da to nije prepoznao europski stručni žiri, sastavljen od 14 europskih institucija – dodaje Brcković, koja objašnjava da su brendiranje, marketing, društvene mreže, budžetiranje i dizajn radili isključivo mladi.

Posljednje što žele provesti je dovesti što više inozemnih bendova i kreativnih programa u Varaždin

– Kad znaš koliko smo truda uložili, naravno da si tužan – rekla je.

No, sada kada su se dojmovi slegli, oboje mladih ljudi razmišlja na drugačiji način.

– Mi smo uspjeli jer vjerujem da ćemo 80 % sadržaja iz programa uspjeti provesti u Varaždinu – rekao je Preložnjak.

Planovi

Konkretno, Udruga mladih V.U.K. planira organizirati psihološko savjetovalište za mlade. Naime, u anketi koja je provedena na 800 ispitanika, psihološko savjetovanje bilo je na vrhu liste prioriteta mladih na području cijele regije.

– Mladi jednostavno trebaju otvoreno razgovarati s nekim a da to nisu njihovi roditelji ili prijatelji. Planira se uvesti online psihološko savjetovanje i savjetovanje licem u lice. Naravno, za to je potrebna licenca. Vidjet ćemo u kojem će se smjeru to razviti. Ipak, to se ništa ne može preko noći – tvrdi Brcković.

Također, ono što planiraju je međunarodna volonterska razmjena i stažiranje za mlade preko Erasmus programa.

– Svaka osoba koja je radila u timu imala je oko 900 volonterskih sati. Planiramo se povezati s drugim udrugama koje imaju volontere, pa bi mladi volonteri iz Varaždina išli na razmjenu u neku drugu europsku zemlju – objašnjava Preložnjak.

Posljednje što žele provesti, a preuzeto je iz programa, je dovesti što više inozemnih bendova i kreativnih programa u Varaždin.

– U podrumu naših prostorija željeli bismo da mladi varaždinski bendovi imaju probe. Također, želimo u Varaždin dovesti što više stranih bendova jer vrlo rijetko nastupaju u Varaždinu – istaknula je Brcković.

Sve to uskoro će predstaviti gradskom vodstvu i nadaju se da će naći sluha za mlade u Varaždinu.

Hoće li se još jednom kandidirati za Europsku prijestolnicu mladih?
– Stava smo da ne bismo više u to ulazili. Mislimo da ako ne dobijemo ni treći put zaredom, to bi već bilo smiješno. Ono što je najvažnije je da su ostali odlični temelji za uključenje mladih u javnu sferu i povećanje aktivnosti za mlade – zaključili su.

Slogan programa je “Unlocking spaces”

Slogan njihova programa bio je „Unlocking spaces“, a sastojao se od četiri dijela. Prvi se odnosio na aktivnosti jačanja osobnih i profesionalnih kapaciteta te umrežavanja od lokalne do europske razine. Drugi dio odnosio se na međunarodnu suradnju mladih ljudi koji spadaju u marginalizirane društvene skupine, dok je treći dio varaždinskog programa bila decentralizacija aktivnosti. Potonje se odnosi na spajanje s ostalim prijestolnicama mladih. Četvrti dio programa bilo je jačanje aktivnosti građanstva promicanjem europskih vrijednosti.