Povežite se s nama

Kultura

Ista strast različitih političkih garnitura: mjesto u prvom redu na otvaranju VBV-a

Objavljeno:

- dana

JOŠ MALO POČELO

Davor Bobić je ponedjeljak proveo u Beču. Ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri i najbliži suradnici u austrijskoj su prijestolnici tradicionalno predstavili Varaždinske barokne večeri, ove godine 47. po redu.

Prijem je ovog puta bio u mađarskom Veleposlanstvu.

S odigravanjem bečke promocije pripreme za Festival ulaze u završnu fazu. A svako novo izdanje Baroknih večeri počinje s pripremama i prije nego završe one aktualne.
Posla je uvijek puno, osobito kad se zna da ga tijekom godine obavlja samo četvero ljudi. U finišu im se pridružuju volonteri i uvijek se čini da bi još dvije ruke dobro došle. Dovoljno je reći da festival jednakog statusa, Dubrovačke ljetne igre, ima 23-oje zaposlenih tijekom cijele godine, koji rade u vlastitoj zgradi na Stradunu. Barokne večeri se još uvijek pripremaju u podstanarskom prostoru varaždinskoga HNK-a. Ljudi iz VBV-a se ne žale, jer oni vole svoj festival, ali su svjesni da je zaslužio bolje.

Vrhunski spektakl

Mađarska – koja je ove godine zemlja partner VBV-a, jedinoga hrvatskoga nacionalnog festivala na kopnu – pokazuje kako se cijeni jedno takvo značajno kulturno događanje.

Na Festival dovode svoje najbolje izvođače i većim dijelom financiraju njihov boravak, neumorno promoviraju Barokne večeri, uz baroknu glazbu će u Varaždinu predstaviti i svoju kulturnu i gastro-tradiciju.

BUDUĆNOST-DVORCI
U bliskoj budućnosti se planira i oživljavanje 15 dvoraca Hrvatskog zagorja s koncertima u sklopu VBV-a. Isto se probalo i 2008. godine, ali je uslijed krize, pa i nerazumijevanja lokalnih turističkih zajednica, projekt propao.
Davor Bobić vjeruje da je vrijeme za ponovni pokušaj.

Neće biti lako nadmašiti lanjsku godinu kad je zemlja partner bila Španjolska i kad su ulaznice za sve koncerte prvi put bile unaprijed rasprodane. Ali ravnatelj Damir Bobić vjeruje da će i ove godine biti jednako: – Koncert otvaranja je spektakularan, a Mađarska je osigurala najbolje što ima. Jako im je stalo i zaista sam iznenađen koliko su i kako promovirali Barokne večeri u Mađarskoj. Festivalu su dali ogroman značaj na državnoj razini. Promocija u Mađarskoj je bila najbolja u povijesti Festivala. Mađarski kulturni Institut je puno pomogao – govori Davor Bobić.

Mađarska na Festival dovodi svoje najbolje izvođače i većim dijelom financira njihov boravak   i programe. 
Mađari su neumorni u promoviranju Varaždinskih baroknih večeri

Mađarska je, očigledno, vrlo ozbiljno shvatila ulogu zemlje partnera. – Oni Baroknim večerima daju značaj koji Festival to zaslužuje. Zemlje partneri su uvijek iznimno fer, ali Mađari još i malo više. Dovode najbolje što Mađarska ima, a ima odlično. Otvaranje će biti vrhunski spektakl. Inače, Mađari imaju iznimno razvijenu kulturu klasične glazbe. Nedavno sam bio u Budimpešti na koncertu orguljaša, koji nastupa i u Varaždinu. Koncert koji traje dva i pol sata je bio u dvorani većoj nego što je zagrebački Lisinski i bio je rasprodan. To je fascinantno – govori ravnatelj Bobić i zaključuje kako to dovoljno govori o tome koliko je država kulturno jaka. Davor Bobić misli da mi Mađarsku ne poznajemo dovoljno i zato je često podcjenjujemo.

On priznaje da ni sam dosad nije pomnije poznavao mađarsku kulturu i nije znao točno što može očekivati, pa se, kad je vidio, čak osjećao posramljen svojim dotadašnjim skromnim znanjem.

Osim glazbom, Mađarska će se predstaviti domaćom gastronomijom i vinima, ali i baštinom te starim obrtima. I dosadašnji partneri su imali takvu praksu, ali Mađari će i u tom segmentu biti izdašniji. Osim u Varaždinu, svoje će delicije predstaviti i u Prelogu.

Politika voli barok

Budžet Festivala je oko dva milijuna kuna koje plaćaju Ministarstvo, Županija i Grad. VBV se sam financira 33 posto

Hvala Bogu pa gradsko politikanstvo i neizglasavanje proračuna – kad je u pitanje došlo financiranje kulturnih i drugih događanja – nije moglo naškoditi Baroknim večerima. Iako od Grada dobivaju više od pola milijuna kuna, njih, kao nacionalni festival, financira i Ministarstvo, ali i Županija. Od svih državnih festivala Barokne večeri imaju najveći udio samofinanciranja, više od 33 posto. Za usporedbu, Dubrovačke ljetne igre same ulažu 22 posto novca. – Budžet je oko dva milijuna kuna, od čega 750 tisuća daje Ministarstvo kulture, 570 tisuća Grad i 175 Županija, dok ostatak dajemo sami. Veliku ulogu tu igra Klub mecena – nabraja. Jasno da bi pola milijuna kuna bio veliki minus, ali Davor Bobić i njegova ekipa su naučeni ništa ne prepuštati slučaju, pa se za sve eventualne nezgode unaprijed pripreme. A znaju da u Hrvatskoj, kad je novac u pitanju, nije ništa sveto, pa si za svaki slučaj pripreme B varijante.

Vrlo je vjerojatno da će Barokne večeri uskoro u Varaždin privući ne samo Europu nego i svijet. Kulturnjaci i diplomati dalekih zemalja već su kontaktirali Koncertni ured za moguću suradnju. Posebno su uporne Argentina, Kuba, SAD i Japan.

Održavanje Baroknih večeri nije nikad, u ovih 47 godina, došlo u pitanje. Ni zbog novaca, ali niti – što se moglo očekivati – zbog politike. Barokne večeri su preživjele sve režime u pola stoljeća. Štoviše, političari svih Vlada – i vlast, kao i oporba – voljeli su se pojaviti na koncertima otvaranja u varaždinskoj katedrali. – Približava se 50. obljetnica i čak se iz svijeta dive kako smo uspjeli toliko opstati – zaključuje.

Zlata vrijednim smatra savjet svog prethodnika, osnivača Varaždinskih baroknih večeri, legendarnog maestra Vladimira Kranjčevića: Novaca nikad za kulturu neće biti dovoljno i moraš biti ustrajan.

Davor Bobić je poslušao maestra i još prije otvaranja 47. sprema 48. Barokne večeri. Sigurni smo da su već dogovoreni i aranžmani za veliki, 50. rođendan, ali pustit ćemo da to ostane iznenađenje. Zasad.

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje