Povežite se s nama

U fokusu

“Za nezakonito trošenje novca odgovoran Habuš, treba otići!”

Objavljeno:

- dana

REAKCIJE

U kojem roku će Javna ustanova Gradski stanovi, odnosno Grad Varaždin u državni proračun morati vratiti nezakonito potrošenih 9,3 milijuna kuna poticaja za gradnju POS stanova, još uvijek nije poznato. No Ministarstvo financija je potvrdilo da nije bila riječ o redovnom nadzoru, nego su nadzor obavili na temelju predstavke građana.

– Sukladno Pravilniku o proračunskom nadzoru, odgovorna osoba može u roku od 15 dana od primitka zapisnika uložiti primjedbe, a inspektor koji je obavio nadzor dužan je u roku od 15 dana dostaviti pisani odgovor nakon čega je zapisnik okončan – pojašnjavaju iz Ministarstva. S obzirom da su utvrđene nepravilnosti, zapisnik će biti dostavljen i Gradskom vijeću. – Propisano je kome se dostavlja zapisnik, a kako su određeni postupci u tijeku, nismo ovlašteni davati podatke o činjenicama utvrđenima proračunskim nadzorom – istaknuli su iz Ministarstva.

Unatoč najavama, iz Grada Varaždina se do petka nisu javno očitovali o nalazu, a nije poznato ni to jesu li uložili kakve primjedbe. No zato je oporba bila vrlo jasna.
– Činjenica je da su u vrijeme gradonačelnika Gorana Habuša stigla sredstva iz rezervnog fonda APN-a za dovršetak tri zgrade u POS naselju Vilka Novaka. Habuš je u svibnju 2013. godine rekao da će sve tri biti gotove do kraja te 2013. Međutim, zgrada A1 bila je gotova tek nakon 16 mjeseci, zgrada B1 prije nekoliko mjeseci, a za treću zgradu A2 nema ničega osim temelja. I novac stanara je nenamjenski potrošen. Svašta se govorilo dok su stanari prosvjedovali, ali ti ljudi su bili u pravu. Zato danas nema nikakve drame. Jasno je da bi ostavku trebao dati gradonačelnik Goran Habuš, ali i njegovi zamjenici. Svo troje je znalo što se događa i kamo je išao novac – rekao je nezavisni vijećnik Zlatan Avar, koji je bio i član Povjerenstva za Gradske stanove.

Upozorenja

Da je za nezakonito trošenje novca odgovoran Habuš zajedno s bivšim ravnateljem Gradskih stanova, jasno je rekao i vijećnik Hrasta Željko Cecelja. – Na vrijeme smo upozoravali da se gradske socijalne stanove u Hrašćici ne može plaćati novcem za POS stanove i da će svi ti dugovi opteretiti gradski proračun. Habuš je uporno ignorirao naša upozorenja, pa je tek nakon pune dvije godine dao otkaz bivšem ravnatelju, ali se time nije ništa riješilo – napomenuo je Cecelja.

Kao što smo još lani objavili, jedan od razloga zbog kojih su Gradski stanovi zapali u financijske probleme je i socijalna zgrada u Hrašćici. Novac dobiven za POS zgradu u Vilka Novaka “otišao” je za završetak zgrade u Hrašćici, i to nakon što je Gradsko vijeće 2012. odbilo dati novac i kupiti tu zgradu. No to nisu jedine komplikacije u vezi zgrade u Hrašćici.

– Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine Klub vijećnika HDZ-a postavio je pitanje o objektu C/D u Hrašćici. Tu zgradu sa socijalnim stanovima Grad nije kupio od Gradskih stanova, a niti ju nije unajmio. Na temelju čega je onda gradonačelnik Goran Habuš podijelio ključeve korisnicima? Pitanje smo uputili glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu, ali odgovor još nije stigao – rekao je predsjednik županijskog HDZ-a Anđelko Stričak.

Kad je u pitanju nalaz inspektora i nenamjensko trošenje javnog novca, Cecelja smatra da tu ima i elemenata kaznenog djela. – Moguća je i novčana kazna zbog prekršaja za nenamjensko trošenje proračunskih sredstava, koja se može popeti do milijun kuna za Grad Varaždin – upozorio je.
Iz Grada se o svemu tome nisu očitovali. Varaždinska podružnica HNS-a poslala je priopćenje, ali se u njemu nisu osvrnuli na nalaz inspektora.

PITANJA

– Kako to da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila sredstva iz rezervnog fonda 2013. godine iako Javna ustanova Gradski stanovi već tada nije vraćala sredstva u državni proračun? Tko je zato odgovoran? Kontrolira li APN koliko je stanova prodano i iznajmljeno te vraćaju li se sredstva iz rezervnog fonda u proračun? – javno je vijećnik Hrasta Željko Cecelja upitao Vladu te ministre Borisa Lalovca i Anku Mrak Taritaš.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje