Povežite se s nama

Međimurje

Dodijeljeno čak 260 tisuća kuna potpora

Objavljeno:

- dana

ZAKLADA

Međimurska Zaklada za obrazovanje “Dr. Vinko Žganec” je temeljem rezultata svojih mladih ostvarenih u školovanju te njihovoj izvrsnosti i uspješnosti prošlog tjedna dodijelila ukupno 260 tisuća kuna potpora.

Riječ je o čak 268-ero srednjoškolaca i studenata koji su obuhvaćeni ovakvim vidom ulaganja u sustav obrazovanja koji jamči ostanak obrazovanog kadra u zemlji, ali i Međimurju. Inače, iz godine u godinu sve je više korisnika potpora. Podsjećamo, u 2013. godini krenulo se sa svega 27 potpora, dok ih je danas čak 101, uz 115 pristiglih prijava na natječaj. Jedna od korisnica je Ivana Bujan, koja je potporu dobila za doktorski studij na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

– Svaka financijska potpora iznimno dobro dođe u fazi obrazovanja na doktorskim studijima, ona je u mojem slučaju zapravo već i utrošena na terensko istraživanje doktorata, koji ide kraju – istaknula je Bujan. Svojim rezultatima povjerenje Zaklade i ubuduće namjerava opravdati srednjoškolka Leona Pongrac, koja će dobivenu potporu od 1.500 kuna iskoristiti za terensko istraživanje, izvanterensku nastavu i maturalno putovanje.

– Zahvaljujem na potpori, ali i prilici da se mogu obratiti u ime svih srednjoškolaca, dobitnika ovogodišnje potpore za obrazovanje. Vjerujem kako u ime svih mogu reći da nam je svaka takva podrška lokalne zajednice neophodna, da je pravi poticaj za nove rezultate i da nam olakšava kako školovanje tako i neke druge ključne životne trenutke

– rekla je učenica čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog.
Međimurski župan Matija Posavec, ujedno i upravitelj međimurske Zaklade, poželio je Leoni i Ivani te ostalim korisnicima da im potpore posluže kao poticaj da se odluče za daljnje školovanje, da sutra nađu sigurno radno mjesto za pristojnu plaću i da ostanu u Međimurju.

– Stoga nastavljamo, ne samo s ovakvim vidom potpore, već i s osiguranim udžbenicima, prijevozom za sve školarce, pa evo i s jednokratnim potporama našim studentima – naglasio je Posavec, najavivši raspisivanje novog natječaja nakon što se u četvrtak, 13. travnja, odluka donese na sjednici Skupštine.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati