Već nekoliko mjeseci cijene hrane drastično rastu, a neke namirnice poskupjele su i 100 %.

Rezultat je da su u trgovinama i na tržnicama namirnice poput ulja i žitarica najskuplje u zadnjih sedam godina, a ako uzmemo u obzir da je Varaždinska županija i dalje pri samom dnu po prosjeku plaća, mnoge obitelji sve će teže puniti potrošačku košaricu s osnovnim namirnicama.

S druge strane, zbog očiglednih klimatskih promjena i sve češćih sušnih razdoblja rastu i troškovi proizvodnje povrća i žitarica, a time posljedično i cijene mesa.

Troškovi proizvodnje

Moglo bi Vas zanimati:

˝Bosilj odvjetnike plaća preko 500 tisuća eura, a ne želi riješiti problem 2000 ljudi oko VTC-a˝

Stanari zgrada oko varaždinskog VTC-a nemaju dovoljno parkirnih mjesta, a ni pristup javnoj cesti. Ovo drugo je potencijalno veći problem...

– Troškovi proizvodnje su otprilike 30 % veći nego što je cijena po kojoj prodajemo svoje proizvode, a perspektive u odnosu na ovakvu sušu i cijenu žitarica, koja je otišla u godinu dana 70 % gore, jednostavno nema – upozorili su prije dva mjeseca iz Odbora za tovno govedarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Na vapaje stočara nedavno su odgovorili iz Ministarstva poljoprivrede dodatnim poticajima. Tako je prošlog tjedna osigurano dodatnih 220 milijuna kuna potpora za stočare.

– Od strane Europske komisije odobrene su konačne promjene Programa ruralnog razvoja kojima su, nakon dugotrajnih i uspješnih pregovora s EK-om, sektoru stočarstva odobrene dodatne potpore u iznosu od dodatnih 130 milijuna kuna putem mjere Dobrobit životinja te dodatnih 90 milijuna kuna za novu potporu za korištenje stajskog gnoja na oranicama. Osim provođenja redovnih mjera potpore, od početka izbijanja pandemije bolesti COVID-19 Ministarstvo je donijelo i niz programa potpore, između ostalih i sektoru stočarstva, ukupne vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna, a u izradi su programi potpore za sektore peradarstva i mliječnog govedarstva – priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom na to da su žitarice i ulja sastavni dio mnoštva prehrambenih proizvoda, stručnjaci se boje da će skok njihovih cijena najesen pokrenuti brojna poskupljenja hrane u prodavaonicama, što bi ugrozilo životni standard građana, posebice obitelji u kojima jedan ili više članova imaju plaće i mirovine ispod prosjeka.

Cijene rastu preko noći

Primjerice, početkom kolovoza kilogram pšenice u veleprodaji stajao je 1,4 kune, što je 21 % više nego potkraj srpnja prošle godine. Kukuruz se prodaje za 1,63 kune po kilogramu, što znači da je 42 % skuplji nego prije 12 mjeseci. To je najviša veleprodajna cijena kukuruza u posljednjih sedam godina.

Cijena ječma skočila je 28 %. Suncokretova sačma, koja se proljetos prodavala za 2,8 kuna po kilogramu, posljednjih je tjedana pojeftinila, ali je i dalje 27,5 % skuplja nego lani. Cijena soje u godinu dana povećala se za oko 100 %, dok je uljna repica istodobno poskupjela za 53 %.

U trgovačkim centrima cijena litre ulja je preko noći skočila s 11 na 16 kuna.

Predviđa se rast cijena

Analitičari predviđaju da će cijene namirnica još neko vrijeme rasti, ali se nadaju da će to biti samo privremeno. Na rast cijena proizvoda s jedne strane utječe povećana potražnja iz nekih zemalja, osobito iz Kine. S druge strane, nastali su poremećaji i u ponudi. Zbog suše i ostalih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u zemljama koje su veliki izvoznici hrane, poput Brazila, Argentine, Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije.

U SAD-u i Velikoj Britaniji otvoreno najavljuju da će najesen poskupiti hranu, a što će biti u Hrvatskoj, ostaje za vidjeti.

Prosječna plaća u Varaždinskoj županiji 5257 kuna

Prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2020. godini, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija, odnosno županija.

Prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u županiji Grad Zagreb, udio od 33,3 % u broju poduzetnika, 38,9 % u broju zaposlenih, 49,6 % u ukupnim prihodima, 38,3 % u izvozu i 58,1 % u neto dobiti, čemu je najviše doprinio rezultat sljedećih društava: HEP d. d., Pliva Hrvatska d. o. o., Hrvatski Telekom d. d., HEP Proizvodnja d. o. o., INA d. d., Konzum plus d. o. o., SPAR Hrvatska d. o. o. i drugih.

Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici iz Zagrebačke, Osječko-baranjske, Varaždinske i Međimurske županije.

Prema statistici FINA-e, Varaždinska županija broji 4276 poduzetnika s 43.889 zaposlenih.

Prosječna neto plaća je 5257 kuna, dok su ukupni prihodi 27.450.239 kuna.