Povežite se s nama

Međimurje

Tradicija ukrašavanja u predbožićno vrijeme: kinč od ruganog papera ukrašavao je i unosio boje u svaki dom

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, kustosica etnografskih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec

Ukrašavanje kuća u predbožićno vrijeme nije suvremena pojava. Za kićenje se koristilo zelenilo i ručno izrađeni ukrasi od krep-papira. Najčešće su to bili cvjetovi, a nazivali su ih kinč.

Životna snaga

Zelenilo predstavlja život, snagu, rast, energiju koja je prijeko potrebna u zimsko doba. Vjerovalo se da životna snaga koju ima to zelenilo može prijeći na vanjsku prirodu i osigurati dolazak proljeća i blagostanja.

U vrlo malenim i tamnim seoskim kućama šareni cvjetovi bili su gotovo jedini ukras u predbožićno vrijeme. Odatle i ime za ovakve ukrase: naziv „kinč“ dolazi od mađarske riječi „kincs“, u značenju „blago“ ili „vrijednost“. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj riječ je poprimila i značenje „blago, ures, nakit, ljepota“. Primjena ove riječi je široka i danas: kinče se kuća i bor, svatovi, ali i ograde (ljese) kao, na primjer, povodom proljetnoga Jurjeva. Ovu riječ ne treba miješati s riječju „kič“ koja označava nešto pretjerano, neukusno, niske ili nikakve umjetničke vrijednosti.

Kinč i kinčenje

„Kinčili“ su se kako vanjski dijelovi kuće i gospodarskih zgrada, tako i sama kuća. Za kićenje se koristilo sve što se trenutno moglo naći u prirodi. Unutrašnjost kuće se ukrašavala tako da se zelenilo (grane) pričvrstilo za grede krovne konstrukcije (prosnice) ili složilo u kut prostorije pored raspela i slika svetaca. Grane crnogorice, božikovine ili bršljana ukrašavaju se jabukama, orasima i lješnjacima omotanima u ukrasne papire preostale od čokolade ili bombona, medenjacima, bombonima salonima te trakama (girlandama) i cvijećem od krep-papira. Izrada cvjetova od krep-papira danas je zaštićena kao nematerijalno dobro Republike Hrvatske pod nazivom „Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita – kinč“ na području sjeverozapadne Hrvatske.

Rugani paper

Koliko se to god činilo banalnim, papir nije bio uobičajen u međimurskim seoskim domaćinstvima. Ljudi su slabo znali čitati i pisati te im papir nije bio potreban. Za izradu cvjetova od krep-papira papir se morao kupiti. Kad se ne bi imalo novca kupiti krep-papir, koristio bi se običan ili novinski papir. Najčešće sve ove vrste papira nisu nazivale posebnim nazivima, već samo „paper“. U nekim međimurskim selima koristio se naziv „rugani paper“ za krep-papir.

Majstorice

Osim materijala, za izradu cvjetova bila je potrebna i određena vještina te se u selu znalo koje žene izrađuju najljepše predmete. Od njih su se ukrasi i naručivali. Materijal je svaka žena sama donosila. Za uslugu se izrađivačici davala rakija, brašno, jaja ili bi se pomoglo kod sezonskih radova. Novcem se nije plaćalo jer ga jednostavno nije bilo. Prema sposobnostima izrađivačice i dostupnosti materijala mogli su se izrađivati cvjetovi svih oblika, boja i veličina. Ukrasi su bili šareni, a boje nisu imale posebno značenje.

Cvjetovi i parte

Najstarija tehniku izrade cvjetova je uz pomoć „droteka“ (komada metalne žice). Presavinuti papir se umeće u „drotek“ te se njime pritiska, odnosno povlači prema dolje, kako bi se oblikovalo udubljenje. Potom se papir savija ukrug da bi se dobio oblik cvijeta.

Cvjetovi koji imaju latice izrađuju se na dva načina. Od krep-papira se oblikuje svaka latica zasebno ili se jedna traka papira presavije nekoliko puta te se na jednoj strani papir polukružno obreže. Zatim se papir rastvori i u koncentričnim krugovima skuplja oblikujući cvijet.

Partica se izrađuje od plavih, roznih ili bijelih cvjetova koji se nižu jedni za drugima. Stavljale su se na raspela u kutovima prostorije. Gotovo je svaki dom imao kut u kojem je stajalo raspelo i slike svetaca, najčešće Presvetoga srca Marijina i Isusova. U etnološkoj ga se literaturi naziva „svetim kutom“.

Ova je vještina živa i danas te se i dalje prenosi usmenom predajom i učenjem od starijih s generacije na generaciju. Uz ovaj maleni uvid u međimursku prošlost, ali i sadašnjost, djelatnici Muzeja Međimurja Čakovec žele svima ugodne i sretne blagdane te uspješnu 2020. godinu!

Međimurje

KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.

Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.

Nastavite čitati

Međimurje

Na radost učenika i nastavnika otvorena nova zgrada Srednje škole Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.

Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.

Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.

U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.

Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.

Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.

Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.

Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.

Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.

U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje