Povežite se s nama

IT Tech

Dok trgovine propadaju, kupci se sele na internet

Objavljeno:

- dana

Hrvati na web-trgovinama ostavili više od 3 milijarde kuna

Više od 800 tisuća Hrvata lani je nešto kupilo putem interneta. Iako to nije mala brojka za zemlju veličine Hrvatske, ona je još uvijek daleko od svjetskog prosjeka.

Dok u inozemstvu već duži niz godina obujam internetske trgovine raste dvoznamenkastim postocima, što nije nimalo čudno uzevši u obzir prodor internetske tehnologije u svaku poru svakodnevnog života, na hrvatskom tržištu trgovci su još uvijek dosta suzdržani kada je u pitanju osuvremenjivanje poslovanja. Zašto, pokušali smo otkriti u razgovoru s Ivicom Kruhekom, direktorom varaždinske tvrtke Marker. Radi se o mladom no vrlo uspješnom informatičkom poduzeću, usko specijaliziranom upravo u segmentu izrade internetskih trgovina.
U kojoj mjeri su Hrvati skloni kupovini putem interneta?
Činjenice da je prošle godine više od 800 tisuća Hrvata kupilo nešto putem interneta te da broj paketa koji dolaze iz svih dijelova svijeta raste iz godine u godinu jasno pokazuju kako se navike kupaca mijenjaju te da Hrvati itekako posjećuju web-trgovine i kupuju online. Nažalost, velika većina tog prometa izmiče domaćim trgovcima jer se odnosi na inozemne web-trgovine poput Amazona, eBaya i drugih koje Hrvati redovito posjećuju i na kojima kupuju.

“Unatoč recesiji, obujam internetske trgovine neprestano raste”

Mogu li se inozemni trendovi iznimno velikog rasta kupovine putem interneta preslikati u Hrvatskoj?
Stvari kod nas nisu ništa drugačije nego bilo gdje drugdje u razvijenom svijetu, samo dođu koju godinu kasnije. Tamo gdje je Slovenija bila prije 3-4 godine, tu smo otprilike sada mi. Dobra je stvar da je web-trgovina vjerojatno jedino ili među rijetkim područjima koje usprkos velikoj gospodarskoj krizi i recesiji bilježi dvoznamenkasti rast prodaje. Prema većini stručnih analiza ovog tržišta, taj trend nastavit će se sljedećih pet i više godina.

Jednostavan alat

Recimo da sam ja trgovac i želim nešto početi prodavati na internetu – ­ koliko je to za mene kompliciran posao?
Trgovina putem interneta i dalje je trgovina. To znači da će se trgovci koji imaju iskustva s klasičnom trgovinom lako prilagoditi budući da imaju iskustvo rada s ljudima i poznaju zanat. To je iz naše perspektive daleko najvažnija stvar. Web-trgovina je samo novi prodajni kanal, odnosno alat s kojim trgovci mogu lakše doći do svojih redovitih kupaca, kao i do onih koje u svojoj trgovini vjerojatno ne bi nikada vidjeli. Alati nikada nisu problem, dok je iskustvo rada s ljudima i poznavanje zanata neprocjenjivo.
Što biste prikazali kao najveće probleme hrvatskog web shop tržišta?
Dva su ključna problema. Prvi je svakako nedostatak ponude.
U doba bivše države, a i u vremenima prije negoli su nas preplavili trgovački centri, imali smo običaj po namirnice i odjeću ići u Trst, Nagykanizsu ili Graz. Razlozi su bili bolja ponuda i cijene što je proces koji se trenutno događa i na internetu. U Hrvatskoj je premalo web-trgovina pa Hrvati zbog bolje ponude, cijena i kvalitete usluge odlaze na strane online trgovine i tamo kupuju. S time da sada ljudi više ne moraju sjesti u automobil i ići preko granice, nego im je apsolutno svejedno hoće li web-trgovina slati svoju robu iz Zagreba ili Londona – i u domaćem i inozemnom, kupovina se obavlja iz udobnosti vlastitog naslonjača. Dok domaći trgovci mudruju koliko ima kupaca u Hrvatskoj i je li pravo vrijeme, strana konkurencija im već sada uzima kupce i zauzima tržišne pozicije koje naši trgovci više nikada neće moći vratiti u svoje ruke.
Drugi veliki problem je nepovjerenje domaćih kupaca prema hrvatskim web-trgovinama. Mnogo web-trgovina u Hrvatskoj izgleda neugledno, nepregledno i nefunkcionalno. To je, naravno, loše jer se tako potencijalnim kupcima šalje kriva poruka.

“Hrvatske web-trgovine trenutno gube utakmicu s EU konkurencijom”

Da uđete u klasičnu trgovinu u kojoj ne radi rasvjeta, koja ima polomljene police te u kojoj je roba skrivena u ladicama ili razbacana po podu, vjerujem da ne biste ništa kupili, posebice ako ju još vodi nezainteresirani prodavač. Na internetu takve stvari su još kudikamo izraženije. Budući da u virtualnoj trgovini ne možete primiti proizvod u ruke ili popričati s prodavačem, uspjeh prvenstveno ovisi o tome koliko je kvalitetno napravljena vaša web-trgovina i koliko se trgovac brine o njoj. Obje stvari u jednakoj mjeri utječu na cijeli posao i to je u konačnici razlika između uspješne i neuspješne web-trgovine.
Vi se dugo bavite izradom web-trgovina. Koliko je velika konkurencija i kako je uopće poslovati na tom tržištu? Što biste istaknuli kao najveći problem?
Konkurencije u našem poslu ima i nema. Jako je rašireno mišljenje da danas svatko može napraviti web-stranicu ili web-trgovinu. To je istina koliko i ona da svatko od nas može doma napraviti svoj automobil. U teoriji može, pitanje je samo tko od nas vozi automobile iz domaće radinosti. Identična situacija je i kod web-trgovina. Mi smo fokusirani na maksimalnu kvalitetu i rješenja koja će našim klijentima omogućiti da zarade. Kada tako radite, problema s konkurencijom gotovo nema. Web-trgovine kućne radinosti (one koje je besplatno ili za simboličan novčani iznos napravio susjed, prijatelj, poznanik) gotovo uvijek rezultiraju frustracijama, uzalud potrošenim novcima i, što je najgore, nepovratno izgubljenim vremenom. Ne kaže se bez razloga u narodu koliko para, toliko muzike.

Redoviti rad

Recimo da ja uložim u web-trgovinu – ­ koliko je brz povrat investicije?
Koliko ćete brzo vratiti uloženo ovisi o tome koliko ćete se njime baviti (smijeh). Zbilja, nema čarobne formule. Mi nažalost često viđamo trgovce koji izrade web-trgovinu i onda je ostave na milost i nemilost tržišta. Ne bave se njome, očekuju rezultate i na kraju redovito budu razočarani. Web-trgovine koje se ne održavaju konstantno neće funkcionirati i veliko je pitanje hoće li se isplatiti. S druge strane, imamo ozbiljne trgovce koji se aktivno bave svojom web-trgovinom i uloženo vrate u svega par mjeseci. Koliko se nečemu posvetite, takav će biti i rezultat.
Mogu li hrvatske web-trgovine konkurirati inozemnim divovima poput Amazona? Imaju li lokalni trgovci kakve prednosti?
Naravno da mogu i naravno da imaju. Najveća prednost domaćih trgovaca je činjenica kako su njihovi kupci na internetu zapravo oni postojeći koji svakodnevno dolaze u lokalne prodavaonice. Dakle, to obično nisu neki novi ljudi, što znači da svoje mušterije treba samo preusmjeriti na vaš web koji je za kupca i trgovca jeftiniji od klasične trgovine. Veliki inozemni shopovi poput Amazona nikada se neće prilagoditi jezikom, običajima i drugim stvarima malom tržištu poput hrvatskog. Tu je prednost – vi poznajete sve te ljude, znate kako kao narod razmišljamo i funkcioniramo. No treba djelovati na vrijeme – ako s nečim zakasnite i propustite priliku, inozemna konkurencija neće čekati da se probudite i konačno posložite.

“Nema čarobne formule – web shop je profitabilan samo ako se održava”

Gdje vidite trgovinu u narednih 10 godina? Hoće li se ona u potpunosti preseliti na internet?
Pogledajte svoju djecu, rođake, susjede… ma pogledajte sebe – cijeli život se sada vrti oko računala, tableta, pametnih telefona, Googlea. Danas je brže i prirodnije nešto naručiti putem interneta, nego li sjesti u auto, gužvati se u prometu, tražiti parking, shvatiti nakon pola sata traženja po trgovini da nema vaše veličine, čekati na blagajni pa sve ponoviti na drugome mjestu. Internet sigurno neće ugasiti klasičnu trgovinu, ali će je jako promijeniti. U budućnosti će postojati par trgovina koje će biti samo u funkciji izloga što znači da kada nešto ugledate što vam se sviđa, sjest ćete, primjerice, u obližnji kafić, otići na internet, naručiti taj proizvod i on će vas dočekati kod kuće. Vrijeme velikih zaliha i otvaranja dućana u svakom gradu i selu polako postaje prošlost koju si malo tko više može priuštiti. Trgovina će se promijeniti prvenstveno iz razloga jer smo se mi promijenili.

Isplativ za sve

Kolika je prosječna cijena jednog web shopa? Što sve uopće utječe na nju?
Teško je govoriti o prosječnoj cijeni jer ne postoji prosječan trgovac s prosječnim potrebama. Donedavno smo radili samo veće i kompleksne web-trgovine, no željeli smo pomoći i onom malom trgovcu koji ima jedan butik i koji jednostavno nema 50 000 kuna za investiciju u prvom trenutku. Nedavno smo razvili verziju web-trgovine baš za najmanje trgovce. Radi se o osnovnom modelu web-trgovine koji vas košta kao jedan gablec dnevno. Bolje je nekada krenuti s manjim obujmom pa kada se posao pokrene, lako se onda početni model nadogradi.

Izvor:
Foto:

IT Tech

Orepić:”odluke još treba preispitati”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

DVOJBA

Ključ smanjenja stope kriminaliteta u županiji, te kreiranje sigurne okoline zajedničko je postignuće PU međimurske i svih sudionika lokalne zajednice, izjavio je ministar Orepić tijekom susreta sa županom Matijom Posavcem.

Pritom je naglasio važnu ulogu Sajma sigurnosti koji će se ove godine održati po 4. puta u organizaciji MUP-a uz podršku Međimurske županije. Posavec se, pak, osvrnuo na problem krađa, posebice u poljima i kućanstvima te na potrebu preventivnog i represijskog djelovanja policije. Posavec smatra da je reorganizacija sustava nužna, no uz obavezno očuvanje županijskog statusa Policijske uprave međimurske. Ministar je odgovorio da će se takve odluke preispitati na posebnom sastanku te da će Županija sudjelovati kod njihovog donošenja.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

IT Tech

Niskoenergetske kuće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

ČAKOVEC

Održivi građevinski materijali i tehnologije na području zelene gradnje tema je 12. mini-simpozija o zelenoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Udruženja arhitekta Međimurja, koji će 12. studenoga biti održan u Čakovcu.

Kakve su to ZEB, pasivne i niskoenergetske kuće i što ih razlikuje od drugih kuća? Kakvi se materijali i tehnologije koriste prilikom gradnje takvih kuća? Odgovore na ova pitanja i vaša pitanja vezana uz ovu temu potražite na simpoziju koji će biti održan u Tehnološkom inovacijskom centru, Bana Josipa Jelačića 22b.
Sajam će početi u 15 sati i trajati do 18.30 sati.

 

Mini-simpozij se održava u Tehnološkom inovacijskom centru, a ulaz je besplatan

Institucionalni pokrovitelj simpozija je Međimurska županija, a pokrovitelj Tehnološki inovacijski centar Međimurje. Poduzeća i institucije koje sudjeluju na simpoziju s edukativnim i promotivnim prezentacijama su MENEA, Baldinistudio, Inoutic/ Deceuninck, Rockwool, I.T.V. Murexin, Firestone, Fibran Nord, TECE i Nexe. 
Medijski pokrovitelji simpozija su Regionalni tjednik, Domosfera.hr, Gradimozadar.hr, gradimo.hr i Webgradnja.hr.
Simpozij je besplatan za sve sudionike te se boduje u sklopu Programa stalnog stručnog usavršavanja HKA sa 2 SSU boda.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje