Povežite se s nama

U fokusu

“Da Grad Varaždin kupi MBO tvornicu, sami bismo odlučivali želimo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću”

Objavljeno:

- dana

INCIJATIVA PODOLNJAKA I KOLARIĆA

Tvrtka Čistoća i Grad Varaždin trebaju kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime će Grad konačno imati kontrolu nad zbrinjavanjem svojeg komunalnog otpada, kao i otpada iz ostalih dijelova Varaždinske županije, ali i ostalih dijelova Hrvatske.

Istaknuli su to nezavisni varaždinski vijećnik i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i vijećnik Laburista Božidar Kolarić na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak.

– Novi saziv Gradskog vijeća treba donijeti odluku o tome treba li Grad Varaždin putem dugoročnog kreditnog zaduženja kupiti MBO tvornicu u Brezju, koja posjeduje sve potrebne dozvole. Danas Grad nema kontrolu nad svojim i tuđim komunalnim otpadom. Kupnja MBO tvornice je strateški projekt koji se ne može mjeriti s asfaltiranjem nekoliko cesta ili uređenjem nekog rotora. Imamo sramotnu situaciju na ulazu u Varaždin zbog kojeg smo već postali apatični – rekao je Podolnjak.

Pozvao je sve političke opcije i nezavisne vijećnike da se izjasne o toj inicijativi. – Korektno je da se svi o tome izjasne prije izbora u svibnju, a ne da, poput nekih, ustvrde da imaju rješenje, ali ga neće javno obznaniti do izbora – naveo je Podolnjak.

MBO se može preseliti na Motičnjak

Božidar Kolarić je podsjetio da je reagirao još u listopadu, čim je objavljena informacija da je MBO tvornica na prodaju, a da je želi kupiti tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište.

– U ožujku ove godine će biti točno četiri godine kako nismo prihvatili da se balirani otpad zbrinjava putem koncesije, a da se koncesija za novonastali otpad dodijeli Univerzalu. Prije pet godina je pak privatni poduzetnik ponudio Gradu i učešće u MBO tvornici, imali smo rješenje koje je sufinancirala i država. Da se tada krenulo tim putem, sudski procesi bi trajali, ali bala više ne bi bilo, Grad bi bio i suvlasnik tvornice i vjerojatno danas imao mogućnost prvokupa – rekao je Kolarić.

Napomenuli su da bi se MBO postrojenje moglo nakon određenog vremena preseliti na Motičnjak, na kojem Čistoća ionako planira druga postrojenja za obradu komunalnog otpada.

“Grad ne treba ostvarivati dobit”

Bi li MBO tvornica mogla poslovati pozitivno kad bi bila u vlasništvu Grada, a pod upravljanjem Čistoće, zanimalo je novinare s obzirom na to da sadašnji vlasnik C.I.O.S. MBO posluje s gubicima. Ne bi li tvornica bila primorana obrađivati veće količine otpada kako ne bi poslovala s gubicima?

– Kad bi Grad i Čistoća postali vlasnici, u MBO tvornici bi se obrađivao otpad iz Grada, kao i iz općina koje su suvlasnici Čistoće, a to je 15 do 16 tisuća tona godišnje. Možda bi se obrađivao otpad iz još nekih općina i gradova, ali bi o tome odlučivala gradska tijela. Dakle, mi bismo sami mogli odlučiti hoćemo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću. S druge strane, kad bi vlasnik postala Piškornica, u Brezje bi se dovozio otpad iz jedne četvrtine Hrvatske, možda čak iz šest županija, jer je interes iskazala i Virovitičko-podravska županija. Moramo razmišljati o budućnosti, jer već deset godina balirani otpad truje Varaždin, mi nismo ni svjesni koliko smo stradali – odgovorio je Podolnjak.

Kolarić je istaknuo da je sadašnji vlasnik poslovao s 15, 16 milijuna kuna manjka, no da Grad ne mora ostvarivati nikakvu dobit, nego je dovoljno da bude na nuli.

Ključna je kontrola, napomenuo je Podolnjak.

– Europska komisija je navela da u Hrvatskoj imamo dva centra za gospodarenje otpadom i jedno privatno postrojenje kraj Varaždina. Dakle, mi uopće nemamo centre za gospodarenje otpadom, a oni koji se planiraju su prekapacitirani, moraju se preprojektirati i moguće je da će se kasniti s izgradnjom. U takvoj situaciji bojim se velikog interesa za MBO tvornicu. Ako je Grad Varaždin odlučio dati 860 milijuna kuna za dvoranu na Dravi, a kao cijena MBO postrojenja se spominjalo 180 milijuna kuna, onda te brojke uopće nisu usporedive. A kupnjom bismo osigurali kontrolu nad time čiji bi se otpad obrađivao u tvornici, koja ne bi morala raditi punim kapacitetom, nego onim koji bi omogućio da posluje bez gubitaka – zaključio je Podolnjak.  

O balama, Habuševim „rješenjima“ i Vladinom povjereniku

Kad je u pitanju zbrinjavanje baliranog otpada, Robert Podolnjak je rekao da postoje samo dva rješenja.

– Prvo rješenje je da novi saziv Gradskog vijeća ukine koncesiju iz 2013. i koncesionaru u dogovoru isplati naknadu ili krene u spor. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša bi u tom slučaju bili u visokom postotku spremni financirati zbrinjavanje, možda i u punom iznosu –  naveo je.

Drugo rješenje je da se u gradskom proračunu osigura 70 milijuna kuna za provođenje koncesije i da se potpiše ugovor. – To drugo rješenje je puno skuplje, a treće ne postoji. Međutim, to će morati odlučiti Gradsko vijeće i to odmah na početku mandata – naveo je Podolnjak.

Iako je aktualnom gradonačelniku Goranu Habušu svojim glasom za privremeno financiranje omogućio da ostane u Gradskoj vijećnici, Habuš je prozvao Podolnjaka rekavši da „nema veze s vezom njegova izjava da je privremeno financiranje bolje od njegovog proračuna“. Habuš je ustvrdio i da je u Varaždinu kriza te da su zaustavljeni projekti vrijedni 107 milijuna kuna.

– Ako gradonačelnik kaže da su zaustavljeni projekti u tom iznosu, zašto onda nije 70 milijuna kuna planirao za zbrinjavanje bala? Da je to predložio u proračunu za 2017., mogao se već u siječnju potpisati ugovor s koncesionarima. Budući da imaju rok od 120 dana, bala više ne bi bilo i imali bismo čistu situaciju prije lokalnih izbora. Ne vjerujem da bi proračun pao da je predložio takvo rješenje. A nakon toga bi mu još 30 milijuna kuna ostalo za druge projekte – rekao je Podolnjak.

Napomenuo je da je Habuš predlagao kreditno zaduživanje, ali nikad pred gradske vijećnike nije došao s konkretnim prijedlogom. – A u prijedlogu proračuna za 2017. uopće nije dao nikakvo rješenje za bale zbog čega drugu godinu zaredom nisam podržao proračun – naveo je Podolnjak.

Objasnio je da je glasovao za privremeno financiranje prvenstveno zato da se otkloni bilo kakva mogućnost da za povjerenika u Grad dođe politička osoba. – Čak se govorilo da ću ja biti povjerenik, što nije točno, jer se i sad zalažem da u travnju, kad završi privremeno financiranje, dođe osoba iz Ureda državne uprave iz Varaždinske županije – ustvrdio je.
 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Bageri na jezeru Trakošćan, radi se punom parom, evo kad bi radovi trebali biti gotovi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Sve naravno ovisi o vremenskim uvjetima, ali sada se radi punom parom.

Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je kakav tijek radova se očekuje.

-Nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, Hrvatske vode su 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. U ovom trenutku odabrani izvođač, Hidroing d.d. Varaždin, uključio je značajniju operativu. Na gradilištu se nalazi šest dempera, dva bagera 24-metarske ruke, dva bagera od 18 metara i jedan bager od 12 metara dužine ruke. Uz bagere, angažirana su i teretna vozila koja dopremaju kameni materijal, odnosno pijesak, za potrebe održavanja pristupnih, odnosno gradilišnih puteva – rekao je Milan Rezo.

Što se pak tiče rokova za završetak radova, oni naravno ovise o vremenskim uvjetima.

-Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Kada kažemo povoljne vremenske uvjete podrazumijevamo manje padaline na području jezera Trakošćan. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U ovom trenutku vode se postupci sanacije jednog potpornog zida dužine 40 metara, a nalog je izdan za izradu projektne dokumentacije za izradu glavnog, odnosno izvedbenog projekta za pet lokacija na jezeru, odnosno uz brdo Trakošćana. Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima – kaže Rezo.

Nastavite čitati

U fokusu

Što je ovo? Cijena kilograma špinata je na varaždinskom placu kao kilogram svinjetine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska je u ovom trenutku među rekorderima po cijeni voća i povrća, osobito onog s tržnica. Dok su po tržnicama europskih gradova cijene rasle u skladu s inflacijom, u Hrvatskoj su doslovno galopirale.

Nacionalni mediji obišli su tržnice u najvećim hrvatskim gradovima, a mi smo obišli varaždinski plac. Ovih dana najviše se prodaje grincajg, lisnato povrće i kupusnjače.

Visoke cijene?

– Ma što je ovo za cijene povrća, kao cijena mesa. Pa kilogram špinata je pet eura kao i kilogram svinjetine– ističe jedan od kupaca na varaždinskom placu.

No, lisnato povrće i kupusnjače nisu toliko poskupjele, tvrde prodavači na Gradskoj tržnici Varaždin.

– Uništit će nas trgovački lanci. Ljudi sve manje i manje kupuju kod nas. To su stalni kupci koji su većinom starije životne dobi, a od mlađih su tu mlađe obitelji koje imaju malu djecu. Nisu sad cijene nešto drastično veće. Malo je poskupjelo – ističe prodavačica.

Tako se crveni kupus i bijeli kupus prodaju za dva eura po kilogramu, dok je za mladi kupus cijena tri eura po kilogramu. Ista cijena je i za kilogram kelja – mladi tri eura, a jesenski dva eura po kilogramu.

Pušlek špinata stoji euro, a za kilogram špinata morate izdvojiti pet eura.

Pušlek (15 do 20 dag) matovilca, blitve, rukole je također euro, poriluk je kilogram tri eura, a za kilogram cvjetače i brokule na varaždinskom placu morate izdvojiti četiri eura.

Cijena kilograma kristal salate je četiri eura, a salate endive tri eura po kilogramu.

Sve je poskupjelo

– Je da u dućanu imaju akciju 80 centi po glavici, no ta glavica nema više nego 20 dekagrama, pa vam onda na isto dođe, a ova naša je jučer ubrana i danas se prodaje – ističe prodavač koji drži da cijene nisu previsoke.

– Možda bi realna cijena kilograma salate i bila tri eura. No, sve je poskupjelo. 20 godina je na placu pušlek špinata bio pet kuna, a sad je euro. Kako je uveden euro i na placu su cijene išle gore za 20 do 30 posto, ali nama proizvođačima reporomaterijal je poskupio pa jedno vuče drugo – ističe prodavač.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje