Kada će biti uređena igrališta u Općini Trnovec Bartolovečki? Roditelji pisali i peticiju
Roditelji djece koja koriste dječja igrališta u naseljima Bartolovec i Žabnik dana 06. lipnja 2024. godine dobili su od općinske...
Nakon prijma za nagrađene učenike, znanstvenog skupa u organizaciji HAZU-a te koncerta ansambla Camerata, obilježavanje 250. godina Županijske palače Varaždinske županije nastavljeno je jučer, 4. lipnja, osnivanjem Hrvatskog husarskog zdruga.
Čine ga Husarska garda Varaždinske županije, Karlovački husari te Bjelovarski graničari–Husari 1756. Zapovjednik Zdruga je pukovnik u miru Josip Trogrlić ujedno i zapovjednik Bjelovarskih husara-graničara 1756, dok je predsjedavajući Mirko Kramberger, predsjednik Husarske garde Varaždinske županije.
– Cilj Zdruga je ujednačavanje načina zapovijedanja i ponašanja na raznim manifestacijama, ali i nošenja istih oznaka na odorama te zajedničkih nastupa na domaćim i inozemnim nastupima – rekao je između ostalog predsjedavajući Zdruga Kramberger.
Osnivanju Zdruga, uz domaćine, župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, zamjenicu župana Silviju Zagorec, prisustvovale su i saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marija Jungić.
– Važno je da mi kao hrvatski narod, posebno ovaj sjeverni dio Hrvatske očuvamo taj dio hrvatske povijesti, te uspomene i vojnu tradiciju. Njegovanje povijesti, tradicije, simbola oduvijek je bilo važno, a osobito danas kada je bitno očuvati nacionalnu svijest, pripadnost, a tu husari imaju važnu ulogu. Kako ste zajedno bili u povijesnim bitkama, uvjerena sam da će tako i vaš daljnji rad biti uspješan – poručila im je zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marija Jungić.
Čestitke na združivanju i i puno uspjeha u daljnjem radu Zdruga uputila je i zamjenica županice Karlovačke županije dr. sc. Vesna Hajsan Dolinar.
– Bez povijesti, bez tradicije, bez kulture, i bez svega što husari predstavljaju zajedno s ostalim povijesnim postrojbama hrvatski narod ne bi imao identitet i integritet. I stoga svima vama koji njegujete te hrvatske običaje, od 15. stoljeća pa nadalje, velika hvala – izjavila je dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak istaknuo je kako Grad Varaždin od Prvog svjetskog rata nije vidio toliko husara konjanika.
– Formiranjem Hrvatskog husarskog zdruga nastojimo i dalje baštiniti tu našu slavnu hrvatsku povijest, ali iskoristiti ga kao turistički potencijal. Osim toga, nastojimo se maksimalno posvetiti uzgoju jedne od najplemenitijih životinja, a to je svakako konj. Stoga mi već danas planiramo kao iskorak za iduće godine u to uključiti naše škole – buduće regionalne centre kompetentnosti – varaždinsku Medicinsku školu i Srednju školu „Arboretum Opeka“ iz Marčana, kao i sve uzgajivače konja, kako bi za koju godinu na našem području bilo i vježbališta, arena, ali i više mladih koji će čuvati našu konjičku povijest, ujedno se baveći i uzgojem te plemenite životinje – izjavio je župan Stričak.
Nakon osnivačke skupštine Zdruga uslijedilo je postrojavanje povijesnih postrojbi koje su podnijele prijavu županu Stričaku.
Stijeg Zdruga blagoslovio je dekan te ujedno i kapelan Ivica Horvat, a stijeg je zapovjedniku Zdruga Trogrliću predao župan Stričak, uz zapovijed da ga časno i ponosno nose te nadalje baštine slavnu hrvatsku vojničku povijest.
Osnivanje Hrvatskog husarskog zdruga uveličali su i pripadnici Varaždinske građanske garde i Zrinske garde Čakovec.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.