Povežite se s nama

Kultura

Burno o korištenju Staroga grada za klizalište: “Nismo tamo poslali tri Bosanca s krampom i lopatom!”

Objavljeno:

- dana

“Stari grad – kulisa i/ili kulturno dobro” bila je tema burne rasprave koji se u sklopu Srijede u Muzeju održala u palači Herzer, 6. veljače. Najviše se raspravljalo o uključivanju Starog grada u velike varaždinske manifestacije Advent u Varaždinu i Špancirfest.

U raspravi su sudjelovali gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Sandra Malenica, viša stručna savjetnica i konzervatorica za nepokretna kulturna dobra u Konzervatorskom odjelu u Varaždinu Ivana Peškan, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina Jelena Toth i muzejska savjetnica u Gradskome muzeju Varaždin Ljerka Šimunić.

Tema je očito bila aktualna i zanimljiva jer je dvorana bila puna građana koji su došli poslušati raspravu u kojoj je gradonačelnik Čehok često pozivao na smirivanje i demokratsku razmjenu mišljenja.

Ljerka Šimunić, muzejska savjetnica Kulturnopovijesnog odjela, za svoje je izlaganje dobila najglasniji pljesak publike.

Šimunić je istaknula posebnosti Staroga grada i dodala da ipak nitko ne želi njegovu pustoš i da je za nove sadržaje jer niti jedan grad nije isti pa tako ni Varaždin.

– Modernitet nikome ne daje pravo na rušenje i devastaciju. Ako je ambijent ipak degradiran onda toj degradaciji treba reći dosta. Nisam za suvremena poboljšanja, unapređenja i potreba za dekorativnosti temeljene na trenutačnoj, pomodnoj generacijskoj samouvjerenosti u korist velikih brojki, rasta posjećenost i zarade, a na štetu spomeničke baštine. Bedemi i grabišta Starog grada primjer su dio su spomeničke kulture i zahtijevaju odgovorno ponašanje. Ta prostorna praznina jednako je vrijedna kao svaki spomenik. Prema mojem uvjerenju iglui i drvene barake se ne trebaju dodavati Starom gradu. Mnogi gradovi, ne samo Varaždin, pate od praznog prostora kod baštinskih objekata. I onda ih imamo potrebu napučiti sadržajima koji ili idu ili ne idu u te prostore. Tako se prostorne praznine naše kulturne baštine nepotrebno pretvaraju u parkirališta, trgovačke centre i adventske čarolije. Na prošlogodišnjem Špancirfestu vidjeli smo da, zbog sadržaja uz Stari grad, je on postao suvišna kulisa. Špancirfest je postao proštenje našeg doba. Stari grad je pod izlikom Adventa ili Špancirfesta odjeven u bezličnu haljinu natrpanu drangulijama i pretvoren u sajam pića. Konzervatori su dali dopuštenje samo za prostor klizališta na istočnom grabištu, a onaj dio s kućicama nema nikakvo odobrenje. Prema konzervatorskom rješenju površina se nakon micanja klizališta treba sanirati sagovima od trave. Uspjeh i zarada Adventa ide na štetu Staroga grada. Mir Staroga grada ne smije se žrtvovati kioscima s plastikom – jasna je bila Ljerka Šimunić.

Jelena Toth pak je istaknula da neke stvari poput šatora-pagoda kod Starog grada nisu bili dobri te da ih sljedeće godine neće biti, ali dodala je da je Advent u Varaždinu polučio odličan uspjeh te su ga svi turisti hvalili. Dodala je da se i u drugim zaštićenim dobrima diljem Hrvatske i svijeta organiziraju utakmice, koncerti i turistički sadržaji, jer je to ono što moderni posjetitelji traže.

– Na prvom mjestu su Varaždinci, jer turizma nema bez zadovoljnog lokalnog stanovništva. Bitni su i turisti. Ako ništa ne radimo Varaždin je prazan, ako organiziramo manifestacije onda opet ne valja. Za prošlog adventa brojni su Varaždinci tražili sadržaje, pa i klizalište na Staromu gradu, da zašto je to prazno, da je Turistička zajednica nesposobna. Sada opet ne valja – završila je Toth.

Čehok je uporno ponavljao građanima na raspravi da oni, pa ni on sam, nisu mjera neke manifestacije.

– Što god smo učinili u gradskoj jezgri uvijek je bilo onih koji su bili protiv. Promašen je naziv “Stari grad – kulisa i/ili kulturno dobro”. Stari grad nije kulisa niti ga itko time smatra, niti ga je htio pretvoriti u kulisu. Tradicija je korijen koji treba hraniti, a ne da pobjegnete od njega. Može ga se hraniti samo na taj način da s njime živite. Svi projekti koje smo dobili od Europske unije govore da kulturne objekte treba prilagoditi kulturnom životu današnjih ljudi. Ne pada nikome na pamet nešto graditi na Starom gradu. Mi smo samo nivelirali dio grabišta za klizalište. Ako nekoga smeta što je to grabište, onda bi trebalo iskopati cijeli Kapucinski trg jer je i on grabište. Gdje smo kopali nije bilo nikakvih povijesnih slojeva. Sad je bilo blato, ali više neće biti i nitko sljedećih 100 godina neće dolaziti s teškom mehanizacijom. Sljedeće godine će se samo postaviti klizalište, ne vidim zašto bi to nekome smetalo. Sve smo napravili u skladu s dozvolama, a napravljen je i tobogan koji će biti maknut i neće ostati nikakve posljedice. Naša kulturna baština nije trajno izmijenjena. Ja sam prvi protiv ovih šatora-pagoda i druge godine ih neće biti – jasan je bio Čehok.

Najviše povišenih tonova oko klizališta

Ljerka Šimunić istaknula je da je da su konzervatori dali dozvolu samo za postavljanje klizališta na istočnom grabištu Starog grada, točno određene veličine, uz arheološki nadzor, ali ne i za popratne sadržaje poput šatora. Objasnila je da se na nekim mjestima kopalo i do 80 cm u dubinu, da bi se poravnao teren za klizalište, što može oštetiti arheološke slojeve. To je potvrdila i Ivana Peškan.

Zaposlenica Muzeja, iz publike, je istaknula da su na zapadnom grabištu Staroga grada na toj dubini i nađen vrijedan pribor varaždinskih apotekara iz 19. stoljeća. A da na istočnom grabištu, gdje je bilo klizalište, taj sloj nije istražen.

Sandra Malenica objasnila je da je dozvola dobivena za “privremeno klizalište s pratećim sadržajima”.

– Ja snosim posljedice za sve u gradu. Ponosan sam da snosim posljedice za Advent u Varaždinu. Gradska tržnica je suorganizator, ali nisu izvodili radove. Ma dajte molim vas. Govorite kao da smo poslali tri Bosanca s krampom i lopatom, a nigdje arheologa! Nemam ništa protiv Bosanaca, ali molim vas! Razgovarate s nama kao da smo zadnji kreteni. Bio je arheološki nadzor. Od tamo zemlja nije odvožena – burno je reagirao Čehok.

Kultura

FOTO U Varaždinu ogroman interes za zagonetne utvrde na Ivančici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Sinoćnje predstavljanje prve knjige iz pera prof. Petra Babića „Zidine u šumi / Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“, izdane u nakladi Državnog arhiva u Varaždinu, izazvalo je ogroman interes varaždinske kulturne javnosti i znatiželjnika.

To ne čudi jer je autor na osebujan način obradio pregled fortifikacija na južnim padinama Ivančice, građenih u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Naime, Petar Babić, prof. je povijesti i engleskog jezika i književnosti te aktivni član i gorski spašavatelj u HGSS Stanici Varaždin.

– Koncepcijom sam čitateljima želio približiti prirodni krajolik koji je doslovno prigrlio povijesne slojeve. Svi suradnici koji su uz mene radili na knjizi, vodili su se idejom da je upravo manjak takve literature djelomični krivac smanjenog interesa šire javnosti za hrvatsku povijest, što između ostalog rezultira i pogrešnom interpretacijom činjenica. Knjiga bi trebala zadovoljiti struku kroz analizu izvora i prikaz povijesnih činjenica, ali i potaknuti planinare, brdske bicikliste, paraglidere i ostale zaljubljenike u aktivnosti u prirodi na očuvanje te promoviranje ovih lokaliteta, dojmljivih primjera simbioze kulturne baštine i prirodnih ljepota. Uvjeren sam da će knjiga naći svoje mjesto ne samo na policama obiteljskih biblioteka već i u ruksacima izletnika ili rekreativaca… – ističe Babić.

Snimio Kruno Sudec

Uz autora, knjigu su okupljenima predstavili Marina Šimek, umirovljena muzejska savjetnica, Dubravko Šincek, predsjednik planinarskog društva Ravna Gora i Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.

– Knjiga Petra Babića „Zidine u šumi – Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“ donosi novi pristup u obradi ove teme i dodatno obogaćuje postojeću literaturu koja, kako navodi i sam Autor u poglavlju „Stanje istraženosti“, nije baš iscrpna. U novije vrijeme to su radovi o pojedinim utvrdama koje je moguće pronaći u stručnoj i znanstvenoj periodici, a od sinteza na raspolaganju su tek više od stotinu godina stari rad Gjure Szabe „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“, te još i starija knjiga Emilija Laszowskog „Hrvatske povijesne građevine“. Kao vrijedan izvor, koji mu je služio kao dobra priprema za terenski rad, Autor navodi seriju članaka o srednjovjekovnim utvrdama Zorislava Horvata objavljenim u časopisu „Prostor“. Korištenje ovih Horvatovih radova svakako je olakšala činjenica da smo u Arhivu objedinili sve Horvatove članke u jedan pozamašan uvez. Autor posebno ističe vrijednost rada Marine Šimek i suradnika „Burg Paka“, koji bi trebao poslužiti kao putokaz u pristupu obradi ovakvih tema – rekao je Hrelja o fotografijama iznimno bogato ilustriranoj knjizi koju je uredio Kruno Sudec, voditelj Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove Državnog arhiva u Varaždinu.

Od ravnatelja spomenute ustanove doznajemo i to da knjiga „Zidine u šumi“ može poslužiti kao svojevrsni turistički vodič po srednjovjekovnim utvrdama južne Ivančice.

Svimio Krešimir Stančić

Štoviše, Hrelja je ustvrdio da svatko tko se zaputi na neki od spomenutih lokaliteta, nema potrebu „zamarati“ se, ako ne želi, povijesnim podacima – koji su u prvoj cjelini- već samo slijedi upute kako doći do željenog objekta i na što je potrebno na određenom lokalitetu posebno obratiti pažnju.

– Autor se ujedno potrudio da manje upućenom čitatelju pojasni srednjovjekovno poimanje prostora Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, kao i definiranje razdoblja za koje se koristi pojam „srednji vijek“. Tako je prikazao za sada poznatu povijest pojedinih utvrda, odnosno njihovih vlasnika, pri čemu  sadržajno povezuje utvrde Grebengrad i Milengrad (istočna grupa), te Belec, Oštrc i Lobor (zapadna grupa). U dosta zamršenoj i fragmentarnoj, a za srednjovjekovlje uobičajenoj priči o stjecanju i gubljenju posjeda, sukobima u kojima pravorijek ponekad donosi sam kralj, spominju se Grebenski, Herkovići, Patačići, pa i grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac i njegovi sinovi, Bathyany i napokon Erdödy. Slična je priča i s tri zapadnije utvrde, gdje se također kao vlasnici spominju grofovi Celjski, ban Ivan Vitovac, ali i Juraj Brandenburški (Varaždincima je poklonio vijećnicu), Lovro Iločki, obitelj Gyulay, te Keglevići. Više detalja o tome možete pročitati u Petrovoj knjizi koja nas upoznati i s dvije nestale utvrde: Židovinom i Gotalovcem. I dok se od Židovine i danas naziru neki tragovi, od utvrde Gotalovec nije ostalo ni traga, pa Autor zaključuje: „Gotovo je nestvarno da je jedna impozantna, dvokrilna građevina na tri kata u potpunosti nestala u manje od sto godina” – ukazuje Damir Hrelja.

Spomenimo i to da je među brojnim gostima i uzvanicima, svojim dolaskom promociju knjige uveličao Marijan Taučer, čija je dugogodišnja zanesenost Milengradom rezultirala time da je ta impozantna utvrda stekla status zaštićenog kulturno dobra.

Snimio Kruno Sudec

– Arhiv će i u sljedećim godinama nastaviti, barem se nadam, s objavljivanjem sličnih edicija, što smo započeli 2011. godine knjigom „Milengrad – zagonetna utvrda“, nastavivši 2012. „Stari grad Konjščina“, sunakladništvom u izdavanju „Burga Paka“ 2021. i napokon ovom knjigom s ciljem popularizacije kako arhivskog gradiva kao zaštićenog pokretnog, tako i utvrda i dvoraca kao zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra… Svi zainteresirani knjigu „Zidine u šumi“ do kraja idućeg tjedna u Arhivu mogu kupiti po promocijskoj cijeni od 8 eura   – zaključio je Damir Hrelja.

A kakva je bila atmosfera na zadnjem programu „Srijede u Muzeju“ pogledajte u galeriji fotografija:        

Nastavite čitati

Kultura

Gradonačelnik ugostio nagrađivane varaždinske književnike i obećao im financijsku pomoć

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj u utorak je u palači Patačić održao prijem za književnike s područja Grada Varaždina i Varaždinske županije koji su u 2022. godini za svoj doprinos umjetničkom stvaralaštvu nagrađeni najprestižnijim književnim nagradama: Denis Peričić, Tomislav Ribić, Lidija Deduš, Filip Svetec, Darko Foder i Ivan Goran Žunar.

Prijemu su prisustvovali i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić, voditeljica odsjeka za kulturu Lucija Dugandžić te ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Mario Šoštarić.

– Ovim prijemom htio sam vam zahvaliti na vašem radu i u ime Grada Varaždina dati na važnosti vašim jedinstvenim djelima – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.

Dodao je kako Varaždin zaista obiluje kvalitetnim književnicima i pjesnicima:
„Protekle godine svi ste osvojili značajne nagrade i volio bih da znate da od nas imate podršku za daljnji rad. Nadam se da će Grad uskoro imati i proračun i da ćemo vam moći i u financijskom smislu pomoći s vašim književnim ostvarenjima. Varaždin je grad kulture, književnost je utkana u kulturu našeg grada. Danas na prijemu imamo izuzetne književnike i Varaždin se ima čime ponositi.“

Nagrađeni autori uz Grad Varaždin imaju podršku i od Gradske knjižnice koja ih redovito prati u njihovom radu te promovira njihova djela.

Tomislav Ribić dosad je osvojio 50 različitih književnih nagrada, a samo prošle godine nagradu Zvonko Milković 2022. za najbolju knjigu pjesama s intimističkom i/ili zavičajnom tematikom za zbirku poezije „Dve rali zmeržnjenoga jognja“, nagradu Janko Polić Kamov za najbolju knjigu godine 2022. za zbirku poezije“ Dve  rali zmeržnjenoga jognja“ te nagradu Tea Benčić Rimay za najuspješniju neobjavljenu zbirku pjesama u prozi (zbirka Koordinate straha/Dijagrami nestajanja).

Profesionalni književnik Denis Peričić 2022. godine primio je 100. književnu nagradu, i to nagradu Goethe instituta. Iste je godine objavio roman „San o Križaniću“ i zbirku pjesama „Pandemonija“. Zbirka pjesama u prozi „105 godina samoće“ u 2022.  prevedena je na češki jezik i na jesen bila predstavljena u Havličkovu Brodu. Ta je zbirka još u rukopisnoj verziji dobila nagradu „Pansionska baština“, a ukoričeno izdanje ušlo je 2022. godine u finale nagrada „Janko Polić Kamov“ i „Branko Šimić“. 

Darko Foder dobitnik je prestižne književne nagrade „Katarina Patačić“ za najbolju kajkavsku knjigu. Objavio je slikovnicu „Betežni zdravoga nosi“, a za zbirku haiku pjesama „Cvjetovi sreće – Ruaže sreče“ dobio je književno nagradu „Katarina Patačić”. Hrvatski sabor kulture njegovu je pjesmu nagradio plaketom Pavlek Miškina za dijalektalno pjesništvo.

Ivan Goran Žunar dobitnik je književne nagrade Mladi Krleža 2023. za pjesnički rukopis/zbirku „Zrenje“. Radi se o nagradi za neobjavljene rukopise mladih autora do 35 godina iz Varaždinske i Međimurske županije.

Lidija Deduš dobitnica je nagrade zagrebačkog HNK za najbolji dramski tekst „Drvene ptice“. Autorica je tri zbirke poezije, piše i objavljuje poeziju i kratku prozu u Hrvatskoj i regiji, a radovi su joj prevedeni na strane jezike.

Filip Svetec za svoj je prvijenac, zbirku priča „Putevima krijesnica“ također primio književnu nagradu Mladi Krleža 2022.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje