Povežite se s nama

U fokusu

U Novom Marofu čak dvije trećine manji dug i rekordni proračun za 2017.

Objavljeno:

- dana

Kad se podvuče crta

Nakon što je Novi Marof doveo u red svoje gospodarstvo i bitno smanjio naslijeđeni minus, Grad je dobio rekordni proračun od 60 milijuna kuna. U taj su proračun uvršteni kapitalni gradski projekti, između kojih je i sanacija odlagališta otpada Čret, vrijedna 14 milijuna kuna.

Tu je i Aglomeracija, modernizacija javne rasvjete i dogradnja Dječjeg vrtića. Aglomeracija je vrijedna oko 111 milijuna kuna, a druga dva projekta oko osam milijuna kuna i u sljedećoj se godini očekuje njihov početak. Jasno da se za godinu dana ne može očekivati i završetak ovih velikih projekata. Za neke se treba čekati raspisivanje natječaja, drugi su u nekoj od faza projektiranja, ali dokumentacija je za sve njih uglavnom gotova. – Tu se ne radi o spisku želja nego o stvarnim projektima – rekao je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Iako je Grad prije privremenih izbora za gradonačelnika u ožujku 2015. godine bio dva milijuna kuna u minusu, tijekom dvije godine se uspijevalo odrađivati kapitalne projekte a ipak smanjivati minus.

Kapitalno

U vrijeme izbora u svibnju proći će točno dvije godine od početka mandata gradonačelnika Siniše Jenkača

Za to je vrijeme završena vodovodna mreža na svim gradskim područjima, osim u nekim manjim zaselcima. Tako je sad kanalizacija logičan nastavak. Ona bi se vjerojatno već i počela raditi da na projektu Aglomeracije Novi Marof i Ludbreg nije angažiran isti projektant kao i za Grad Varaždin. Nakon što je zaprijetio raskid ugovora, na kraju su se tri strane ipak dogovorile da će pripremna dokumentacija biti gotova do ožujka. Tada bi se mogao raspisati natječaj za projektiranje. Zone obuhvata su određene, nositelji projekta su Varkom i Hrvatske vode. – U zadnje vrijeme smo odradili nekoliko sastanaka u Zagrebu i posao je dogovoren. Ali bilo je već nekoliko takvih sastanaka, projektant je obećao odraditi svoj posao, pa još uvijek ništa. On je zasad jedini krivac za odugovlačenje i tu smo gdje jesmo. Nadamo se da će ovog puta posao biti odrađen – rekao je gradonačelnik Siniša Jenkač i najavio završetak Aglomeracije za 2023. godinu. Na kanalizaciju će se priključiti 10 tisuća kućanstava, čime će biti riješena Aglomeracija najvećeg dijela gradskog područja. – To je ogroman projekt, vrijedan 111 milijuna kuna. Aglomeracija uključuje i pročistač, i tu je ovaj dio priče s kanalizacijom zaokružen,  Dio postojeće kanalizacije spojit će se na Aglomeraciju. Jedini problem su vodovodi čiji opskrbljivač nije Varkom – upozorava Siniša Jenkač. Kanalizacija će se graditi europskim novcem, dok će Grad sudjelovati saosam posto troškova. – Forsiramo izgradnju kanalizacije kroz projekt Hrvatskih voda, koji je financiran iz Europske investicijske banke. Cilj je napraviti što više po tom modelu, jer je za nas to jeftinije – govori gradonačelnik.

Konkretno

Smanjenje minusa nije išlo nauštrb velikih, ali ni manjih projekata potrebnih za kvalitetan standard

Najveći izdatak Grada u ovom trenutku je otplata kredita za Kulturni centar Ivan Rabuzin, 2,5 milijuna kuna godišnje. I to bi već bilo otplaćeno da bivša vlast nije imala dvogodišnji moratorij na kredit i plaćala samo kamatu.
Dogradnja Dječjeg vrtića još je jedan kapitalni projekt Marofa. Grad ima dva privatna vrtića i gradski, ali ipak nedostaje mjesta. U dograđenom djelu bit će mjesta za još oko 170-ero djece. Povećanje potrebe za vrtićkim smještajem ne znači da je više novorođenih u Gradu. – Baka-servis više nije baš tako uobičajen. Vidimo to i po našoj predškoli, gdje je bitno smanjen broj polaznika. Do prije nekoliko godina smo imali i do 150 polaznika, a sad ih je tridesetak. Jer, djeca predškolu obave u vrtiću. To je, znači, povećanje broja vrtićke djece za njih stotinjak.

Gradonačelnik je prije manje od dvije godine preuzeo mandat s dva milijuna kuna manjka u blagajni, a ovu godinu će završiti s oko dvije trećine manjim dugom. Smanjenje minusa nije išlo nauštrb velikih projekta, ali ni onih manjih, no vitalnih za poboljšanje standarda građana. Radi se na projektima, puno ih se prijavljuje na domaće i EU fondove, a jednako će biti i u sljedećoj godini. – Sve projekte moramo proračunski predvidjeti kako bismo bili spremni u svakom trenutku se javiti na natječaje. Planiramo i aktivnosti po tim projektima – veli gradonačelnik.

U vrijeme održavanja lokalnih izbora u svibnju gradonačelniku Novog Marofa Siniši Jenkaču proći će točno dvije godine mandata. Znao je što ga čeka nakon izvanrednih izbora. Zato se danas ne žali nego pokušava konkretnim potezima dovesti Grad na pozitivnu nulu. Paralelno pazi da Gradu ne promakne nijedan natječaj kako bi Novi Marof pokušao približiti standardom i puno većim sredinama.
Kad se izgradi marofska zaobilaznica i izmjesti se promet iz centra, ali i s cijeloga gradskog područja, ostvarit će se još jedan bitan preduvjet za kvalitetniji život u Marofu.

Rekordni pad nezaposlenosti

Da se usprkos dugovanju nije štedjelo na gospodarstvu, dokazuje i veliko priznanje za Marof u prošlom tjednu. Grad je ostvario najveći pad broja nezaposlenih u godini dana. Na Zavodu je lani prijavljeno gotovo 500 ljudi manje u odnosu na prethodnu godinu, što je gotovo 50-postotno smanjenje. Problem su, kao i na cijelom sjeveru, niske plaće. – To je problem od Murskog Središća do Zeline. Hvalimo se izvozom, velikim BDP-om, ali proračunski prihod iz poreza na dohodak je minimalan. Jer, naši sugrađani imaju male plaće, većina čak i toliko male da ni ne plaćaju porez. U Marofu je oko 1.200 kuna po stanovniku – govori gradonačelnik. Koliko je to malo, najbolje se vidi usporedbom. Marof u proračunu ima 18 milijuna kuna izvornih prihoda, dok, recimo, puno manji gradovi na obali imaju oko 50 milijuna. – To je neusporedivo. Još ako dodamo da imamo jako malo zaposlenih u upravi, potkapacitirani smo. U Gradu imamo 13 zaposlenih, a gradovi iste veličine imaju oko 120 zaposlenika – veli Siniša Jenkač.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Radnici nisu na poslu, ali novi član Uprave Dobiš optimističan: Vjerovnici izrazili pozitivnu namjeru da podrže Varteks

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

O cijeloj situaciji u Varteksu kontaktirali smo novog člana Uprave te tvrtke Dražena Dobiša.

Porezna uprava ˝u tišini˝ ovršila Varteks, hoće li vjerovnici postići dogovor s HBOR-om?

Potvrdio nam je da radnici prošlog tjedna nisu bili na poslu te im je godišnji produžen do ponedjeljka.

– Radnici su se vratili na posao u srijedu 17. kolovoza, no zbog situacije u Varteksu, blokada računa od strane Porezne uprave i Grada Varaždina, a iz straha za moguću neisplatu plaća za srpanj, odbili su početi s radom i zatražili produžetak godišnjeg odmora do ponedjeljka 22. kolovoza, što sam im i odobrio – kaže nam Dobiš. Navodi i kako je politika minimalnih plaća u Varteksu prisutna već dugi niz godina, više od jednog desetljeća.

Upitali smo ga i je li upoznat s informacijama da je prošlog četvrtka održan sastanak vjerovnika u HBOR-u.

– Na sastanku vjerovnika održanom u četvrtak 18.08. svi prisutni vjerovnici izrazili su pozitivnu namjeru da podrže Varteks, pregovori su i dalje u tijeku – kaže Dobiš.

Kaže i da uskoro planira sazvati sastanak s najvećim dioničarima.

– Osobno nisam u kontaktu sa najvećim dioničarima, no namjera mi je u najskorijoj budućnosti, ako okolnosti dopuste, zakazati sastanak s njima – najavljuje Dobiš. Što se tiče mogućeg štrajka, vjeruje da do njega neće doći.

– Držim da su svi radnici Varteksa duboko svjesni situacije u kojoj se nalazimo i da bi mogući štrajk vrlo vjerojatno označio i kraj – kaže nam član Uprave.

Nastavite čitati

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje