Svake posljednje nedjelje u mjesecu svibnju članovi Židovske općine Čakovec sjećaju se nevinih žrtava svojih predaka, koji su odvedeni u logore smrti tijekom nacističke vladavine.

Tako su u nedjelju, 27. svibnja, na Židovskom groblju, koje je dio gradskog groblja u Mihovljanu, komemorativni skup održali predstavnici Židovske općine Čakovec u prisustvu veleposlanice Države Izrael, Njezine Ekscelencije Zite Kalay Kleitman, glavnog Rabina u Republici Hrvatskoj Luciana Moše Prelevića, predsjednika Koordinacije Židovskih općina Hrvatske prof. dr. Ognjena Krausa, saborske zastupnice Bernarde Topolko i župana Međimurske županije Matije Posavca.

– Ovdje smo da se sjetimo nevinih žrtava Holokausta, naših rođaka, prijatelja i sugrađana odvedenih na put bez povratka. Nečovještvo Holokausta uništilo je mnoge članove naše i drugih zajednica, samo zato što su bili drugačiji. Ponižavani i mučeni umirali su u strašnim patnjama. Ovdje smo da iskažemo divljenje i zahvalnost preživjelim žrtvama. Ljudima koji su izdržali neizdrživo i nastavili živjeti, nadati, raditi i voljeti. Ali ovdje smo i da svjedočimo istinu o ljudima čije je živote mržnja prekinula, i zato jer tražimo da se mladim generacijama kaže istina, da ih se uči da poštuju svaku žrtvu, a ne samo žrtve zajednice kojoj pripadaju. Da ih se uči etičnosti, kako bi znali da je čovječnost mnogo više od bilo kakve pripadnosti – rekao je predsjednik Židovske općine Čakovec, dr. Andrej Pal.

Nakon komemorativne svečanosti na gradskom groblju u Mihovljanu, u Prelogu je otkrivena spomen ploča kao jedina potvrda postojanja zajednice koje više nema. Naime, na gradskom groblju u Prelogu nalazilo se, do 1953. godine, židovsko groblje s mrtvačnicom. Još sedamdesetih godina s preloškog su groblja uklonjene grobnice Židova koje su se nalazile na mjestu današnje mrtvačnice i njezinog okoliša. Dio posmrtnih ostataka je ekshumiran. Nestalo je 60-ak nadgrobnih spomenika.

Župnik preloške župe prečasni Antun Hoblaj pokrenuo je inicijativu da se na preloškom groblju postavi spomen-obilježje Židovima koji su dio prošlosti ovoga kraja.

– Prelog ima dugu i lijepu prošlost kojoj su Židovi dali svoj značajan doprinos i zato mi je žao što spomen-obilježja nema. Židovski dio groblja nije nestao u ratu, niti su nepoznati oni koji su odredili njegovo nestajanje, no nije cilj ukazati na krivca, već bi bilo moralno i ljudski da se spomen-obilježje postavi – rekao je.

Ideju je podržala gradska uprava. Gradonačelnik Ljubomir Kolarek naglasio je da je vidljivo koliki su trag Židovi ostavili i u Prelogu:

– U vrijeme najvećeg zabilježenog broja Židova u Međimurju donjomeđimurski Židovi pokrenuli su inicijativu za osnivanjem židovske općine sa sjedištem u Prelogu. Danas im prigodnom spomen pločom odajemo dužno poštovanje.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglasio je da se još u 18. stoljeću službeno spominju prvi Židovi u Međimurju.

– Židovi su bili poznati gospodarstvenici koji su osnivali tvornice poput Čateksa, Prve međimurske tkaonice, mesne industrije Vajda, Čakovečkih mlinova, Tvornice kandita i čokolade, Tvornice likera, konjaka, ruma i octa, tvornice šećera, tiskare Zrinski… Među Židovima su bili brojni obrtnici i trgovci po brojnim mjestima Međimurja, osnivali su banke i štedionice u Čakovcu, Prelogu, Kotoribi, Štrigovi i drugim mjestima. Sudjelovali su u gradnji željezničke pruge prema Zagrebu i Beču.

Bili su vlasnici kavane Royal (današnja gradska kavana) i hotela sa restoranom (današnja zgrada Scheier). U Čakovcu je bila izgrađena sinagoga, u Prelogu Židovsko groblje, i danas rade brojne tvornice i objekti koje su Židovi ostavili u naslijeđe, no prevladala je tadašnja ideologija uništavanja „manje vrijednih“. Zbog toga, svako spomen obilježje, svaka izložba, pisana riječ ili komemorativna svečanost mora doprijeti do svakoga, kako se strahote Holokausta ne bi više nikad ponovile – poručio je Posavec.

Spomen ploču u Prelogu otkrili su veleposlanica Države Izrael u RH i predsjednik Židovske općine Čakovec, dok je u Muzeju „Croata insulanus“ otvorena izložba fotografija o početku antisemitizma u Njemačkoj i Holokausta. Izložbu je predstavila kustosica Iva Kožnjak.