DODJELA PRIZNANJA
Na današnji dan, 5. prosinca, obilježava se Međunarodni dan volontera, pa je tom prilikom u varaždinskoj Gradskoj vijećnici upriličena svečana dodjela priznanja varaždinskim najvolonterima u ovoj godini.
Priznanja najvolonterima svake godine tradicionalno dodjeljuje Udruga Franjo Košćec, a priznanja su svečano uručili predsjednica udruge Ana-Marija Runjić i gradonačelnik Goran Habuš.
Titulom varaždinskih najvolontera ove se godine mogu pohvaliti Franjo Panić, Kristina Vinter, Antonija Milak, Damir Vujnovac, Kata Pavlek, Rifat Trpeza, Leona Artić, Marijana Koledinjak, Petra Blažević, Saša Josip Milec i 21 učenik iz Kluba volontera Druge varaždinske gimnazije: Lorena Habulan, Martina Furjan, Karlo Furjan, Valerija Crnov, Paolla Pretković, Izabela Zorčec, Matija Koren, Luna Labaš, Helena Lalić, Petra Horvatić, Maja Čovran, Lorena Sabolić, Katarina Martinez, Ivona Hrastić, Dora Jurak, Petra Kapeš, Ksenija Matijašec, Karla Konjić, Iva Blazinarić, Antonija Kožić i Lana Loborec.
Svatko od njih ima svoju priču, ali ih sve povezuje potreba i želja da pomažu drugima u zajednici. Ta se potreba nekad izražavala češće i “prirodnije”, kako je kazala Vesna Petanjek iz eko udruge Franjo Košćec, ali uz današnji suvremeni način života ljudi imaju sve manje energije i vremena za volontiranje.
“Cehovi su nekad bili prvi u kojima su se ljudi počeli povezivati i volontirati, a zatim kroz dobrovoljna vatrogasna društva, crkvu i na druge načine. Ljudi su oduvijek pomagali jedni drugima i nisu ni znali da time volontiraju. Danas se u razvijenim zemljama poput Švicarske i Japana razvijaju takozvane banke vremena u koje ljudi uplaćuju novac, a zauzvrat kad im u starosti zatreba pomoć, dolaze im mladi ljudi pomoći. Studentima na taj način volontiranje pomaže kod upisa na fakultete”, ispričala je Vesna Petanjek.
Varaždinskim volonterima još uvijek ne trebaju takvi sistemi jer imaju dovoljno vlastitog entuzijazma koji ih pokreće na razne akcije, a to mogu biti vrlo jednostavne stvari.
Tako su Franjo Panić i Kristina Vinter svoje titule zaslužili jer su godinama pomagali bolesnoj starici Vesni Dabović koja je živjela sama u kući na brijegu u Jarkima. Donosili su joj namirnice, novine i pomagali u kućanskim poslovima. Antonija Milak priznanje je dobila zahvaljujući svojih 300 sati volonterskog rada u Centru za volontiranje i humanitarni rad na Fakultetu organizacije i informatike. Damir Vujnovac sudjelovao je na saharskom maratonu, humanitarnoj utrci koja puno znači lokalnom stanovništvu Sahare. Udruga umirovljenika istaknula je svoje članove Katu Pavlek i Rifata Trpezu jer su puno vremena uložili u organiziranje sportskih i drugih aktivnosti, a Društvo naša djeca predložila je svoje članice Leonu Artić, Marijanu Kolednjak i Petru Blažević koje su volontirale na odjelima dječje kirurgije i pedijatrije.
Pored njih, Druga gimnazija Varaždin prijavila je za najvolontere skupinu od 21 učenika, članove školskog Kluba volontera, na čelu s njihovim voditeljem vjeroučiteljem Sašom Josipom Milecom. Učenici su se posebno istaknuli u projektu čiji je cilj bila senzibilizacija mladih za osobe s invaliditetom. U sklopu projekta obišli su djecu smještenu u Specijalnoj bolnici za kroniče bolesti Gornja Bistra i taj ih je susret potaknuo da ponovno organiziraju autobus za Gornju Bistru “jer sada znaju da ih ta djeca trebaju i čekaju”.
Izvor: Foto: Ivan Agnezović
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
