Povežite se s nama

Kultura

Heddu sam čekala i sanjala oko godinu i pol

Objavljeno:

- dana

Redateljica Ksenija Krčar

Kad redateljica Ksenija Krčar govori o Heddi Gabler, glavnoj junakinji istoimene predstave, postavljene krajem prošloga tjedna u varaždinskom HNK, prva emocija koja “upada u oči” jest strast kojom ova praška diplomantica doživljava lik svoje nove predstave. 

Čak toliko da u trenutku povjerujete kako je ovo predstava “njezina života”. Odmah će vas demantirati. – Istina jest da volim lik Hedde Gabler, ali za ovu, kako velite, strast, postoji i onaj prozaičniji dio. Hedu sam “čekala” i sanjala gotovo godinu i pol – veli. Toliko je, naime vremena prošlo otkada je predložila naslov do postavljanja ove Ibsenove drame čija se radnja odigrava u jednoj sobi, u dan i pol.

– Komad je zamišljen kao mješavina različitih stilova. Iako bih rekla da je ovdje najviše elemenata trilera. Naime, upotrebljavani su neki filmski principi, osobito u izmjenama komike i ozbiljnim situacijama. Primjerice, kako to radi Lynch. Film tjera kazalište da se razvija… – govori redateljica.

Kad je prvi put izvedena njezin su lik nazvali čudovištem

– Nakon stoljeća i stoljeća drame prvi se put pojavio jedan pravi ženski lik. Moram i to pojasniti jer netko će mi opet izvući iz konteksta i spomenuti, primjerice Lady Macbeht. Heda radi isključivo samo za sebe. Ali ne u sebičnom smislu. Potpuno je neprilagođena, ne može se uklopiti u svijet oko sebe. Ona je zapravo antijunakinja jer u tom komadu napravi užasne stvari. Sve to napravi iz jedne nemoći – samo želi da joj se dozvoli biti kakva jest. Zato je to prvi pravi ženski, punokrvni lik. Sve su žene do tada imale neke funkcije – ili su bile tu da pomažu muškarcima, ili su bile velike tragetkinje ili radile nešto zbog nekoga…

Nikada nisu radile nešto same za sebe. Hedda to radi, iako nesvjesno. Ona je jedna od neprilagođenih, pritisnuta sa svih strana – ženske i muške – zato što ne živi u nametnutom patrijarhalnom obrascu – govori Krčar. – Kad je prvi put izvedena, njezin su lik nazvali čudovištem i neslavno je propala. Jasno mi je za ono vijeme, ali danas ne vidim nikakvu razliku između nje i Hamleta. Radio je ogavne stvari, ali svi ga hvale i žele igrati – zaključuje Ksenija Krčar.

Groteska

Hedda Gabler, “trilerast”, komičan, čak bi se prije reklo groteksan je komad smješten u današnjicu. Povremeno se doista prati kao krimić. Heda izgledom, stilom i odjećom više “baca” na ljepotice 30-ih godina poput Marlen Dietrich ili Grete Garbo. Bez obzira na njihove uloge, gledamo ih kao jake, neovisne, beskompromisne žene. – Predstava je testirana na mladoj publici, starosti 20-ak godina i oni su je “deklarirali” krimićem u kojemu čekaš što će se dalje dogoditi. Želim “dovući” mladu publiku u kazalište.Volim našu publiku, ali tako bih rado da dođu i mladi ljudi – da vide kako je kazalište predivno mjesto i da može pružiti stvari koje film ne može – priča Ksenija Krčar.

Baš u vrijeme dok su tekle zadnje pripreme pred premijeru u kazalištu se vodila bitka oko imenovanja intendantice. Na pitanje jesu li te “igre prijestolja” utjecale na završne pripreme, Ksenija Krčar odgovara. 

Posao je posao

– Niti malo. Bili smo zatvoreni na pozornici – najozbiljnije. Ovo je doista jako težak komad. Režirala sam ga jako matematički i precizno da sve bude “čisto”. Kako slučajno ne bi “ušli” u neku salonsku dramu. Radili smo korak po korak dok nismo dobili što smo željeli – veli Krčar.

Hedda izgledom, stilom i odjećom više “baca” na ljepotice 30-ih godina poput Marlen Dietrich ili Grete Garbo

Ksenija Krčar nije odradila puno cjelovečernjih predstava – što joj je žao – ali se dobro naradila. Sva gradska događanja, za čiju je organizaciju angažiran HNK kao po nepisanom pravilu, završe u njenoj radnoj bilježnici – osmišljava koncept, piše scenarij, režira… Ipak najviše ju vesele cjelovečernje predstave. Na pitanje ne padne li joj ikada na pamet „zašto uvijek ja“, kad treba režirati takva događanja, bez premišljanja odgovara. – Ne. Ja sam tu na plaći i sretna sam da plaću imam. Ono što se stavi pred mene, napravit ću apsolutno najbolje što mogu. Jer, svaki posao je posao. Ne volim kad se ide ispod granice dobrog ukusa, ali s ostalim stvarima nemam problema. Radila sam i Martinje ovdje u kazalištu, svašta…

Ipak, predstave su joj najveća ljubav – prvu predstavu odradila sam još kao studentica, češki komad Kraj karnevala. Puno sam radila u Podrumskoj sceni. To su bile dosta uspješne predstave, radili smo suvremene britanske i irske komade – predstave pune crnog humora koje su imale svoju vjernu publiku. Recimo Naočale Eltona Johna, Ljepotice iz Leenanea. Radila sam i jedan autorski projekt – Klub Tango – glumačko, plesno, glazbeno djelo – rađeno za otvaranje Europa medije. Radili smo i predstavu, autorski projekt, koja u nekim djelovima podsjeća na cabaret. Prema vlastitom sam tekstu radila dječju predstavu, na ho-ruk, jer smo shvatili da nam fali nešto za jako mlad uzrast, a kako je moj sin tada imao 7-8 godina, napravila sam i predstavu za njega koja se i danas igra. – Čarobnica Berta, Maks i Mala princeza – priča. I tako je stigla do Hedde Gabler.

Ukalupljenost

Na opasku da je izjavila kako je Hedda najmanje izvođen Ibsenov komad, a što su kazališni laici doslovno shvatili, Ksenija kaže da je krivo interpretirana. – Rekla sam da s obzirom na sve analize, sve eseje koji su napisani o tom djelu, ono se vrlo malo izvodi. O njoj je zaista užasno puno pisano u raznoraznim kontekstima, pa je s obzirom na to malo izvođena. Malo su me skratili i, eto… kaže – Ksenija Krčar i nalazi opravdanje za postupke Hedde Gabler. – Kao junakinja mi se beskrajno dopada, samo vuče krive poteze. Ali bez toga ne bi bilo drame. Ja sam feministica i jako me nervira to ukalupljivanje, kad mi netko veli: “Malo si se zapustila” ili “Skini tri kilograma” – kaže Ksenija Krčar. No, smatra da to neme veze s time što je od jutra do mraka s crvenim ružem na usnama, voli crne satenske hlače iako “zna da nisu u modi”. – Kao Hedda Gabler, niti ja ne želim biti “ukalupljena” – zaključuje.

Izvor:
Foto: IVAN AGNEZOVIĆ

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Glazbeni spektakl: koncert 170-ak mladih glazbenika iz Glazbene škole u Varaždinu i škole iz Barcelone

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novi glazbeni spektakl priprema Glazbena škola u Varaždinu u suradnji s gostima iz Barcelone: u četvrtak, 2. svibnja, u 20 sati će ispred vile Bedeković u Varaždinu početi zajednički open-air koncert učenika ove  škole, učenika škole IEA Oriol Martorell iz Barcelone i zbora Via.

Čak 170-ak mladih, 100-tinjak u zboru i 70-ak u simfonijskom orkestru, nastupit će pod dirigentskom palicom profesorice Dade Ruža, a na programu će biti djela F. Schuberta, G. Verdija, O. Petersona, A. Kabilja, P. Casalsa. Ulaz na koncert je besplatan.

Najavljeno je to na konferenciji za novinare na kojoj su, uz ravnatelja Glazbene škole Davora Matačića i profesoricu te škole Dadu Ružu, prisustvovali i zamjenica župana Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik, kao i Jerónimo Fuentes Candau, zamjenik veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, ujedno i otpravnik kulturnih poslova pri Veleposlanstvu.

Suradnja sa školom iz Barcelone započela je putem Erasmus+ projekta u prosincu, kada su učenici varaždinske Glazbene škole gostovali u Barceloni, a open-air koncert će biti uzvratno gostovanje.

– Odlučili smo napraviti veći projekt s programom klasične glazbe. U prvom dijelu izvest ćemo 8. simfoniju, takozvanu „Nedovršenu“ Franza Schuberta koju mnogi možda pamte kao scensku glazbu iz crtića Štrumfovi. Slijedi dio u kojem će sudjelovati i mješoviti djevojački zbor, a počet ćemo s djelom katalonskog skladatelja Pavla Casalsa u mojoj obradi za gudački orkestar. Nakon toga ćemo izvesti nekoliko opernih djela iz Verdijevog opusa, iz Trubadura, Nabucca i Traviate. Predstavit će se solisti, sopranistica Ivona Borak i alt Eva Osonjački, perspektivne učenice naše škole koje su se istaknule visokim nagradama na brojnim natjecanjima, a uz njih i dvojica solista, naši bivši učenici, tenor Mislav Lucić i bariton Dorian Stipčić. U završnici ćemo iskoračiti u područje mjuzikla uz „Jaltu Jaltu“ Alfija Kabilja, izvest ćemo gospel kanadskog jazz skladatelja Oscara Petersona, a na samom kraju izvodimo „Barcelonu“, poznatu skladu Freddiea Mercuryja, koju je za tu prigodu obradio naš kolega, profesor Marko Prepelić – najavila je prof. Ruža.

Koncert u suradnji s gostima iz Barcelone nova je potvrda da je kvalitetan rad Glazbene škole u Varaždinu prepoznat i međunarodno, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec. – Da s glazbenim školama i konzervatorijima u Europi odlično surađuju, govori najnoviji koncert, još jedan mali glazbeni spektakl u nizu. Čestitam im i na svim uspjesima, a posebno na tome što doprinose statusu UNESCO grada glazbe koji nosi Varaždin. Uvijek smo rado domaćini, a posebice kada gosti stvaraju s našim učenicima. Gosti tada postaju prijatelji za cijeli život. Sve građane pozivam na koncert u četvrtak, 2. svibnja, na slavlje glazbe, mladosti i darovitosti koje doslovno prelazi granice – istaknula je zamjenica župana Zagorec.

Građane je na koncert pozvala i Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina.

– Grad Varaždin svesrdno podržava Glazbenu školu u Varaždinu, koja ima veliki značaj, ne samo kao obrazovna ustanova, nego i kao institucija koja doprinosi kulturnoj i umjetničkoj suradnji, posebno s Koncertnim uredom Varaždin. Suradnja se nastavlja i na ovom međunarodnom projektu, koji je plod suradnje za koju se nadamo da će biti dugogodišnja – rekla je pročelnica Vusić. 

Već godinama imamo odličan odnos s Glazbenom školom u Varaždinu, istaknuo je pak zamjenik veleposlanika Jerónimo Fuentes Candau.

– Ključna je bila 2016. godina kada smo primili i prihvatili poziv da dođemo na Varaždinske barokne večer kao zemlja gost. Tada je počela ova lijepa priča, održani su koncerti u Varaždinu, ali su bili i naši gosti na poznatim božićnim koncertima u Zagrebu. Ovaj koncert je prekrasan rezultat ovoga svega, ali je zapravo plod direktne suradnje dvije obrazovne institucije, što je lijep primjer suradnje civilnoga društva – rekao je Jerónimo Fuentes Candau.

Koncertnom uredu Varaždin ovo će biti četvrti veliki, grandiozni koncert u suradnji s Glazbenom školom u Varaždinu. – Ovime smo za tisuću djece omogućili da nastupaju pred tisućama gledatelja, a to je jedna od najvećih motivacija za svako dijete koje se bavi glazbom – naveo je ravnatelj Raymond Rojnik.

Ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Davor Matačić je mladim umjetnicima i prijateljima iz Barcelone te učenicima svoje škole poželio puno snage za završne pripreme.

– Sada je pred njima uvježbavanje zadnjih detalja za interpretaciju vrlo zahtjevnog programa koji je postavila kolegica Dada Ruža – zaključio je Matačić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje