Povežite se s nama

U fokusu

U Novom Marofu čak dvije trećine manji dug i rekordni proračun za 2017.

Objavljeno:

- dana

Kad se podvuče crta

Nakon što je Novi Marof doveo u red svoje gospodarstvo i bitno smanjio naslijeđeni minus, Grad je dobio rekordni proračun od 60 milijuna kuna. U taj su proračun uvršteni kapitalni gradski projekti, između kojih je i sanacija odlagališta otpada Čret, vrijedna 14 milijuna kuna.

Tu je i Aglomeracija, modernizacija javne rasvjete i dogradnja Dječjeg vrtića. Aglomeracija je vrijedna oko 111 milijuna kuna, a druga dva projekta oko osam milijuna kuna i u sljedećoj se godini očekuje njihov početak. Jasno da se za godinu dana ne može očekivati i završetak ovih velikih projekata. Za neke se treba čekati raspisivanje natječaja, drugi su u nekoj od faza projektiranja, ali dokumentacija je za sve njih uglavnom gotova. – Tu se ne radi o spisku želja nego o stvarnim projektima – rekao je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Iako je Grad prije privremenih izbora za gradonačelnika u ožujku 2015. godine bio dva milijuna kuna u minusu, tijekom dvije godine se uspijevalo odrađivati kapitalne projekte a ipak smanjivati minus.

Kapitalno

U vrijeme izbora u svibnju proći će točno dvije godine od početka mandata gradonačelnika Siniše Jenkača

Za to je vrijeme završena vodovodna mreža na svim gradskim područjima, osim u nekim manjim zaselcima. Tako je sad kanalizacija logičan nastavak. Ona bi se vjerojatno već i počela raditi da na projektu Aglomeracije Novi Marof i Ludbreg nije angažiran isti projektant kao i za Grad Varaždin. Nakon što je zaprijetio raskid ugovora, na kraju su se tri strane ipak dogovorile da će pripremna dokumentacija biti gotova do ožujka. Tada bi se mogao raspisati natječaj za projektiranje. Zone obuhvata su određene, nositelji projekta su Varkom i Hrvatske vode. – U zadnje vrijeme smo odradili nekoliko sastanaka u Zagrebu i posao je dogovoren. Ali bilo je već nekoliko takvih sastanaka, projektant je obećao odraditi svoj posao, pa još uvijek ništa. On je zasad jedini krivac za odugovlačenje i tu smo gdje jesmo. Nadamo se da će ovog puta posao biti odrađen – rekao je gradonačelnik Siniša Jenkač i najavio završetak Aglomeracije za 2023. godinu. Na kanalizaciju će se priključiti 10 tisuća kućanstava, čime će biti riješena Aglomeracija najvećeg dijela gradskog područja. – To je ogroman projekt, vrijedan 111 milijuna kuna. Aglomeracija uključuje i pročistač, i tu je ovaj dio priče s kanalizacijom zaokružen,  Dio postojeće kanalizacije spojit će se na Aglomeraciju. Jedini problem su vodovodi čiji opskrbljivač nije Varkom – upozorava Siniša Jenkač. Kanalizacija će se graditi europskim novcem, dok će Grad sudjelovati saosam posto troškova. – Forsiramo izgradnju kanalizacije kroz projekt Hrvatskih voda, koji je financiran iz Europske investicijske banke. Cilj je napraviti što više po tom modelu, jer je za nas to jeftinije – govori gradonačelnik.

Konkretno

Smanjenje minusa nije išlo nauštrb velikih, ali ni manjih projekata potrebnih za kvalitetan standard

Najveći izdatak Grada u ovom trenutku je otplata kredita za Kulturni centar Ivan Rabuzin, 2,5 milijuna kuna godišnje. I to bi već bilo otplaćeno da bivša vlast nije imala dvogodišnji moratorij na kredit i plaćala samo kamatu.
Dogradnja Dječjeg vrtića još je jedan kapitalni projekt Marofa. Grad ima dva privatna vrtića i gradski, ali ipak nedostaje mjesta. U dograđenom djelu bit će mjesta za još oko 170-ero djece. Povećanje potrebe za vrtićkim smještajem ne znači da je više novorođenih u Gradu. – Baka-servis više nije baš tako uobičajen. Vidimo to i po našoj predškoli, gdje je bitno smanjen broj polaznika. Do prije nekoliko godina smo imali i do 150 polaznika, a sad ih je tridesetak. Jer, djeca predškolu obave u vrtiću. To je, znači, povećanje broja vrtićke djece za njih stotinjak.

Gradonačelnik je prije manje od dvije godine preuzeo mandat s dva milijuna kuna manjka u blagajni, a ovu godinu će završiti s oko dvije trećine manjim dugom. Smanjenje minusa nije išlo nauštrb velikih projekta, ali ni onih manjih, no vitalnih za poboljšanje standarda građana. Radi se na projektima, puno ih se prijavljuje na domaće i EU fondove, a jednako će biti i u sljedećoj godini. – Sve projekte moramo proračunski predvidjeti kako bismo bili spremni u svakom trenutku se javiti na natječaje. Planiramo i aktivnosti po tim projektima – veli gradonačelnik.

U vrijeme održavanja lokalnih izbora u svibnju gradonačelniku Novog Marofa Siniši Jenkaču proći će točno dvije godine mandata. Znao je što ga čeka nakon izvanrednih izbora. Zato se danas ne žali nego pokušava konkretnim potezima dovesti Grad na pozitivnu nulu. Paralelno pazi da Gradu ne promakne nijedan natječaj kako bi Novi Marof pokušao približiti standardom i puno većim sredinama.
Kad se izgradi marofska zaobilaznica i izmjesti se promet iz centra, ali i s cijeloga gradskog područja, ostvarit će se još jedan bitan preduvjet za kvalitetniji život u Marofu.

Rekordni pad nezaposlenosti

Da se usprkos dugovanju nije štedjelo na gospodarstvu, dokazuje i veliko priznanje za Marof u prošlom tjednu. Grad je ostvario najveći pad broja nezaposlenih u godini dana. Na Zavodu je lani prijavljeno gotovo 500 ljudi manje u odnosu na prethodnu godinu, što je gotovo 50-postotno smanjenje. Problem su, kao i na cijelom sjeveru, niske plaće. – To je problem od Murskog Središća do Zeline. Hvalimo se izvozom, velikim BDP-om, ali proračunski prihod iz poreza na dohodak je minimalan. Jer, naši sugrađani imaju male plaće, većina čak i toliko male da ni ne plaćaju porez. U Marofu je oko 1.200 kuna po stanovniku – govori gradonačelnik. Koliko je to malo, najbolje se vidi usporedbom. Marof u proračunu ima 18 milijuna kuna izvornih prihoda, dok, recimo, puno manji gradovi na obali imaju oko 50 milijuna. – To je neusporedivo. Još ako dodamo da imamo jako malo zaposlenih u upravi, potkapacitirani smo. U Gradu imamo 13 zaposlenih, a gradovi iste veličine imaju oko 120 zaposlenika – veli Siniša Jenkač.

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je da su se radovi intenzivirali i maksimalno se koriste povoljni vremenski uvjeti. Radi se i po 12 sati dnevno, svaki dan, uključujući subote i nedjelje.

Radnici s bagerima, kamionima i ostalim radnim strojevima na jezeru u Trakošćanu nisu bili samo u dane uskrsnih blagdana i na Cvjetnu nedjelju.

Radovi na jezeru traju više od 30 dana, a nataloženi sediment koji se prikuplja odvozi se na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Bez obzira na blagdane, praznike i vremenske uvjete izvađen je sav sediment iz prvog dijela jezera. Prema sadašnjem planu voda bi se mogla puštati u taj prvi dio jezera već s prvim danima svibnja, otkriva nam Milan Rezo.

– Do današnjeg dana izvađeno je približno 60 tisuća kubika sedimenta, što bi značilo da se dnevno iskopa i odveze oko dvije tisuće kubika. Paralelno s vađenjem sedimenta pokrenuli smo i projekt i odabrali najpovoljnijeg projektanta za projektiranje i sanaciju erozija. Na lijevoj obali će se obaviti sanacija u dužini od 120 metara i taj dio ćemo urediti kamenim oblogom s kamenim nabačajem. Na desnoj obali, gdje je bilo takozvano bivše kupalište, uredit ćemo 100 metara uz potporni zid pomoću gabionskih zidova na visinu od metar i pol – objašnjava nam Milan Rezo.

Nakon završetka vađenja sedimenta na prvom jezeru, servisni, odnosno gradilišni putevi povlače se dalje, na druge dijelove jezera, a po potrebi će se ugraditi i kameni materijal.

– Kada povučemo sve servisne, odnosno gradilišne puteve, i to očekujemo oko 1. svibnja, onda krećemo s puštanjem vode unutar tog prvog dijela i paralelno s prestankom ispumpavanja, što bi značilo da će voda slobodno kroz temeljni ispust istjecati u rijeku Bednju – kaže Rezo.

Podsjetimo da su Hrvatske vode nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. Podsjetimo i da je i nedavna obilna kiša zakomplicirala tijek radova, ali sve se uspjelo nadoknaditi..

Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U međuvremenu će se obaviti sanacija erozija i klizišta.

Za sanaciju erozija Hrvatske vode osigurale su dodatna sredstva.

– Vrijednost investicija uređenja ovih pokosa koji su nastali erozijom je 500 tisuća eura i taj iznos se ne odnosi na onaj iznos koji je ugovoren za čišćenje jezera. Sanaciju Hrvatske vode financiraju kroz svoje preventivne, redovne i izvanredne mjere održavanja od poplava – objasnio nam je Rezo.

Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero do kraja popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima.

Nastavite čitati

U fokusu

HSRM: Srijeda kao datum izbora onemogućava radnicima koji rade u inozemstvu njihovo pravo glasanja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski sindikat radnika migranata (HSRM) poslao je priopćenje medijima, a kojim upozoravaju na to zašto je 17. travnja, srijeda, loš datum za parlamentarne izbore.

Njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani, predsjednikov datum izbora koji će se održati 17. travnja 2023 godine ONEMOGUĆAVA se SVIM NAŠIM HRVATSKIM RADNICIMA sa zaposlenjem u inozemstvu njihovo pravo glasanja!

Dnevni migranti RH koji imaju zaposlenje u nama susjednim zemljama te njihov svakodnevni poziv za radno mjesto koje započinje u 05:00 sve do 19:00 ne pruža im izvršenje građanske dužnosti.

Tjedni migranti:
Njihovo udaljenje od samog mjesta boravka u inozemnim zemljama je čak i do 300 km gdje su u nemogućnosti povratka do 19:00 sati na izborna mjesta u hrvatskim konzulatima.

Također svi vozači kamiona koji su na svojim rutama vožnje kao i ujedno njegovateljice koje su na 24-satnoj njezi kao i svi ostali naši radnici migranti spriječeni su pozivu obavljanja građanske dužnosti koji im je izborom datuma glasanja oduzeto pravo.

Svi naši građani izuzeti su protiv ne svoje volje, ne izvršavanju prava glasanja.

HSRM se prošle godine obratio predsjedniku RH i predsjedniku Vlade uzevši u obzir također sve ministre gdje nismo dobili nijedan odgovor na naše apele i ponovno se potvrdilo da smo građani drugog reda.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje