Istodobno se ne boje obrada i modernoga glazbenog izričaja.
– Željko i ja se poznajemo već više od četvrt stoljeća. Iako živim u Varaždinu, radila sam u Čakovcu, i tako smo zajedno surađivali na pjesmi „Mesec sveti ober kleti“, odnosno snimanju spota za pjesmu u kojoj sam ja pjevala, dok je Željkov sastav svirao. Kasnije smo surađivali na još nekoliko pjesama, no onda se neko vrijeme, možda i 15 godina, nismo vidjeli. U međuvremenu bih, kao strastvena folklorašica, ponekad nakon posla sjela u auto i istraživala Međimurje, međimurske pjesme i običaje. Vozila bih se tim prekrasnim krajem i povremeno posjetila nekog od, obično starijih, kazivača, te ih pitala za međimurske popevke koje su se kod njih pjevale.
Tako me put nanio i u Dekanovec, gdje sam upoznala i sprijateljila se s Munom Orehov, poznatom interpretatoricom narodnih međimurskih pjesama. Kod nje sam na kasete snimila pedesetak pučkih napjeva u njezinoj izvedbi. Željko je u međuvremenu radio na svojim angažmanima, sve dok se prije pet godina nismo slučajno sreli na Špancirfestu u Varaždinu. Taj je susret bio presudan. Iskoristili smo materijal s kazeta na kojima je Muna pjevala i napravili album „Munine viže“, koji je bio odlično prihvaćen – kaže Gordana.
Nakon promocije prvoga albuma, Goga i Željko su nastavili nastupati po festivalima, pa su tako 2014. prvi put nastupili na Glazbenom festivalu „Pjesme Podravine i Podravlja“ u Pitomači. Predstavili su se svojom prvom autorskom skladbom „Steza življenja“, koja je tamo premijerno izvedena.
– Ove godine, 15. lipnja, ćemo „Stezu življenja“ opet izvesti na Glazbenom festivalu u Pitomači. Već 2015. dobili smo prvu Nagradu za etno izričaj na Međimurskom festivalu zabavne glazbe – danas je to Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ – a isto smo ponovili i prošle godine autorskom pjesmom „Penezi“ – dodaje Gordana.
Kaže da su u zadnjih nekoliko godina bili prisutni u svakoj emisiji „Lijepom našom“ u blizini Dravskog bazena.
– Nastupamo i na mnogim dobrotvornim koncertima, primjerice za Međimursku zakladu solidarnosti „Katruža“ i slično. Izvrsno surađujemo i zbog područja interesa. Naime, iako nas oboje zanimaju i glazba i tekstovi, u autorskom smo se stvaranju podijelili: ja radim na glazbi, a Goga na tekstovima – rekao je Željko.
Dvije godine nakon prvoga, izdali su drugi album, znakovita naziva „Kaj je kaj“, koji sadrži i obrade i autorske pjesme, pri čemu obrade ipak odnose prevagu. No, kažu i da će se to s novim, trećim albumom, koji će izaći druge godine, promijeniti.
– Razvijamo, odnosno bolje je reći pokušavamo razviti, novi glazbeni stil. Radi se o etno gypsy swingu na kajkavskom. Želio bih napomenuti da u obradama ne mijenjamo fraze, dakle, ostajemo vjerni tradiciji i originalnomu melosu. Ono što dorađujemo, to su aranžmani. Mislim da se, s obzirom na bogatstvo kakvo vlada u svijetu glazbe i raznovrsnost glazbenih žanrova, nema smisla ograničavati na strogo autohtoni stil originalne kajkavske narodne glazbe. Da je tako, sve bi se međimurske pjesme, na primjer, morale izvoditi jednoglasno, i strogo a cappella, ili eventualno uz pratnju jednog ili dva instrumenta – objašnjava Željko.
Oboje dodaju da je Međimurje doista plodno tlo za „popevku“ i da malo koji kraj, osobito slične površine, toliko obiluje autohtonim narodnim izričajem. Osim u Pitomači, Goga i Željko ove jeseni opet će nastupiti na Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić“, za koji pripremaju novu pjesmu, a nadaju se i nastupima na Porcijunkulovu, Špancirfestu i Krapinskom festivalu.
– Uvijek smo se deklarirali istinskim čuvarima kulturne baštine jer će i u našim obradama kajkavske popevke ostati sačuvane – smatraju Gordana i Željko. Poslušajte „Munine viže“ i „Kaj je kaj“, pa sami prosudite slažete li se s njima.
U povodu Međunarodnog tjedna arhiva, u dvorani Državnog arhiva u Varaždinu u utorak, 6. lipnja, kulturnoj javnosti predstavljena je izložba “Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“.
Izložba koju svi zainteresirani mogu razgledati do 14. srpnja, ukazuje na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti, a njezin cilj je potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevicevog stvaralačkog opusa i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.
U svojem osvrtu na arhivski fond HR-DAVŽ-532. obitelji Kukuljević, ravnatelj Arhiva prof. Damir Hrelja, objasnio je okupljenima na otvorenju izložbe da se u njemu između ostaloga čuvaju rukopisi objavljenih, ali i dosad neobjavljenih literarnih radova lvana Kukuljevića Sakcinskog.
– Posebnost izložbe predstavlja činjenica da su na njoj izložena i dva likovna djela, koja se tematski vezuju uz obitelj Kukuljević. Riječ je o radovima prof. dr. sc. Krešimira Frankića, odnosno o portretu Radovana Kukuljevića (ulje na platnu) i dvorcu obitelji Kukuljević u Ivancu (ulje na dasc) – rekao je Hrelja o likovnim djelima koja je Arhivu 1. lipnja 2023. godine darovala Dubravka Kukuljević, praunuka lvana Kukuljevića Sakcinskog.
Nastavak istraživanja
Dodajmo da izložba „Književno stvaralaštvo lvana Kukuljevića Sakcinskog” donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz spomenutog fonda. Uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni, izloženi su i tiskani primjerci.
– U pojedinim slučajevima Kukuljević će zabilježiti da je nezadovoljan izmjenama koje su urednici, bez njegovog znanja, unijeli u njegove radove. Posebnu pak vrijednost i zanimljivost izložbe predstavljaju dosad neobjavljeni ili pak u potpunosti nepoznati književni radovi lvana Kukuljevića Sakcinskog – naglašava Hrelja.
I dok su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu 2018. i 2019. godine objavljene četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame (Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se), u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva se i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama. Neke od njih se ljubavnom tematikom uklapaju u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok će dio njih prema političkom naboju i porukama pripadati samom kraju drugog ili u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja.
– Među navedenim se rukopisima, značajem i opsegom, posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844., a koju spominje kao „dio eposa” i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. siječnja 1892. godine – zaključio je Damir Hrelja.
U petak, 16. lipnja 2023. godine, prvim cjelovečernjim koncertom varaždinskoj publici predstavit će se Varaždinski vokalni ansambl.
Ansambl je osnovan na prijedlog Janje Knapić Omranloo i istaknutog dirigenta Milada Omranlooa, koji ujedno djeluje i kao voditelj ansambla uz Koncertnog ureda Varaždin.
Ansambl izvodi pjesme a capella, pretežito u pop i jazz stilu, a također im nisu strani ni svi ostali žanrovi.
U njihovim izvedbama glas se često koristi kao sredstvo oponašanja zvučnih boja raznih instrumenata te svaki član unutar ansambla nosi ulogu solista.
Glasovne boje svakog člana istaknute su tim više pjevanjem na mikrofone, što iziskuje izričitu preciznost i kontrolu u posebnoj vrsti vokalne tehnike.
U tom smislu VVA je jedinstven u Varaždinu, a i šire i na je dobrom putu da vrlo brzo postane jedan od reprezentativnih ansambala Varaždina i Hrvatske u svijetu.
Karte po cijeni od 7 eura mogu se kupiti na blagajni HNK-a, a koncert će se održati na velikoj sceni HNK s početkom u 19 sati.
– Ne propustite priliku čuti Varaždinski vokalni ansambl na prvom koncertu sezone! – poručuju organizatori.
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
