KOZARSTVO

Na farmama u Međimurskoj županiji u 2016. godini bila je točno 3001 koza, što je uvjerljivo najveća brojka s obzirom na to da je prva sljedeća županija susjedna Varaždinska, gdje je iste godine bilo tisuću koza.

Upravo ove dvije županije prednjače ne samo po broju koza već i po količini proizvedenoga kozjeg mlijeka. Iz Međimurske i Varaždinske županije dolazi oko 70 posto ukupne godišnje proizvodnje.

Na ergeli konja

– Nekoliko je razloga zašto se ljudi odlučuju upravo za kozarstvo. Riječ je o vrlo zahvalnoj grani stočarstva, jer su znatno manji infrastrukturni troškovi. Naime, dovoljan je manji prostor u koji se smještaju koze, a za bavljenje intenzivnim kozarstvom nisu potrebne ni jako velike poljoprivredne površine – rekao nam je profesor Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je sa svojim studentima proteklog tjedna boravio u Međimurju u sklopu terenske nastave.

Primjeri potvrđuju da tko sluša struku, ostvaruje i bolje rezultate

Studenti treće i pete godine agronomije imali su priliku obići farmu svinja, krava i koza te posjetiti ergelu međimurskoga konja u Žabniku.
A farma koza koju su studenti obišli sa svojim profesorom je u vlasništvu obitelji Petrmanec iz Gornjega Kraljevca. Obitelj Petrmanec intenzivnim se uzgojem koza bavi već 25 godina, a ove godine s njihove je farme u prerađivačke pogone varaždinske Vindije otišlo 105 tisuća mlijeka, što ih čini najvećim proizvođačima kozjeg mlijeka u Hrvatskoj.

– Posla je puno, ali se od kozarstva može živjeti – kaže Denis Petrmanec

– Trenutno imamo 190 koza. Glavni dio sezonskih radova je iza nas, jer smo upravo ušli u period zimskog suhostaja. Koze se u ovom periodu ne muzu, već se samo hrane. Uz stručnu pratnju Agronomskog fakulteta dostigli smo prosječnu proizvodnju od 1000 litara mlijeka godišnje po kozi – otkrio nam je Denis Petrmanec.
Njegov primjer suradnje sa stručnjacima Agronomskog fakulteta nije izoliran. Naime, međimurski poljoprivrednici poznati su po tome da maksimalno koriste savjete struke.
– Agronomski fakultet jako dobro surađuje s Međimurskom županijom na realizaciji nekoliko projekata, i to ne samo vezanih za stočarstvo već i za voćarstvo, uzgoj krumpira i vinarstvo. Odnosno, sve ono po čemu je Međimurje nadaleko poznato – dodaje profesor Kostelić.

Pitajte struku

I dok uobičajeno postoji „šum“ u komunikacijskom kanalu između struke i politike, nije tako kada govorimo o poljoprivrednicima i znanstveno-savjetodavnim institucijama.

Kozarstvo u odnosu na druge grane stočarstva traži manje infrastrukturne troškove, a za intenzivno kozarstvo nisu potrebne ni velike poljoprivredne površine

– Iako mudra izreka kaže da „politika ne bi smjela voditi struku, već struka politiku“, kod nas se toga nitko ne pridržava. A upravo zbog činjenice da koriste savjete struke, međimurski poljoprivrednici po mnogočemu su među vodećim proizvođačima u Hrvatskoj. Poljoprivrednici nemaju problem pitati za stručnu pomoć, što je vrlo pohvalno. U stočarstvu najčešća pitanja su vezana uz hranidbu stoke, smještaj, preventivu, promjene na mlijeku… Agronomski fakultet sa svojim stručnjacima pokriva sve segmente stočarske proizvodnje – zaključio je Antun Kostelić.

A može li se od kozarstva i živjeti?
– Može. Posla je dosta, puno je odricanja, ali u našem slučaju od kozarstva žive dvije obitelji – iskreno poručuje Denis Petrmanec.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović