Povežite se s nama

U fokusu

Čehok: “U Gradu imamo autokraturu i demokraturu s trulom nagodbenjačkom koaliturom“!

Objavljeno:

- dana

Na današnjoj konferenciji za medije bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je s najbližim suradnicima još jednom upozorio građane da se na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća ponovno dogodilo nešto nezabilježeno u demokratskoj povijesti grada. Naime, od 5 točaka koje nisu protokolarne ili formalne (poput izbora i imenovanja…), čak tri su skinute s dnevnog reda ili promijenjene.

Podsjećamo, gradonačelnik Neven Bosilj (SDP) je stavio izvan snage program upravljanja ne promijenivši pritom rebalans proračuna, a potom je predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan (NS Reformisti) na dnevni red stavila natječaj o davanju u zakup zemljišta kojeg je potpisala, s tim da se on istovremeno poništi!?

– Taj natječaj je Gradsko vijeće usvojilo na prethodnoj sjednici i to je sramoćenje kakvog još nismo vidjeli. Može se povući natječaj, ali ne može Vijeće na polovici provedbe natjećaja reći „sve smo zeznuli“ jer nije ni javno savjetovanje provedeno – izjavio je između ostalog Čehok.

Potom se osvrnuo na skidanje točke kojom je bila najavljena dugo iščekivana rasprava o situaciji u HNK.

– Nije personalno pitanje je li intendantica sad podnijela ostavku ili će to učiniti 1. ožujka iduće godine, već je tu riječ o dignitetu ustanove i Gradskog vijeća. Bosilj je, naime poručio da se neće raspravljati kako se ne bi dodatno narušio dignitet HNK. To je prvi slučaj u Hrvata da jedan gradonačelnik ili čelnik izvršne vlasti govori kako predstavničko tijelo JLS neče raspravljati kako bi se zaštitio dignitet kazališta. To vam je kao da Plenković u Saboru ispali da se o nečemu neće raspravljati radi zaštite nečijeg digniteta. A nema većeg davanja digniteta nego da Gradsko vijeće o nekome ili nečemu raspravlja – rezolutan je Čehok.

Napomenuo je i da su vijećnici dobili pismo članova glumačkog ansambla u kojem stoji da zaposlenici HNK inzistiraju da im se mora osigurati zakonski utemeljen, a ne nekakav privremeni repertoar.

– Eto, glumci sami traže da se situacija u HNK raščisti, a SDP, Budimo grad (PBG) i Reformisti traže i glasaju da se ta točka skine s Dnevnog reda Gradskog vijeća. Podsjećam, dva mjeseca se tvrdilo kako ta točka mora biti raspravljena i da je Gradsko vijeće jedino koje o tome može i mora raspraviti. Stoga je evidentno da mi danas u Gradu imamo autokraturu i demokraturu s trulom nagodbenjačkom koaliturom – ustvrdio je bivši gradonačelnik.

Potvrda tome je, po njemu, imenovanje novog direktora Varkoma (SDP-ovog Brune Istera), radi čega je platforma Budimo grad nedavno izašla iz koalicije.

– Građani su čuli kako čelnik PBG javno tvrdi da članovi Nadzornog odbora Varkoma nisu imali pojma tko im se nameće, niti kakve relevantne reference ima kandidat za direktora najvažnije gradske tvrtke. Dakle, gradonačelnik Bosilj je imenovao Istera na tu funkciju nakn što je dan ranije sazvana sjednica NO Varkoma bez da su njegovi članovi dobili na uvid makar jedan relevantan dokument o novomu direktoru. I umjesto da PBG, koji se jako zalaže za transparentnost, napusti sjednicu – oni u koalituri glasaju za takve poteze pa i za poništavanje već prihvaćenih natječaja – govori Čehok o situaciji u Gradu koja dovodi do posvemašnje blokade rada predstavničkog tijela.

Potom je otkrio da o pismu namjere za kupnju MBO-a nitko nije imao pojma, osim aktera upletenih u najnoviji pothvat aktualnoga gradonačelnika.

– Čini mi se da je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković za Varaždinske vijeti izjavio da takvo pismo ne postoji. No, njegov stranački kolega Neven Bosilj je u petak priznao da su ga poslali C.I.O.S.-u i veli da je to jedna od mogućnosti za rješavanje baliranog otpada. Pa ja se onda pitam što smo radili od 2009. godine kada su Grad, Varkom i T7 VIS potpisali ugovore o interventnom zbrinjavanju otpada? MBO je bio izgrađen 2011. godine i bale bi odavno nestale da nije bilo progona koji je okončan pravomoćnom oslobađajućom presudom. Sada kupujemo MBO u kojem smo odavno mogli riješiti problem bala, najkasnije do 2013. godine. Odnosno, već 9 godina ih tamo ne bi bilo i imali bismo 36 milijuna kuna od države za sufinanciranje sanacije deponije u Brezju. Danas pak, tamo imamo bale i MBO u kojem svoj otpad zbrinjava i jedan Zagreb. Danas imamo dva važeća ugovora za isti posao, a nemamo 36 milijuna kuna državnog novca i vlast koja sada ide u pregovore oko kupnje MBO-a – rekao je Čehok dodavši da je Grad Varaždin izgubio 10 godina upravo zahvaljujući Nevenu Bosilju.

Pritom je naglasio da je aktualni gradonačelnik bio jedan od najgorljivijih protivnika izgradnje, a potom i korištenja MBO-a za obradu više od 100.000 tona baliranog miješanog komunalnog otpada.

– Naš klub nema ništa protiv da se razmatra ta  mogućnost, ali moramo vidjeti koja je cijena, tko će kupiti MBO, hoće li se i kako dobiti državni novac, kada će se to riješiti i što će biti s dva važeća ugovora. O tome na sjednici nismo čuli ni riječi i nama se na sjednici jedino priznalo da je pismo namjere poslano. To ne čudi jer je glavna Bosiljeva savjetnica bila najbliža Bandićeva suradnica za gospodarenje otpadom. A kako se to u Zagrebu radilo, govori podatak da odvajaju jedva 16 % otpada. Dakle, po tome je Zagreb najgori uz Split, a gospođa danas savjetuje varaždinskog gradonačelnika kako se to treba raditi. Nema nam druge nego zatražiti sve dokumente na uvid i inicirati raspravu o toj problematici u Gradskom vijeću … – rekao je Čehok o tom najvažnijem ekološkom i političkom pitanju u Gradu Varaždinu.

Spomenimo i to da ovaj gradski vijećnik još nije dobio odgovor na postavljeno pitanje zašto Varaždinci plaćaju nezakonitu naknadu od 200 kuna umjesto 80 kn po toni za zbrinjavanje MKO.

– Ja stalno naglašavam da se u Gradu ne radi ništa, jer iako to vrijeme dozvoljava na terenu nema uređenja igrališta, novih drvoreda, apsolutno ničega. To je posljedica upravljanja pri kojem se podcjenjuje Gradsko vijeće u kojem se ne smije raspravljati ni o HNK, jer se navodno time ruši dignitet te ustanove – zaključio je Ivan Čehok.

U fokusu

INTERVJU Dr. Stjepan Šterc: Gospodo političari vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još uvijek se raspravlja o nedavno objavljenim rezultatima popisa stanovništva. Naime, Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, što je oko 360.000 manje nego 2011. godine. Također, i Varaždinska županija u 10 godina zabilježila je pad broja stanovnika, od 8,92 %, kao i susjedna Međimurska, od 6,98 %. Zašto Hrvatska ima gotovo 10 % manje stanovnika, zašto i sjever Hrvatske ima manje stanovnika nego prije 10 godina, tko je za to kriv, kako se treba voditi demografska politika – samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s najpoznatijim hrvatskim demografom dr. sc. Stjepanom Štercom.

Je li po Vama očekivano u 10 godina imati gotovo 10 % manje stanovništva?

Bilo je za očekivati s obzirom na trendove i pokazatelje prirodnog pada stanovništva, vanjsko iseljavanje, smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola, intenzivno starenje ukupne hrvatske populacije i političku mirnoću s kojom su se te demografske negativnosti promatrale. Iako je struka godinama, pa i desetljećima upozoravala što bi se moglo dogoditi u popisu 2021. godine, iako su izrađivani i prihvaćani programi demografske revitalizacije, iako su održana brojna predavanja, tribine, okrugli stolovi, pa i stranački skupovi na tu temu, ozbiljnijeg pomaka u smislu provođenja demografske obnove nije bilo. Politička su se očekivanja dosad vladajućih stranaka ili koalicija uglavnom svodila na lamentacije oko važnosti demografske problematike i čekanja njezina ispuhivanja u javnosti. Rezultati su popisa dvojako doživljeni: kao šok vladajućih i kao očekivanja opozicijskih, iako nitko u svom programu nije imao demografski opstanak Hrvatske i hrvatskog naroda kao političku primarnost djelovanja, niti je ikad zatražena posebna sjednica Vlade ili Sabora po tom pitanju. Uglavnom, politički je osjećaj postojanja na vlasti ili njezina dohvata prevladao nad znanstvenim vapajima i sustigla nas je potvrda demografskog sloma, koji bi morao zabrinuti svakog racionalnog u ovoj zemlji.

Demografska politika

Kako to? Zašto po Vama imamo pad broja stanovnika?

Depopulaciju ovih razmjera u Hrvatskoj uvjetovali su brojni čimbenici tijekom dužeg razdoblja, dok je njezin intenzitet pospješen upravo zbivanjima u prošlome međupopisnom razdoblju. Hrvatska je od početka 20. stoljeća imala sedam demografskih destrukcijskih valova, koji su bili vezani za iseljavanja i posredna i neposredna ratna stradavanja. Iseljenički su valovi početkom 20. stoljeća, u gastarbajterskoj eri šezdesetih, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i s recentnim iseljavanjem odnijeli gotovo 1,7 milijuna ljudi, a ratna posredna i neposredna stradavanja u svim ratovima 20. stoljeća više od milijun ljudi. Hrvatska je jedina zemlja u užem i širem okruženju koja je imala depopulaciju u sva tri prva poslijeratna popisa stanovništva nakon ratova. Jedina. Sve navedeno je ubrzalo smanjivanje prirodnog rasta i pojavu prirodnog pada i starenje hrvatske populacije, a agresija na Hrvatsku je početkom devedesetih negativnosti dodatno ubrzala. Nakon toga, uz sva upozorenja i projekcije, politički je upravljački sustav sve to promatrao bez pomaka, pa su demografski parametri dobivali sve negativnije vrijednosti. Pravi je demografski potop uslijedio u posljednjem međupopisnom razdoblju, a pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU. Tako je Hrvatska postala jedna od najstarijih populacija u svijetu i našla se u demografski najugroženijem prostoru u svijetu po stručnjacima UN-a. Ugrožavanje osnovnih sustava na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatska država postaje realnost, a demografska problematika ključno pitanje hrvatskog nastavka, opstanka i razvoja.

Je li pad broja stanovnika krivnja politike, odnosno političara?

Koliko god se hrvatski političari tješe i opravdavaju kako su se otvorile europske granice, omogućila sloboda kretanja i otvorilo tržište rada, politika je primarni krivac, a u toj primarnosti političari. Jednostavno je mirnoća promatranja političkih izvršitelja demografske devastacije Hrvatske učinila svoje i, unatoč javnom negiranju krivnje, krivica ostaje neosporna. Ovi su rezultati popisa prilika za konačno prihvaćanje demografske problematike kao ključnog pitanja ukupnog razvoja zemlje.

Nastavno na prošlo pitanje: je li demografska politika u Hrvatskoj po Vama promašena?
Demografska se politika u Hrvatskoj provodi retoričkim metodama, prosječnim pozicijskim ljudima i mjerama koje malo rezultata daju. Promašen je pristup, izbor provoditelja i primjena poticajnih mjera jer se sve svodi na politizaciju problematike, iako ona nije političko, svjetonazorsko, ideološko, vjersko, etničko i slično pitanje, već strateško razvojno, o kojem primarno ovisi hrvatska budućnost.

Sjever bolji

Varaždinska županija ima gotovo 9 % manje stanovnika nego prije 10 godina. Dojma smo da je naša županija po demografskim pokazateljima u boljoj poziciji od slavonskih županija, gdje neke županije imaju i više od 20 % manje stanovnika nego prije 10 godina.

Nemojmo se zavaravati: i gubitak od 9 % je velik demografski gubitak u 10 godina, samo se radi o vremenskom pomaku. Nastavak bi, uz ovakvo političko mirovanje, mogao ubrzati demografske negativnosti, no ipak se radi o prednosti nad slavonskim prostorom koja se mora iskoristiti za donošenje revitalizacijskih odluka ne želi li se prihvatiti realnost nastavka nestanka na razini cijele države. Ovi su rezultati opomena svim političkim upraviteljima, od nacionalne preko regionalne do lokalne razine. Gospodo, vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti!

Međimurska županija ima pad broja stanovnika od 6,98 %. Zbog čega sjever Hrvatske ima manju depopulaciju?

Razliku nisu uvjetovali čimbenici u sredinama s manjom depopulacijom, nego primarno u sredinama velike demografske devastacije, koje se prazne uslijed dugogodišnje politizacije u svemu oko nas. Postoje, naravno, i ostali razlozi, uvjetovani boljom uređenošću lokalnih društava i ozbiljnijim i odgovornijim političkim pristupom.

Kako zaustaviti daljnju depopulaciju Hrvatske?

Prije svega, vlast mora prihvatiti realnost znanstvenih najava i u izvršnoj vlasti postaviti demografsku problematiku na poziciju sukladnu njezinoj važnosti, s osobama na resornom čelu dokazanima izvan političkog sustava i osobama koje imaju znanje, misaonu spoznaju, građansku hrabrost odlučivanja i dovoljnu širinu shvaćanja značenja ljudske populacije kao najvrednijeg dijela i čimbenika hrvatskog društva i prostora. Kao, uostalom, i svakog drugog. Tako počinje rješavanje strateškog nacionalnog pitanja.

Rješenja

Kakva su rješenja?

Hrvatska mora odmah početi demografsku revitalizaciju po oba revitalizacijska modela: revitalizaciju klasičnom populacijskom politikom i revitalizaciju selektivnom imigracijskom politikom. Prva se zasniva na poticanju rađanja i donosi rezultate u dužem razdoblju, a druga na selektivnoj imigraciji, s kojom revitalizacija počinje odmah po provođenju. Za oba je modela potrebno donijeti poticajne mjere zasnovane na znanstvenoj logici i razvojnoj potrebi i komplementarno ih usklađivati na nacionalnoj i lokalnoj razini koristeći primarno najvažniji poticajni model kroz usmjeravanje porezne politike.

I za kraj: kako po Vama treba voditi demografsku politiku i u koje zemlje se, primjerice, možemo ugledati?
Demografska se politika mora voditi po znanstvenim zakonitostima i projekcijama, mora se pomaknuti iz političke i socijalne sfere i mora se temeljiti na iskustvima zemalja koje su bile u sličnom položaju kao Hrvatska: zemalja koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u matičnoj državi i zemalja koje u svom iseljeništvu vide posebno bogatstvo prema kojem se postavljaju i demografski revitalizacijski modeli i strateški razvojni. Posebni su primjeri za to Izrael i Irska.

Nastavite čitati

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje