Piše: Irena Stipešević-Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva

Kolesterol je važan sastojak ljudskog organizma, a možemo ga unijeti hranom ili stvoriti endosintezom u tijelu.

U pozadini srčanožilnih bolesti i njihovih komplikacija, npr. srčanog i moždanog udara, često je povišena razina kolesterola u krvi. Promjene u prehrani mogu značajno reducirati razine kolesterola, stoga se svakom kardiovaskularnom bolesniku, kao i osobama s visokim krvnim tlakom a koje se ne osjećaju bolesne (visoki tlak = “tihi ubojica”), preporučuje dijetetsko savjetovanje. Prvo i osnovno je smanjiti unos zasićenih masti kroz smanjenje unosa proizvoda životinjskog podrijetla i masnog mesa jer je to najznačajniji čimbenik, a tek potom povećati unos mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina kroz biljna ulja.

Kolesterol iz animalnih prerađevina sadržava i produkte kolesterolske oksidacije – oksisterole, koji su izravno aterogeni, što znači da prodiru i oštećuju unutarnje stijenke arterije i razvijaju aterosklerotski plak. Npr. samo dva jaja dnevno redovno kroz tri tjedna povisit će u zdravih volontera kolesterol za 11 %, a sklonost oksidaciji LDL kolesterola za 34 %. Sklonost kolesterolskoj oksidaciji može se smanjiti dijetetskim promjenama, kao što su konzumacija namirnica bogatih antioksidansima (voće, povrće), osobito vitaminom E i karotenoidima te flavonoidima i polifenolima (zeleno lisnato povrće, paprike, mrkve, tikve, citrusi, bobičasto voće – jagode, maline, borovnice, ribiz), kao i nekih vrsta žitarica (riža, zob, ječam) te mahunarki.

Moglo bi Vas zanimati:

Svi su pozvani na subotnju “Biciklijadu općine Sračinec”

Općina Sračinec pozvala je sve mještane i ostale zainteresirane da se u subotu, 21. svibnja, pridruže velikoj "Biciklijadi općine Sračinec",...

Korisni flavonoidi se znatno reduciraju guljenjem voća i povrća, pa bi ih trebalo kad god je moguće konzumirati s korom. Tako je u kožici crnoga grožđa obilato prisutan spoj resveratrol, moćan antioksidans koji smanjuje rizik od srčanožilnih bolesti, a nalazimo ga i u proizvodima od crnoga grožđa (vinu, soku). Također bi trebalo svakog dana u hranu dodati šačicu oraščića, bilo koje vrste (orasi, bademi, lješnjaci, brazilski, indijski – svi su podjednako učinkoviti), kao i pojesti žličicu sitno mljevenih lanenih sjemenki ili lanenog ulja.

U pripremi hrane valja koristiti polinezasićena biljna ulja (suncokretovo, sojino, kukuruzno) i još više mononezasićena (maslinovo, bučino, avokado, kanola), uz naznaku da su mononezasićena ulja dvostruko učinkovitija od polinezasićenih u snižavanju kolesterola. Rižino ulje je osobito dobro i bogato oleičkom i linoleičkom kiselinom te vrlo učinkovito snižava kolesterol zbog prisutnosti gama orizanola, triterpena i fitosterola te beta i gama tokotrienola, koji svi redom interferiraju s metabolizmom kolesterola tako da ga snižavaju.

Ovakve i još brojne druge savjete po pitanju prehrane možete dobiti narudžbom na besplatni telefon 0800-200-163.