Povežite se s nama

U fokusu

Čehok: “U Gradu imamo autokraturu i demokraturu s trulom nagodbenjačkom koaliturom“!

Objavljeno:

- dana

Na današnjoj konferenciji za medije bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je s najbližim suradnicima još jednom upozorio građane da se na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno dogodilo nešto nezabilježeno u demokratskoj povijesti grada. Naime, od 5 točaka koje nisu protokolarne ili formalne (poput izbora i imenovanja…), čak tri su skinute s dnevnog reda ili promijenjene.

Podsjećamo, gradonačelnik Neven Bosilj (SDP) je stavio izvan snage program upravljanja ne promijenivši pritom rebalans proračuna, a potom je predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan (NS Reformisti) na dnevni red stavila natječaj o davanju u zakup zemljišta kojeg je potpisala, s tim da se on istovremeno poništi!?

– Taj natječaj je Gradsko vijeće usvojilo na prethodnoj sjednici i to je sramoćenje kakvog još nismo vidjeli. Može se povući natječaj, ali ne može Vijeće na polovici provedbe natjećaja reći „sve smo zeznuli“ jer nije ni javno savjetovanje provedeno – izjavio je između ostalog Čehok.

Potom se osvrnuo na skidanje točke kojom je bila najavljena dugo iščekivana rasprava o situaciji u HNK.

– Nije personalno pitanje je li intendantica sad podnijela ostavku ili će to učiniti 1. ožujka iduće godine, već je tu riječ o dignitetu ustanove i Gradskog vijeća. Bosilj je, naime poručio da se neće raspravljati kako se ne bi dodatno narušio dignitet HNK. To je prvi slučaj u Hrvata da jedan gradonačelnik ili čelnik izvršne vlasti govori kako predstavničko tijelo JLS neče raspravljati kako bi se zaštitio dignitet kazališta. To vam je kao da Plenković u Saboru ispali da se o nečemu neće raspravljati radi zaštite nečijeg digniteta. A nema većeg davanja digniteta nego da Gradsko vijeće o nekome ili nečemu raspravlja – rezolutan je Čehok.

Napomenuo je i da su vijećnici dobili pismo članova glumačkog ansambla u kojem stoji da zaposlenici HNK inzistiraju da im se mora osigurati zakonski utemeljen, a ne nekakav privremeni repertoar.

– Eto, glumci sami traže da se situacija u HNK raščisti, a SDP, Budimo grad (PBG) i Reformisti traže i glasaju da se ta točka skine s Dnevnog reda Gradskog vijeća. Podsjećam, dva mjeseca se tvrdilo kako ta točka mora biti raspravljena i da je Gradsko vijeće jedino koje o tome može i mora raspraviti. Stoga je evidentno da mi danas u Gradu imamo autokraturu i demokraturu s trulom nagodbenjačkom koaliturom – ustvrdio je bivši gradonačelnik.

Potvrda tome je, po njemu, imenovanje novog direktora Varkoma (SDP-ovog Brune Istera), radi čega je platforma Budimo grad nedavno izašla iz koalicije.

– Građani su čuli kako čelnik PBG javno tvrdi da članovi Nadzornog odbora Varkoma nisu imali pojma tko im se nameće, niti kakve relevantne reference ima kandidat za direktora najvažnije gradske tvrtke. Dakle, gradonačelnik Bosilj je imenovao Istera na tu funkciju nakn što je dan ranije sazvana sjednica NO Varkoma bez da su njegovi članovi dobili na uvid makar jedan relevantan dokument o novomu direktoru. I umjesto da PBG, koji se jako zalaže za transparentnost, napusti sjednicu – oni u koalituri glasaju za takve poteze pa i za poništavanje već prihvaćenih natječaja – govori Čehok o situaciji u Gradu koja dovodi do posvemašnje blokade rada predstavničkog tijela.

Potom je otkrio da o pismu namjere za kupnju MBO-a nitko nije imao pojma, osim aktera upletenih u najnoviji pothvat aktualnoga gradonačelnika.

– Čini mi se da je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković za Varaždinske vijeti izjavio da takvo pismo ne postoji. No, njegov stranački kolega Neven Bosilj je u petak priznao da su ga poslali C.I.O.S.-u i veli da je to jedna od mogućnosti za rješavanje baliranog otpada. Pa ja se onda pitam što smo radili od 2009. godine kada su Grad, Varkom i T7 VIS potpisali ugovore o interventnom zbrinjavanju otpada? MBO je bio izgrađen 2011. godine i bale bi odavno nestale da nije bilo progona koji je okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom. Sada kupujemo MBO u kojem smo odavno mogli riješiti problem bala, najkasnije do 2013. godine. Odnosno, već 9 godina ih tamo ne bi bilo i imali bismo 36 milijuna kuna od države za sufinanciranje sanacije deponije u Brezju. Danas pak, tamo imamo bale i MBO u kojem svoj otpad zbrinjava i jedan Zagreb. Danas imamo dva važeća ugovora za isti posao, a nemamo 36 milijuna kuna državnog novca i vlast koja sada ide u pregovore oko kupnje MBO-a – rekao je Čehok dodavši da je Grad Varaždin izgubio 10 godina upravo zahvaljujući Nevenu Bosilju.

Pritom je naglasio da je aktualni gradonačelnik bio jedan od najgorljivijih protivnika izgradnje, a potom i korištenja MBO-a za obradu više od 100.000 tona baliranog miješanog komunalnog otpada.

– Naš klub nema ništa protiv da se razmatra ta  mogućnost, ali moramo vidjeti koja je cijena, tko će kupiti MBO, hoće li se i kako dobiti državni novac, kada će se to riješiti i što će biti s dva važeća ugovora. O tome na sjednici nismo čuli ni riječi i nama se na sjednici jedino priznalo da je pismo namjere poslano. To ne čudi jer je glavna Bosiljeva savjetnica bila najbliža Bandićeva suradnica za gospodarenje otpadom. A kako se to u Zagrebu radilo, govori podatak da odvajaju jedva 16 % otpada. Dakle, po tome je Zagreb najgori uz Split, a gospođa danas savjetuje varaždinskog gradonačelnika kako se to treba raditi. Nema nam druge nego zatražiti sve dokumente na uvid i inicirati raspravu o toj problematici u Gradskom vijeću … – rekao je Čehok o tom najvažnijem ekološkom i političkom pitanju u Gradu Varaždinu.

Spomenimo i to da ovaj gradski vijećnik još nije dobio odgovor na postavljeno pitanje zašto Varaždinci plaćaju nezakonitu naknadu od 200 kuna umjesto 80 kn po toni za zbrinjavanje MKO.

– Ja stalno naglašavam da se u Gradu ne radi ništa, jer iako to vrijeme dozvoljava na terenu nema uređenja igrališta, novih drvoreda, apsolutno ničega. To je posljedica upravljanja pri kojem se podcjenjuje Gradsko vijeće u kojem se ne smije raspravljati ni o HNK, jer se navodno time ruši dignitet te ustanove – zaključio je Ivan Čehok.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje