Povežite se s nama

U fokusu

Davor Žerjav: “Unatoč nedostacima, online nastava spasila je prošlu godinu!”

Objavljeno:

- dana

O provedbi online nastave i specifičnostima s kojima se svakodnevno susreću učenici, nastavnici, roditelji i ostali dionici obrazovnoga sustava može se čitati i slušati gotovo svakoga dana putem tradicionalnih medija, društvenih mreža ili u običnome razgovoru.

Svoje viđenje trenutne situacije u vezi s mrežnim provođenjem nastave iznio nam je i učitelj hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika, poznati međimurski edukator Davor Žerjav. Zaposlenik je Osnovne škole Strahoninec, (ko)autor nekoliko knjiga o fotografiji, koja mu je strast, član čakovečkoga Dixieland Banda i Fotokluba Čakovec… Jedan je od dobitnika nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvrsnost, koja je nedavno dodijeljena uspješnim obrazovnim djelatnicima.

Spas godine

– Nastava na daljinu putem digitalnih pomagala spasila je prošlu školsku godinu. To je činjenica. Nastava se održavala i možemo biti sretni da je postojala mogućnost da se uopće održi. Druga je stvar što mi na nju nismo bili spremni kao sustav, a to je posljedica ne godina, nego desetljeća sustavnoga zanemarivanja školstva i kroničnog neulaganja – kako u infrastrukturu, tako i u opremu, a najvažnije u permanentnu edukaciju nastavničkoga kadra. Međutim, čak i s obzirom na tu, ja bih rekao, potpunu sustavnu nepripremljenost, nastavnici i kolektivi odlično su se snašli u situaciji koju nisu mogli unaprijed isplanirati.

Moram reći i da je podrška CARNET-a bila efikasna, brza i stručna. I naše bivše ministarstvo pružilo je potporu nastavnicima i učenicima, čak iznad mojih očekivanja. Prednosti i nedostaci nastave na daljinu su isti kao i u svim drugim područjima koja su završila u online obliku. Organizacija nastave isključivo je bila na školama, kolektivima i pojedinim nastavnicima i tu je teško dati generalnu sliku. Moja škola se odlično organizirala, bili smo si međusobna potpora i pomoć, a i za sebe mogu reći da sam se dobro snašao u organizaciji nastave na daljinu – smatra Žerjav. No, nadovezuje se dodajući da neposredna nastava daje mogućnost neposrednog ljudskog kontakta, dok na ona daljinu dehumanizira odnose.

Davor Žerjav je učitelj hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika. FOTO: Stjepan Balić

– Nama svima koji smo u tome sudjelovali najviše je nedostajao neposredni kontakt i druženje. S druge strane, ako zanemarimo ovo prije, kvaliteta nastave uopće ne mora biti smanjena u digitalnome okruženju – ona uvijek ovisi o motivaciji te pripremljenosti nastavnika i odgovornosti učenika. Ja sam znao kakvu nastavu na daljinu želim i dobro sam poznavao ograničenja sustava (u početku). Primjerice, na početku uopće nismo mogli održavati videokonferencije s učenicima jer sustav nije na to bio spreman.

Danas je taj problem riješen ulaganjem u infrastrukturu. Moja nastava je zbog toga bila snimana i objavljivana na YouTube kanalu, a komunikaciju i razmjenu materijala vršili smo putem sigurne platforme MS Teams. Međutim, kako smo bez pripreme i najave odjednom završili online, mi nastavnici morali smo naučiti koristiti digitalne alate koje prije nismo koristili i morali na daljinu poučiti i svoje učenike korištenju tih alata, što je ponekad bilo jako zahtjevno.

Suprotno uvriježenom mišljenju, nove generacije ne znaju se služiti digitalnom tehnologijom toliko dobro koliko smo možda mislili – završava Žerjav.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje