Povežite se s nama

U fokusu

Habuš ignorirao, Topolnjak prijetio, ali odluka je donesena: Termoplin mora vratiti 1,5 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

 

Termoplinu će uskoro doći na naplatu oko 1,5 milijuna kuna. To je novac koji će morati vratiti gradskim ustanovama i tvrtkama na ime preplaćenih računa iz 2014. i 2015. godine.

Bit će to prvi potez nove gradske vlasti vezan uz tvrtke u gradskom vlasništvu. Prema riječima dogradonačelnika Zlatana Avara, koji je kao gradski vijećnik lani i pokrenuo pitanje preplaćenih računa, Grad će se prema tvrtkama “ponašati kao vlasnik”.
– U gradskim tvrtkama su zaboravili tko im je vlasnik. Nemamo namjeru doći na skupštine, slušati i šutjeti kao što je to radio gradonačelnik Goran Habuš. Aktivno ćemo sudjelovati – govori Avar.

Kako će to izgledati kad vlasnik preuzme kontrolu prvo će se uvjeriti u Termoplinu – u kojem je Grad s 50,99 posto većinski vlasnik tvrtke, dok direktor Ivan Topolnjak raspolaže s 42, 19 posto.

Prvi potez većinskog vlasnika u novome mandatu bit će vratiti novac onima koji su plin plaćali i po 50 posto većoj cijeni. Bila je to velika afera, podnesena je kaznena prijava protiv Termoplina, krim-policija je istraživala u Gradu, iz tvrtke su najavili protutužbu, a onda je sve utihnulo.
Sudski postupak je u tijeku i prema brzini hrvatskog sudstva pitaj Boga kad će završiti. Ali Termoplin će, neovisno o ishodu sudskog procesa, morati vratiti novac.

Muljanje od početka

Termoplin je 2014. i 2015. godine sa 17 ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada Varaždina potpisao ugovor o opskrbi plinom, i to na temelju najniže ponuđene cijene plina. Ugovore su potpisali sa svih sedam gradskih škola, Dječjim vrtićem Varaždin, Centrom “Tomislav Špoljar”, HNK-om, Gradskim muzejom, Knjižnicom, Bazenima, Pučkim otvorenim učilištem, Zajednicom športskih udruga, Agencijom Sjever DAN i Gradskom tržnicom.

Međutim, plin ni jedan mjesec nije plaćen po ugovorenoj cijeni: kupci su plaćali od 30 do 50 posto više. I to u trenutku kad je cijena na svjetskom tržištu osjetno pala. O poskupljenju ih nitko nije pismeno obavijestio, kao što ih na to obvezuje potpisani ugovor. Poslije su rekli da je za obavijest bilo “dovoljno poslati račune”. – Prvenstveno su ispaštali oni najosjetljiviji, s ionako najmanje novaca – vrtići i škole – veli Avar.

Iz Grada najavljuju dodatne istrage o računima gradskih tvrtki koje su provodile samostalnu nabavu. To su trgovačka društva Varkom, Parkovi i Gradska tržnica. Pregledat će se i računi za 2013. godinu.

Da s računima Termoplina nešto ne štima prvi se još 2014. godine požalio ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini. On se na velike račune potužio gradonačelniku Habušu, koji ga je usmeno uputio da traži objašnjenje Termoplina i raskine ugovor ako se utvrdi da je prekršen.

Morandini je prema savjetu gradonačelnika poslao pismo Termoplinu, ovi su (pokazalo se lažno) odgovorili da je veća cijena rezultat poskupljenja plina na svjetskom tržištu i nikome ništa. Gradonačelnik nije tražio dodatna objašnjenja, računi su i dalje bili veliki i Termoplin je iz gradskog proračuna izvukao oko 1,5 milijuna kuna.
Tad nezavisni vijećnik Zlatan Avar, a danas dogradonačelnik, čuo je za velike račune i odlučio pogledati o čemu se radi. Na kraju je ustanovio da je Termoplin poslao i naplatio čak 1.080 faktura s većim računima. – Da je bilo desetak, čak i sto, mogla je biti greška, ali nije netko pogriješio više od 1.000 puta. Bila je to svjesna krađa – oštar je danas Zlatan Avar.

On je zbog kaznenog djela prevare u gospodarskom poslovanju podnio kaznenu prijavu protiv direktora Ivana Topolnjaka, predsjednice Nadzornog odbora Termoplina Nevenke Grbac i gradonačelnika Gorana Habuša.
Iz tvrtke su optužili Avara da ne razumije tržište plinom ni propise, ali isti ti propisi vrijede i za druge distributere plina, pa oni ne povećavaju cijenu.
Riječka tvrtka Energo d.o.o. tad je potvrdila da prirodni plin obračunavaju po cijenama ponuđenima u postupku javne nabave. Isti odgovor je stigao iz Međimurje-plina, tvrtke koja plinom, između ostalih, opskrbljuje i Grad Varaždin.

Prazne prijetnje

Koji god izgovor imao Termoplin – a nijedan se nije pokazao vjerodostojnim – ostaje činjenica da iz tvrtke nisu potrošače obavijestili o promjeni cijene, što su bili dužni učiniti.
Izjave gradonačelnika Habuša kroz cijelo su to vrijeme bile u najmanju ruku čudne. Tako je rekao da “se ne može govoriti ni o kakvoj šteti ili oštećenju gradskog proračuna jer je cijena Termoplina, iako veća od one u postupku javne nabave, još uvijek bila niža od one koju je plaćala većina pravnih osoba u Hrvatskoj”?!
Tako je on iščitao očitovanje HERA-e, koju je pitao za mišljenje.
Ali dok za njega nije bilo štete, unutarnja revizija je pokazala da su svih sedam gradskih škola, Dječji vrtić i Centar “Tomislav Špoljar” oštećeni za 360 tisuća kuna. Taj dokument, izvještaj revizije, nije nikad objavljen.

Iz Grada je već najavljeno “češljanje” gradskih firmi, a prvi su na redu, saznajemo, Varkom i tvrtka kći Aquatehnika

Zadnje što je Habuš rekao o Termoplinu bilo je da Avar vodi “osobni rat” i optužio ga da svoje mjesto pod suncem traži radeći štetu Gradu i gradskim ustanovama. – Meni je bitno da Grad nije oštećen – bez pardona je ustvrdio Goran Habuš i nakon što je revizija rekla svoje.
Iz Termoplina su u jednom trenutku samo kratko poručili da će za “nanesenu štetu zahtijevati političku i moralnu odgovornost zbog iznošenja netočnih informacija i dovođenja naših potrošača u ciljanu zabludu“.
Ovo su svi involvirani smatrali besmislenim uopće i komentirati.

Istovremeno sa slanjem velikih računa, Termoplin se pokazao kao tvrtka koja izdašno nagrađuje članove svoga Nadzornog odbora. Oni su mjesečno za članstvo dobivali čak 4.000 kuna, a dobili su i božićnicu u istom iznosu. Čak nije bilo bitno pojavljuju li se na sjednicama ili ne, a godišnje su od Termoplina dobili 48 tisuća kuna. To je više novaca od prosječne plaće u Varaždinskoj županiji.

Termoplin je na sve nagrade u 2015. godini potrošio velikih 805 tisuća kuna bruto, odnosno 377 tisuća kuna neto. Ta je godina bila osobito dobra za direkora Topolnjaka: on je dobio i 4,3 milijuna kuna dividende za dobit iz 2007. i 2008. godine. Nakon otkrivanja afere o većim računima od ugovorenih pa potom provedene revizije i podnijete tužbe, s početkom ove godine iz Termoplina su počeli stizati računi po ugovornoj cijeni.

Ni takvi računi sigurno neće naškoditi dobiti Termoplina. Još uvijek će biti i više nego dosta novca za vratiti 1,5 milijuna kuna pokradenim naručiteljima.

Izvor:
Foto: RT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje