Povežite se s nama

Kultura

Izložba „Blaga i bogatstva“ u Muzeju Međimurja Čakovec otkriva svu vrijednost tradicijske i kulturne baštine

Objavljeno:

- dana

NAJAVLJUJEMO

„Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja“ naziv je izložbe koja svoja vrata otvara ovog petka, 1. prosinca, u 18 sati u Muzeju Međimurja Čakovec.

Riječ je o izložbi koja se očekuje s velikim nestrpljenjem, s obzirom na to da će se na jednome mjestu naći svih 15 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara s područja Međimurja i širega zemljopisnog područja sjeverozapadne Hrvatske.

Nositelji vještine

Posjetitelji izložbu mogu razgledati do 28. siječnja sljedeće godine. U travnju 2020. godine nematerijalna baština dobiva stalni postav u novouređenom prostoru.

Na izložbi će se moći vidjeti predmeti iz muzejskog fundusa.
– Iako je riječ o nematerijalnoj baštini, određeni predmeti postoje. Polazimo od njih te cijelu priču širimo prema kontekstu predmeta. Posjetiteljima ćemo omogućiti da svaku od 15 zaštićenih natuknica nematerijalne baštine dožive u kontekstu njihova izvođenja, izrade, prenošenja… Zaštićene natuknice uključuju i ljude koji se danas nazivaju službeni nositelji vještina, a zahvaljujući njima neke od natuknica čuvaju se od zaborava – rekla nam je autorica izložbe Janja Kovač, kustosica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec.

Na izložbi će se multimedijalnom tehnikom prezentirati međimurski govor i popevka

Ova izložba je po još jednoj situaciji uistinu posebna. Naime, i posjetitelji će u neku ruku biti – eksponati.
– Naime, većina posjetitelja koji će biti na otvorenju i sami su nositelji pojedinih vještina, a da toga možda do sada nisu bili ni svjesni. Na listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine nalazi se, primjerice, međimurska popevka, pa svatko tko je interpretira je nositelj vještine – objašnjava Janja Kovač.

Stalni postav

Upravo zbog specifičnosti prezentacije eksponata, na izložbi će biti uključena i multimedijalna tehnika. Prikazat će se dva dokumentarna filma o zlatarenju i izradi svetomarske čipke, koji su nastali u muzejskoj produkciji, dok će se zvučno prezentirati štrigovski i kotoripski govor i međimurska popevka.
Izložba „Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja“ svojevrsna je priprema za ono što Muzej Međimurja Čakovec očekuje u travnju 2020. godine. Naime, nematerijalna kulturna baština postat će stalni muzejski postav.

I posjetitelji će biti svojevrsni izlošci, jer predstavljaju nositelje pojedinih vještina

– Muzeju je odobren veliki projekt rekonstrukcije i revitalizacije vanjske fortifikacije Staroga grada Zrinskih. Tamo će biti smješten Muzej nematerijalne baštine, pa je ova izložba uistinu svojevrsna uvertira u ono što nas očekuje za nešto malo više od dvije godine – otkriva autorica izložbe.

Istraživanje, prikupljanje i dokumentiranje nematerijalne baštine provodi se od početaka Muzeja Međimurja Čakovec. Osim na predmete, pozornost kustosa bila je usredotočena i na način njihove izrade, prodaje, namjene… Od 2003. godine, kada je UNESCO usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne baštine, intenzivirale su se muzejske aktivnosti oko nematerijalne baštine na području Međimurja. Rezultat toga je ova velika i vrijedna izložba koja će na jednome mjestu pokazati cijelo bogatstvo međimurske tradicijske baštine. Izložba ostaje otvorena do 28. siječnja 2018. godine.

Zaštićene natuknice nematerijalne kulturne baštine

Od 2007. godine na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je 15 kulturnih dobara s područja Međimurja ili širega zemljopisnog područja sjeverozapadne Hrvatske. Na Listi su se našli: svetomarska toponimija, umijeće izrade nakita – božićnog lustera, umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač u Selnici, umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka, medičarski obrt, tradicijsko lončarstvo, umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće vađenja zlata – zlatarenje, međimurska popevka, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće izrade i sviranja cimbula, štrigovska i kotoripska skupina govora te umijeće izrade tradicijskoga božićnog nakita – kinča.

Predavanja i edukativne radionice za djecu

U sklopu izložbe „Ljudstvo moje međimursko, imaš blaga i bogatstva – nematerijalna baština Međimurja“ predviđene su i popratne aktivnosti. U prostorima Muzejskoga informativnog centra održat će se četiri predavanja koja su besplatna za posjetitelje. U subotu, 2. prosinca, Ines Virč imat će predavanje „Govori i toponimija kao vid nematerijalne baštine“. Šest dana kasnije autorica izložbe Janja Kovač ima predavanje pod nazivom „Između obrta i umjetnosti – obrti kao nematerijalna baština“. Lea Šprajc, Neven Kolarić i Janja Kovač 15. prosinca govorit će na temu „Etno zbirka“, dok je 22. prosinca na programu predavanje Stjepana Hranjeca „Na to Mlado leto… – međimurski božićni običaji“. Sva predavanja počinju u 18 sati. Za djecu predškolskog i školskog uzrasta bit će organizirane radionice. Od 4. do 8. prosinca bit će radionica izrade licitarskih proizvoda, od 11. do 15. prosinca radionica izrade lončarskih proizvoda, dok će se od 18. do 22. prosinca moći naučiti kako se izrađuje cvijeće od krep-papira. Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka u prostorima Muzejskoga informativnog centra. Cilj radionica je prezentirati pojedinu vještinu i prema principu „uradi sam“ upoznati polaznike s osnovnim tehnikama izrade. Izrađene predmete polaznici radionica mogu ponijeti u vrtić, školu ili doma. Cijena radionice po sudioniku je 20 kuna.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje