Povežite se s nama

Međimurje

Biovrt – u skladu s prirodom: Jod nema veze s organskim vrtlarenjem!

Objavljeno:

- dana

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt www.biovrt.com

Zadnjih godina na društvenim mrežama i nekoliko web stranica koje prepisuju tuđe članke započela je lavina preporuka joda kao „prirodne metode“ za borbu protiv bolesti biljaka, kao „čudotvornog“ organskog sredstva. Ovi recepti i preporuka joda u svrhu borbe protiv bolesti biljaka su potpuno pogrešni i nemaju veze s organskim vrtlarenjem.

Sredstvo za dezinfekciju

Jod je prvenstveno poznat kao izuzetno jako dezinfekcijsko sredstvo koje se više ni u bolnicama ne koristi rutinski jer neselektivno ubija sve mikroorganizme. Izbjegava se i zato što su velike količine potencijalno kancerogene.

Preporučeni jod (Povidon jod 10%, Betadine 10%) djeluje antigljivično, antibakterijski i antiviralno u gotovoj dozi u kupljenom pakiranju i koristi se za dezinfekciju kože, tretiranje rana i sl. – dakle, ne za poljoprivredu. Kad se 5-10 kapi tog joda stavi u 10 litara vode kako glase brojni recepti – u toj dozi on više ne djeluje antigljivično i nije sredstvo za suzbijanje patogena.

Ono što još,međutim, morate znati o jodu je da je na Sigurnosno tehničkom listu označen vrlo otrovnim za vodeni svijet i (akutno) toksičan u vodi. U sigurnosno-tehničkom listu za jod se vidi da ta koncentracija (i za 5 i za 10 kapi) ne ubija mikroorganizme (uzročnike bolesti), ali testovi otrovnosti na kalifornijskoj pastrvi, vodenbuhi i zelenim algama pokazuju da je otrovna za vodeni svijet.

Kako jod nikad nije bio namijenjen za korištenje u poljoprivredi, djelovanje joda u tlu je neistraženo područje. Iako su doze od nekoliko kapi male i sve se još razrijedi nanošenjem u okoliš, računajte na kumulativni učinak ponavljanja prskanja i to da sve to na kraju završi u vodi – koju na kraju krajeva i pijemo. Svaka tvar koja se dodaje u prirodu ima djelovanje na žive organizme. Ljudi nažalost često ne čitaju preporučene doze, nego samo vide preporuku sredstva kao neko „prirodno sredstvo“ – i onda pretjeruju. Pa tako su neki digli doze i do 0,5 dcl! – što je puno opasnije za okoliš.

Moja preporuka nakon svega iznesenog jest da ostavimo primjenu joda za korištenje gdje je dokazano koristan (u medicini i sl. … ne ulazim u ostale sfere) – ali radi toksičnosti za vodeni svijet dok se stavi u okoliš i radi nedovoljne istraženosti o djelovanju na tlo – jod ne koristimo u vrtovima.

Gradnja ravnoteže

Ne vjerujte preporukama u web člancima prepisanim s tko zna kakvih neprovjerenih portala gdje proglašavaju sredstva koja nemaju veze s poljoprivredom čudotvornim sredstvima koja će „protjerati sve bolesti nametnike i bolesti iz vrta“. To je jednostavno – bajka, a fokus u organskom vrtlarenju je gradnja ravnoteže, a ne alkemijanje i traženje magičnih pripravaka od kućanskih sredstava za vrt, bez razmišljanja o mogućim posljedicama za ravnotežu.

Međimurje

FOTO I ove godine zaštitna ograda i volonteri spašavaju žabe od stradavanja na prometnicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: SINIŠA GOLUB

Dolaskom sve toplijeg vremena započinje sezona migracije i razmnožavanja žaba i drugih vodozemaca. Životinje napuštaju prostor na kojem su provele zimu i kreću prema mrijestilištima u vodenim staništima. Na tom putu u pravilu prelaze preko prometnih cesta, a nemali broj njih stradava pod kotačima motornih vozila.

Upravo iz tog razloga u Međimurskoj županiji je još 2013. godine započeo projekt pod nazivom „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“. Projekt provodi „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s lokalnim partnerima. Projektne aktivnosti uključuju postavljanje zaštitne ograde koja u vrijeme migracije žaba i drugih vodozemaca, onemogućava njihov prelazak preko ceste. Umjesto da se zapute preko prometnice, žabe hodaju uz zaštitnu ogradu te bivaju „ulovljene“ u zamke, odnosno ukopane kante.

– Kante se ukopavaju uz ogradu na svakih 50-ak metara te na taj način sprečavamo vodozemce, a posebno žabe da dođu na prometnicu. Naši volonteri ih potom vade iz kanti i fizički prenose preko ceste. Na taj im način omogućavamo da sigurno stignu do vodenih površina gdje će se mrijestiti – pojašnjava nam Sara Janković, stručna suradnica „Međimurske prirode“ i voditeljica projekta.

Ograda je i ove godine postavljena u Općini Selnica, na prometnicama Selnica – Zaveščak i Selnica – Donji Koncovčak, kao i u Općini Nedelišće na županijskoj cesti Črečan – Macinec. Na području Nedelišća projekt se provodi od 2013. godine u suradnji s Udrugom „Platana“, a godinu dana kasnije s postavljanjem zaštitne ograde se započelo i u Selnici uz podršku Općine.

– Te lokacije su locirane kao crne točke na kojima stradava veliki broj žaba i drugih vodozemaca. Nakon što se postavi zaštita uz prometnice, volonteri uključeni u akciju svakodnevno obilaze lokacije i prenose žabe preko ceste. Akcija se provodi tijekom četiriju do pet tjedana, sve tamo do Uskrsa, kada otprilike završava vrijeme mriještenja – dodaje Sara Janković i otkriva da je postavljeno 1750 metara ograde, 500 metara u Križopotju, 500 metara u Črečanu i 750 metara u Selnici.

Ove godine u projekt je uključena i treća lokacija na kojoj je postavljena zaštitna ograda. Riječ je o području retencije Križopotje u Općini Gornji Mihaljevec. Ono što svakako može veseliti organizatore akcije da se svake godine uključuje sve veći broj volontera, posebno mladih, učenika međimurskih osnovnih i srednjih škola.

– Na postavljanju zaštitne ograde sudjelovalo je 56 volontera, a ako njima pribrojimo i sve one koji će ovih nešto više od mjesec dana prenositi žabe preko prometnica, na projektu „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“ radi stotinjak volontera. Veseli što je među njima sve više školaraca. Na projektu će ove godine vrlo aktivno sudjelovati učenici osnovnih škola Macinec i Selnica, kao i srednjoškolci iz Srednje škole Čakovec i Gimnazije Josipa Slavenskog – otkriva Janković.

Broj spašenih vodozemaca, a posebno žaba, varira iz godine u godinu.

– Prošle smo godine na području Selnice spasili oko 1300 žaba, dok je 2018. godine ta brojka iznosila čak 6300. Točne razloge tako velike razlike ne znamo, za to bismo trebali provesti detaljno istraživanje. Na lokaciji u Općini Nedelišće broj spašenih životinja je svake godine otprilike jednak i kreće se od 300 do 500 jedinki – zaključuje voditeljica projekta Sara Janković.

Nastavite čitati

Međimurje

U Murskome Središću kod šetnice planira se izgraditi viseći most

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Šetnica koja se pruža velikim dijelom grada Murskoga Središća omogućava građanima, posjetiteljima i turistima nesmetanu šetnju, vožnju biciklom i mnoge druge aktivnosti.

Aktivnosti na uređenju šetnice započete su 2010. godine kada se iz pretpristupnih fondova (IPA program) postavila javna rasvjeta i uredila šetnica. Putem nacionalnog programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i sredstvima grada na dijelu šetnice postavljeni su tlakovci. Svake godine šetnica se dopunjuje novim sadržajima. Tako je uređen izvor pitke vode „Curek“, postavljeni su info displej, info table, skulpture, postavljene i oslikane su klupice, ležaljke za odmor, koševi za smeće, veliko dječje igralište, klupica za prematanje i dojenje, izgrađena ljetna pozornica, sjenica …

U planu je izgraditi i viseći pješački most preko rijeke Mure uzvodno od dječjeg igrališta na šetnici. S obzirom na sve veći broj šetača, biciklista i turista 2015. godine probijen je dio kod „Frgofa“ kako bi se cijelom dionicom uz Muru moglo do skele „Fusek“, ali i dalje. Nakon što su servisne putove uredile Hrvatske vode, uredio se zapušteni „Frgof“. Radovi su bili većim dijelom financirani od strane Hrvatskih voda. Nakon je što je uređeni „Frgof“ na mjestu nekadašnje crkve postavljeni je zvonik sv. Barbare, uređeni prilaz zvoniku, a sve u rudarskom stilu.

Uz samu šetnicu postavljene su Street workout sprave, koje će uskoro dobiti i novu antistres podlogu za lakše i sigurnije vježbanje. Prošle godine pokrenuta je ideja za spajanje šetnice uz rijeku Muru i poučne staze „Svetomartinska Mura“. Od ideje do realizacije je prošlo nekoliko mjeseci, a trasa je već probijena, ishođene su dozvole potrebne za uređenje, uz poštovanje propisa o zaštiti prirode. U suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirode “Međimurska priroda” postavit će se poučne info ploče o flori i fauni uz rijeku Muru. Nova staza bit će dužine od 12 km, a protezat će se od ŠRC-a „Zalešće“ pa do ribnjaka u Lapšini. Nova staza bit će još jedan novi magnet za sadašnje, ali i buduće šetače i bicikliste. Stazom neće moći prometovati motorna vozila i quadovi. Stazom će moći prometovati isključivo vlasnici parcela, lovci i ribiči.

Grad je poznat po tome što ima veliki broj sportskih udruga, organizira niz sportskih i rekreativnih događaja, sve veći broj građana svoje slobodno vrijeme koristi za šetnju i uživanje u prirodi. Iz tih razloga ovih dana započeli su radovi na uređenju staza i puteva od gornjeg potoka prema skeli „Fusek“ i dalje. Kako bi bilo pogodno za šetnju i bicikliste navedeni dio se šljunča i ravna. Planiraju se postaviti klupice za odmor i koševi za smeće te par sjenica uzduž trase. Kod skele „Fusek“ uredit će se travnato igralište za mali nogomet, odbojkaško igralište na pijesku i postaviti koš za basket. Uz sve navedeno na prostoru skele postavit će se dječja igrala, koja će se preseliti iz prostora Etno kuće s obzirom na to da će se kod Etno kuće postaviti nova igrala.

Jezera „Mali Balaton“ i „Napolitanke“ kojima upravlja ŠRD „Mura“ su još jedan veliki turistički potencijal. Osim ribičkog društva, na tom području brigu na području lovstva, uzgoja i zaštiti divljači vodi Lovačko društvo „Zec“.

Osim pješačenja, biciklizma i rekreacije, rafting je još jedna od aktivnosti koja sve više dobiva na značaju. U cilju popularizacije aktivnog načina života na rijeci Muri i uz rijeku Muru prošle godine osnovana je udruga Kajak – kanu klub Mura. Kako su aktivnosti udruge najviše povezane s rijekom Murom, Grad Mursko Središće i udruga uputili su Ministarstvu financija zamolbu za dodjelu prostorija koje se nalaze na nekadašnjem graničnom prijelazu. One će uskoro biti dane udruzi na korištenje.

Ukidanje Schengena rezultirat će još većim povezivanjem ljudi i naroda koji obitavaju uz rijeku Muru u cilju zajedničkog korištenja i zajedničke zaštite rijeke Mure.

– Kada spojimo uređenu šetnicu uz rijeku Muru, sadržaje koji se nalaze na šetnici, novu stazu, uređenu skelu dobivamo jedan novi, kvalitetni turistički potencijal/sadržaj. Cilj je da se maksimalno iskoriste svi potencijali koje nudi najsjeverniji rudarski grad, grad uz rijeku Muru – kažu iz Grada Murskoga Središća.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!