Povežite se s nama

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Kultura

FOTO U Lendavi otvoren Hrvatski kulturni centar “Zrinski”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U slovenskom gradu Lendavi svečano je otvoren Hrvatski kulturni centar “Zrinski”, u kojem će djelovati Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje”, jedno od najaktivnijih društava Hrvata izvan Hrvatske.

Brojne sekcije i aktivnosti HKD-a “Pomurje” tijekom godina prerasle su tijesne prostorije Hrvatskog doma u kojima su djelovali od 2005. godine, stoga su 2017. godine dobiveni dodatni prostori od Općine Lendava za budući Hrvatski kulturni centar. Oni su obnovljeni uz pomoć Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Međimurske županije, gradova Preloga, Murskog Središča i Čakovca, sponzorskim i vlastitim sredstvima.

Obnova i uređenje Hrvatskoga kulturnog centra “Zrinski” vrijedna 70 tisuća eura završena je krajem 2019. godine, a kako je istaknuo predsjednik HKD-a “Pomurje” i predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak, želja im je bila stvoriti Centar koji će biti na korist članova Društva, ali i prostor koji će služiti kao turistička i kulturna promocija Hrvatske.

HKC “Zrinski” sadrži pozornicu i društvene prostorije s knjižnicom za kulturne potrebe, kuhinju i ljetnu kuhinju za turističko-gastronomske potrebe. U dvorištu je obnovljen bunar iz 19. stoljeća, a u budućnosti se planira urediti i maleni hostel. Općina Lendava je prepoznala ideju te financirala obnovu dvorišta, poštujući kulturno-zaštitne uvjete te će krajem godine ondje biti postavljen spomenik Nikoli Zrinskom VII. Čakovečkom.

– Ideja kojom smo se vodili je da obnovimo staro građansko dvorište koje je zaštićeno kulturno dobro za potrebe kulturnog turizma. Drago nam je što smo se nakon dugo vremena okupili u prostorima HKD-a “Pomurje”, koje je posljednjih 15 godina svojim aktivnostima prepoznato diljem regije. Nazvali smo ovaj prostor Centrom “Zrinski”, u čast hrvatskoj plemićkoj obitelji čiji su članovi bili aktivni na političkom, povijesnom i umjetničkom polju srednje Europe.

Još jedna obnovljena zgrada u starom gradu Lendavi dodatno će stimulirati revitalizaciju ovog dijela grada i potaknuti aktivnosti kroz koje će se još više povezati svi koji poštuju tolerantni prostor različitosti koji stoljećima poznajemo i živimo u Lendavi – rekao je predsjednik HKD Pomurje Đanino Kutnjak.

Svečanosti otvorenja Hrvatskoga kulturnog centra “Zrinski” prisustvovali su mnogi visoki uzvanici: ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Darko Horvat, državna tajnica Ministarstva kulture RS Ignacija Fridl Jarc, Veleposlanik RH u Ljubljani Boris Grigić, župan Međimurske županije Matija Posavec, počasni konzul Konzulata RH u Mariboru Šime Ivanjko, župan Občine Lendava Janez Magyar, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša i mnogi drugi.

Za ovu posebnu priliku u Centru “Zrinski” postavljene su dvije izložbe, Nikola Zrinski Sigetski i Nikola Zrinski Čakovečki, kao plod suradnje Muzeja Međimurja i Galerije – Muzej Lendava, a na svečanosti otvorenja nastupili su i Komorni zbor “Vita” iz Lendave i Tamburaši Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje”.

U čast otvorenja Hrvatskoga kulturnog centra Zrinski postavljena je izložba poznatog umjetnika Stephana Lupina koju će „na lendavskom gradu“ moći razgledati brojni posjetitelji do listopada ove godine.

Nastavite čitati

Kultura

U palači Sermage otvorenje postava Hrvatskih majstora i izložbe Stančićeve biblioteke

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 16. lipnja, Gradski muzej Varaždin u 19 sati i 30 minuta otvara za posjetitelje stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća, s djelima iz fundusa Galerije umjetnina GMV-a, koji će nakon dužeg razdoblja ponovno biti izložen na katu palače Sermage.

Osim Stalnog postava starih majstora, koji obuhvaća vrijedne umjetnine i predstavlja u Hrvatskoj rijedak presjek europskog slikarstva od 15. do 19. stoljeća, iz galerijskih zbirki GMV-a 2006. godine realiziran je i stalni postav s radovima 20. i 21. stoljeća, među kojima su gotovo svi najznačajniji hrvatski likovni umjetnici toga razdoblja.

To su, primjerice, V. Bukovac, C. Medović, M. Kraljević, J. Račić, Lj. Babić, V. Becić, T. Krizman, F. Kršinić, M. Tartaglia, O. Gliha, E. Murtić, B. Ružić, A. Srnec, J. Vaništa, Lj. Ivančić, Đ. Seder, Š. Perić, M. Šutej, kao i Varaždinci M. Stančić, I. Režek, P. Vojković, V. Gašparić Gapa, N. Opačić, V. Kuntner i mnogi drugi.

Pedesetak autora s djelima iz galerijskog fundusa GMV-a predstavljeno je i u sklopu programa Velikani hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća na izložbama u Beču (2014.), Budimpešti i Bratislavi (2015.) te Sofiji (2017.), kojim su ilustrirane značajke cjelokupne hrvatske likovne umjetnosti tog razdoblja, kao i njihove poveznice s europskim kontekstom.

Za taj projekt Gradski muzej Varaždin dobio je i Posebno priznanje za najbolju međunarodnu/međumuzejsku suradnju, koju mu je u okviru godišnjih nagrada dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.

Stalni postav hrvatskih majstora 20. i 21. stoljeća posebno će biti dopunjen dodatnim izborom radova Miljenka Stančića, uz koje se predstavlja i iznimno vrijedna umjetnikova biblioteka, nedavno pristigla u varaždinski muzej kao donacija njegove obitelji.

Ovaj programski koncept ujedno je i hommage Miljenku Stančiću (Varaždin, 1. ožujka 1926. – Zagreb, 13. svibnja 1977.), u prigodi 95. obljetnice njegova rođenja, kao i svojevrsni podsjetnik na činjenicu da taj najznačajniji varaždinski slikar u svome rodnom gradu još uvijek nema prikladno uređeni stalni postav.

O mogućnostima i iznalaženju trajnog rješenja te problematike govorit će se u nastavku programa, koji počinje u 20.30 sati, što je jedna od tema predstavljanja vizije razvoja Gradskog muzeja Varaždin u idućih deset godina.

Na izradi vizije sudjelovali su stručni djelatnici GMV-a, uz sugestije vanjskih stručnjaka, s ciljem uobličavanja stalnih postava prezentacijom predmeta iz muzejskih zbirki svih šest odjela GMV-a, čime bi varaždinski muzej dodatno potvrdio svoj status kao jedne od najvažnijih varaždinskih, ali i hrvatskih kulturnih ustanova.

U programu sudjeluju ravnatelj GMV-a mr. Ivan Mesek i viša kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec.

Nakon dužeg razdoblja, u varaždinskome muzeju bit će to javno događanje koje se priređuje uz nazočnost publike, no i nadalje uz provedbu svih važećih epidemioloških mjera (otvorenje stalnog postava i izložbe te predstavljanje vizije razvoja GMV-a održava se na otvorenom prostoru u dvorištu palače Sermage; u razgled izložbenog postava, s obzirom na ograničen broj osoba koje istovremeno mogu biti u tom prostoru, ulazit će po 25 posjetitelja; u zatvorenom prostoru GMV-a obvezno je nošenje zaštitne maske za lice).

Stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća te prigodna izložba Miljenka Stančića bit će postavljeni za razgled do 29. kolovoza ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!