Povežite se s nama

U fokusu

Bunić: Gradonačelnik je, srećom, loš vidovnjak. Neće biti katastrofe u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

REAGIRANJE

– “Poslije mene potop.” To je otprilike sažetak konferencije za medije gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša u četvrtak, na kojoj je kao upitne naveo čak i adventske svečanosti u Varaždinu u prosincu 2017.! Najavljuje li gradonačelnik da će njegovim odlaskom doći do katastrofe neslućenih razmjera pa nećemo dočekati kraj 2017. godine? – zapitao se vijećnik Željko Bunić, koji je reagirao na Habuševe izjave o posljedicama neizglasavanja proračuna za 2017.

– Srećom, gradonačelnik je jednako loš vidovnjak, kao što je sam priznao da je loš financijaš i ne razumije javne financije (njegova izjava iz listopada 2014. godine). Većina navedenih programa će se dogoditi kada su bili zamišljeni (primjerice, sufinanciranje kupnje školskih udžbenika čija se nabavka događa u kolovozu) ili će biti prolongirani – navodi Bunić.

Napominje da to, naravno, ovisi o tome koliko će prihoda i primitika ostvariti Grad i ako će se u proračun sliti više od oko 228 milijuna kuna, koliko je ostvareno u 2016.

Pobrkao prihode i rashode…

– U prošloj godini je ostvareno 100 milijuna kuna manje prihoda i primitika, nego što je bilo planirano u inicijalnom proračunu gradonačelnika Habuša za 2017., a 35 milijuna kuna manje nakon svih intervencija SDP-a. U silnoj želji da ocrni vijećnike, gradonačelnik je naveo projekte vrijedne 107 milijuna koji neće biti ostvareni. U rashode je uvrstio i, primjerice, 4,2 milijuna kuna koji je trebao dobiti prodajom zemljišta C.I.O.S. MBO-u. To je prihod proračuna, a ne rashod. Navodi i da zbog vijećnika neće biti ostvarena kupovina robne kuće Varteks u iznosu od 11,3 milijuna te nabava vatrogasnih vozila u iznosu od 15,2 milijuna kuna, a riječ je o projektima od kojih je, nakon pritiska SDP-a, sam odustao u jednom od svoja tri kontroverzna amandmana na vlastiti prijedlog proračuna – podsjetio je Bunić.

– Lijepo je imati ambiciju i misliti o sebi sve najbolje, baš kao što je o sebi mislio i Luj XV. kojem se pripisuje izreka s početka teksta. No realnost je nešto drugo. I zato našem gradonačelniku ne bi bilo loše da na kraju svojeg gradonačelničkog puta shvati da niti je svemoćan, niti će za njegovim odlaskom mnogi žaliti. Ne zato jer je loš čovjek, već naprosto zato što svoj posao nije dobro odradio – zaključio je Bunić.

 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Bageri na jezeru Trakošćan, radi se punom parom, evo kad bi radovi trebali biti gotovi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Sve naravno ovisi o vremenskim uvjetima, ali sada se radi punom parom.

Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je kakav tijek radova se očekuje.

-Nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, Hrvatske vode su 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. U ovom trenutku odabrani izvođač, Hidroing d.d. Varaždin, uključio je značajniju operativu. Na gradilištu se nalazi šest dempera, dva bagera 24-metarske ruke, dva bagera od 18 metara i jedan bager od 12 metara dužine ruke. Uz bagere, angažirana su i teretna vozila koja dopremaju kameni materijal, odnosno pijesak, za potrebe održavanja pristupnih, odnosno gradilišnih puteva – rekao je Milan Rezo.

Što se pak tiče rokova za završetak radova, oni naravno ovise o vremenskim uvjetima.

-Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Kada kažemo povoljne vremenske uvjete podrazumijevamo manje padaline na području jezera Trakošćan. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U ovom trenutku vode se postupci sanacije jednog potpornog zida dužine 40 metara, a nalog je izdan za izradu projektne dokumentacije za izradu glavnog, odnosno izvedbenog projekta za pet lokacija na jezeru, odnosno uz brdo Trakošćana. Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima – kaže Rezo.

Nastavite čitati

U fokusu

Što je ovo? Cijena kilograma špinata je na varaždinskom placu kao kilogram svinjetine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska je u ovom trenutku među rekorderima po cijeni voća i povrća, osobito onog s tržnica. Dok su po tržnicama europskih gradova cijene rasle u skladu s inflacijom, u Hrvatskoj su doslovno galopirale.

Nacionalni mediji obišli su tržnice u najvećim hrvatskim gradovima, a mi smo obišli varaždinski plac. Ovih dana najviše se prodaje grincajg, lisnato povrće i kupusnjače.

Visoke cijene?

– Ma što je ovo za cijene povrća, kao cijena mesa. Pa kilogram špinata je pet eura kao i kilogram svinjetine– ističe jedan od kupaca na varaždinskom placu.

No, lisnato povrće i kupusnjače nisu toliko poskupjele, tvrde prodavači na Gradskoj tržnici Varaždin.

– Uništit će nas trgovački lanci. Ljudi sve manje i manje kupuju kod nas. To su stalni kupci koji su većinom starije životne dobi, a od mlađih su tu mlađe obitelji koje imaju malu djecu. Nisu sad cijene nešto drastično veće. Malo je poskupjelo – ističe prodavačica.

Tako se crveni kupus i bijeli kupus prodaju za dva eura po kilogramu, dok je za mladi kupus cijena tri eura po kilogramu. Ista cijena je i za kilogram kelja – mladi tri eura, a jesenski dva eura po kilogramu.

Pušlek špinata stoji euro, a za kilogram špinata morate izdvojiti pet eura.

Pušlek (15 do 20 dag) matovilca, blitve, rukole je također euro, poriluk je kilogram tri eura, a za kilogram cvjetače i brokule na varaždinskom placu morate izdvojiti četiri eura.

Cijena kilograma kristal salate je četiri eura, a salate endive tri eura po kilogramu.

Sve je poskupjelo

– Je da u dućanu imaju akciju 80 centi po glavici, no ta glavica nema više nego 20 dekagrama, pa vam onda na isto dođe, a ova naša je jučer ubrana i danas se prodaje – ističe prodavač koji drži da cijene nisu previsoke.

– Možda bi realna cijena kilograma salate i bila tri eura. No, sve je poskupjelo. 20 godina je na placu pušlek špinata bio pet kuna, a sad je euro. Kako je uveden euro i na placu su cijene išle gore za 20 do 30 posto, ali nama proizvođačima reporomaterijal je poskupio pa jedno vuče drugo – ističe prodavač.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje