Povežite se s nama

U fokusu

Gotovo je? Puca na bivšoj Varteksovoj robnoj kući : HDZ i Glas – sad je sigurno – neće više dugo zajedno

Objavljeno:

- dana

Ljubav puca po šavovima

Varaždinski HDZ je najblaže rečeno, opet neusuglašen zbog čega partneri iz Glasa za Varaždin gube strpljenje.

Danas prijepodne je šef gradske organizacije, Damir Habijan, sazvao novinare i službeno objavio da će stranka na sjednici Gradskog vijeća u utorak podržati kupovinu bivše Varteksove robne kuće, koju planira Grad.

Međutim, samo nekoliko sati kasnije su održane sjednice gradskih Odbora za financije i Odbora za komunal, na kojima su HDZ-ovi vijećnici, Vjeran Strahonja i Robert Gotić glasali protiv kupovine.

Što se dogodilo u tih nekoliko sati? Vjerojatno se to isto pita i Damir Habijan.

Odluka o  podršci partneru donijeta je na sastanku stranačkog vrha, ali očigledno nitko nije računao na neposlušne vijećnike.

Tko pije, tko plaća?

Ovakvom, od ujutro do poslijepodne promjenom mišljenja, HDZ gubi kredibilitet, a Damiru Habijanu nije lako objasniti partnerima zašto stranka ne ispunjava dogovoreno

Ovakvom, od ujutro do poslijepodne promjenom mišljenja, HDZ gubi kredibilitet, a Damiru Habijanu nije lako objasniti partnerima zašto stranka ne ispunjava dogovoreno

Ali, nikome od upetljanih nije lako. Habijan je za partnere iz Glasa čovjek koji im ništa ne može obećati jer ništa, očigledno je, niti ne ovisi o njemu. Zbog toga gradonačelnik i njegovi vijećnici više ne znaju koji prijedlozi im sigurno prolaze, a koje niti neće iznositi pred vijećnike.

U ovom trenutku nitko od njih ne zna je li potez Strahonje i Gotića bio samo jednodnevni izlet u neposlušnost ili će i na sjednici Vijeća glasati suprotno od partnera. Ne zna se niti koliko je vijećnika na njihovoj, a koliko na Habijanovoj strani.

HDZ očigledno čeka buran vikend. Oni koji poznaju dvojicu HDZ-ovih vijećnika su uvjereni da se oni neće predomisliti niti će igrati „nit vrit ni mimo“ pa biti suzdržani u glasanju.

Gotovo je?

HDZ očigledno čeka buran vikend. Oni koji poznaju dvojicu HDZ-ovih vijećnika su uvjereni da se oni neće predomisliti niti će igrati „nit vrit ni mimo“ pa bi suzdržani u glasanju.

A da je vijećnicima Glasa na vrh glave pretvrtljivih HDZ-ovaca, najbolje govori izjava vijećnika Željka Bunića, predsjednika Odbora za financije.

– S obzirom na ovakvo ponašanje kod partnera, bojimo se da je naša zajednička budućnost neizvjesna. Očigledno u HDZ-u nema kontrole i moraju se međusobno početi dogovararti i primiriti . Ono što Nezavisna lista Ivana Čehoka neće dopustiti to je nestabilnost gradske uprave. Ako HDZ ne želi biti koalicijski partner s nama neka se o tome javno izjasni – jasan je Željko Bunić.

Ali što je razlog ovakvom kontriranju Habijanu i njemu najbližim suradnicima?

Čini se da dok Habijan šeta šumom, neki iz stranke bi radije drumom pa se može čuti da im se ne sviđa uloga statista koju HDZ ima u gradskom partnerstvu. Dok Habijan oštro demantira sve priče o željama i ponudi pozicija, iz stranke saznajemo da nisu svi zadovoljni takvim stavom. Puno njih,  štoviše, smatraju da su te pozicije zaslužili u zamjenu za lojalnost svojih stranačkih kolega u Vijećnici.

Damir Habijan je jutros, između ostaloga rekao kako sigurno „ima onih koji su se nadali kadroviranju, ali od toga neće biti ništa. „

– Ovo nije HDZ kakav je bio i kakav negdje još uvijek postoji. Mi nismo ništa uvjetovali  izvršnoj vlasti – rekao je Habijan ono što, može se čuti, nije po volji okorjelim HDZ-ovcima u stranci.

Damir Habijan , čini se, baš i nema puno pristaša u HDZ-u. Jedni mu zamjeraju što ne zna biti oštriji i dobiti ono na što je HDZ naviknut kad  barem malo participira u vlasti, a s druge mu, pak, strane moderni HDZ-ovci ne praštaju što bezuvjetno, bez bilo kakvog odmaka,  povlađuje Ivanu Čehoku.

Ipak, jedno svi misle: Ivan Čehok očekuje da se HDZ bezuvjetno usuglašava sa stavom Glasa, a što se njima iz ovog ili onog razloga ne sviđa.

Stvar je jednostavna: gradonačelnik si to smije dozvoliti jer on sutra , bez problema, može sastaviti novu većinu  –  bez HDZ-a.

S ovakvim razvojem događanja i svako toliko nekim problemom među partnerima,  nije jasna ljutnja Damira Habijana kad se spomene pucanje ljubavi između HDZ-a i Glasa.

Ili supružnik zadnji sazna.

Kritika za kritikom

Ideja Grada o kupovini bivše Varteksove robne kuće dosad nailazi samo na kritike. Čak i nije toliko sporna sama kupovina, koliko namjera da se na Korzo preseli Knjižnica i to samo jedan njezin dio. Nikome zapravo nije jasno zašto trošiti novac na polovično rješenje i u strogom centru imati reprezentativnu zgradu koja je namijenjena isključivo lokalnom stanovništvu. Plus toga, niti građani ne žele i dalje rascjepkanu knjižnicu u centru.Osobito nakon što je bila gotova stvar da će Knjižnica sve svoje odjele objediniti na jednoj lokaciji – u vili Oršić. Uz dva HDZ-ovca, protiv kupovine robne kuće na Odboru je glasao i vijećnik Lige za Varaždin Davor Patafta, dok je samo Mario Lešina zagovarao stav svog Glasa. Vijećnik Patafta smatra da Grad mora napraviti listu prioritetnih i hitnih ulaganja: – Prioriteta je dosta, a tek nakon njihovog rješavanja treba vidjeti je li i kupovina robne kuće na toj listi prioriteta i koja je tu po redu. Sigurno je hitnije kupiti vrijedna vatrogasna vozila koja spašavaju živote, a ona koja imamo su stara i do 30 godina. Sigurno je to važnije nego kupovati dodatni objekt u trenutku dok Grad ima prazne i oronule nekretnine. Između ostaloga, RBA izlazi iz palače Patačić, a kino Dom stoji prazno. I ti objekti su kupljeni po pravu prvokupa. Osim toga, Knjižnicu treba objediniti, a ne da posluje na tri lokacije, što se selidbom na Korzo ne bi promijenilo. Za Knjižnicu treba izraditi idejni projekt i elaborat ulaganja, a kojih sad nema. Nije pametno donositi ishitrene odluke. Grad mora rješiti svoje prioritete, a ovo pitanje može riješiti tržište.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje