Povežite se s nama

U fokusu

“Da Grad Varaždin kupi MBO tvornicu, sami bismo odlučivali želimo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću”

Objavljeno:

- dana

INCIJATIVA PODOLNJAKA I KOLARIĆA

Tvrtka Čistoća i Grad Varaždin trebaju kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime će Grad konačno imati kontrolu nad zbrinjavanjem svojeg komunalnog otpada, kao i otpada iz ostalih dijelova Varaždinske županije, ali i ostalih dijelova Hrvatske.

Istaknuli su to nezavisni varaždinski vijećnik i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i vijećnik Laburista Božidar Kolarić na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak.

– Novi saziv Gradskog vijeća treba donijeti odluku o tome treba li Grad Varaždin putem dugoročnog kreditnog zaduženja kupiti MBO tvornicu u Brezju, koja posjeduje sve potrebne dozvole. Danas Grad nema kontrolu nad svojim i tuđim komunalnim otpadom. Kupnja MBO tvornice je strateški projekt koji se ne može mjeriti s asfaltiranjem nekoliko cesta ili uređenjem nekog rotora. Imamo sramotnu situaciju na ulazu u Varaždin zbog kojeg smo već postali apatični – rekao je Podolnjak.

Pozvao je sve političke opcije i nezavisne vijećnike da se izjasne o toj inicijativi. – Korektno je da se svi o tome izjasne prije izbora u svibnju, a ne da, poput nekih, ustvrde da imaju rješenje, ali ga neće javno obznaniti do izbora – naveo je Podolnjak.

MBO se može preseliti na Motičnjak

Božidar Kolarić je podsjetio da je reagirao još u listopadu, čim je objavljena informacija da je MBO tvornica na prodaju, a da je želi kupiti tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište.

– U ožujku ove godine će biti točno četiri godine kako nismo prihvatili da se balirani otpad zbrinjava putem koncesije, a da se koncesija za novonastali otpad dodijeli Univerzalu. Prije pet godina je pak privatni poduzetnik ponudio Gradu i učešće u MBO tvornici, imali smo rješenje koje je sufinancirala i država. Da se tada krenulo tim putem, sudski procesi bi trajali, ali bala više ne bi bilo, Grad bi bio i suvlasnik tvornice i vjerojatno danas imao mogućnost prvokupa – rekao je Kolarić.

Napomenuli su da bi se MBO postrojenje moglo nakon određenog vremena preseliti na Motičnjak, na kojem Čistoća ionako planira druga postrojenja za obradu komunalnog otpada.

“Grad ne treba ostvarivati dobit”

Bi li MBO tvornica mogla poslovati pozitivno kad bi bila u vlasništvu Grada, a pod upravljanjem Čistoće, zanimalo je novinare s obzirom na to da sadašnji vlasnik C.I.O.S. MBO posluje s gubicima. Ne bi li tvornica bila primorana obrađivati veće količine otpada kako ne bi poslovala s gubicima?

– Kad bi Grad i Čistoća postali vlasnici, u MBO tvornici bi se obrađivao otpad iz Grada, kao i iz općina koje su suvlasnici Čistoće, a to je 15 do 16 tisuća tona godišnje. Možda bi se obrađivao otpad iz još nekih općina i gradova, ali bi o tome odlučivala gradska tijela. Dakle, mi bismo sami mogli odlučiti hoćemo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću. S druge strane, kad bi vlasnik postala Piškornica, u Brezje bi se dovozio otpad iz jedne četvrtine Hrvatske, možda čak iz šest županija, jer je interes iskazala i Virovitičko-podravska županija. Moramo razmišljati o budućnosti, jer već deset godina balirani otpad truje Varaždin, mi nismo ni svjesni koliko smo stradali – odgovorio je Podolnjak.

Kolarić je istaknuo da je sadašnji vlasnik poslovao s 15, 16 milijuna kuna manjka, no da Grad ne mora ostvarivati nikakvu dobit, nego je dovoljno da bude na nuli.

Ključna je kontrola, napomenuo je Podolnjak.

– Europska komisija je navela da u Hrvatskoj imamo dva centra za gospodarenje otpadom i jedno privatno postrojenje kraj Varaždina. Dakle, mi uopće nemamo centre za gospodarenje otpadom, a oni koji se planiraju su prekapacitirani, moraju se preprojektirati i moguće je da će se kasniti s izgradnjom. U takvoj situaciji bojim se velikog interesa za MBO tvornicu. Ako je Grad Varaždin odlučio dati 860 milijuna kuna za dvoranu na Dravi, a kao cijena MBO postrojenja se spominjalo 180 milijuna kuna, onda te brojke uopće nisu usporedive. A kupnjom bismo osigurali kontrolu nad time čiji bi se otpad obrađivao u tvornici, koja ne bi morala raditi punim kapacitetom, nego onim koji bi omogućio da posluje bez gubitaka – zaključio je Podolnjak.  

O balama, Habuševim „rješenjima“ i Vladinom povjereniku

Kad je u pitanju zbrinjavanje baliranog otpada, Robert Podolnjak je rekao da postoje samo dva rješenja.

– Prvo rješenje je da novi saziv Gradskog vijeća ukine koncesiju iz 2013. i koncesionaru u dogovoru isplati naknadu ili krene u spor. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša bi u tom slučaju bili u visokom postotku spremni financirati zbrinjavanje, možda i u punom iznosu –  naveo je.

Drugo rješenje je da se u gradskom proračunu osigura 70 milijuna kuna za provođenje koncesije i da se potpiše ugovor. – To drugo rješenje je puno skuplje, a treće ne postoji. Međutim, to će morati odlučiti Gradsko vijeće i to odmah na početku mandata – naveo je Podolnjak.

Iako je aktualnom gradonačelniku Goranu Habušu svojim glasom za privremeno financiranje omogućio da ostane u Gradskoj vijećnici, Habuš je prozvao Podolnjaka rekavši da „nema veze s vezom njegova izjava da je privremeno financiranje bolje od njegovog proračuna“. Habuš je ustvrdio i da je u Varaždinu kriza te da su zaustavljeni projekti vrijedni 107 milijuna kuna.

– Ako gradonačelnik kaže da su zaustavljeni projekti u tom iznosu, zašto onda nije 70 milijuna kuna planirao za zbrinjavanje bala? Da je to predložio u proračunu za 2017., mogao se već u siječnju potpisati ugovor s koncesionarima. Budući da imaju rok od 120 dana, bala više ne bi bilo i imali bismo čistu situaciju prije lokalnih izbora. Ne vjerujem da bi proračun pao da je predložio takvo rješenje. A nakon toga bi mu još 30 milijuna kuna ostalo za druge projekte – rekao je Podolnjak.

Napomenuo je da je Habuš predlagao kreditno zaduživanje, ali nikad pred gradske vijećnike nije došao s konkretnim prijedlogom. – A u prijedlogu proračuna za 2017. uopće nije dao nikakvo rješenje za bale zbog čega drugu godinu zaredom nisam podržao proračun – naveo je Podolnjak.

Objasnio je da je glasovao za privremeno financiranje prvenstveno zato da se otkloni bilo kakva mogućnost da za povjerenika u Grad dođe politička osoba. – Čak se govorilo da ću ja biti povjerenik, što nije točno, jer se i sad zalažem da u travnju, kad završi privremeno financiranje, dođe osoba iz Ureda državne uprave iz Varaždinske županije – ustvrdio je.
 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje