Povežite se s nama

U fokusu

Evo koja varaždinska osnovna škola bilježi najveći porast broja prvašića u odnosu na lani

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Prema podacima koje je dostavio Grad Varaždin, u varaždinske gradske osnovne škole, I., II., III. IV., V., VI. i VII. OŠ, Centar „Tomislav Špoljar“ te Katoličku OŠ, ove je godine upisan ukupno 3481 učenik, što je manje nego lani, kada je bilo upisano 3527 učenika.

Što se tiče učenika prvih razreda osnovnih škola, njih je u novoj školskoj godini ukupno 401, dok je prošle školske godine prvi razred upisalo 398 djece.

Najveći pad u broju upisanih prvašića bilježi I. osnovna škola Varaždin u kojoj je lani u prvi razred krenulo 58 učenika, a ove godine ih kreće 40.

II. OŠ upisuju 92 prvašića, a lani ih je bilo 81, na III. OŠ u prvi razred kreću 44 učenika – jednako kao i prošle godine, dok IV. OŠ bilježi najveći porast u broju upisanih prvašića. U ovu školu kreće 55 prvašića, a lani ih je bilo 39.

V. i VI. OŠ imaju jednak broj učenika prvih razreda kao i prošle godine, 29 i 80. U VII. OŠ kreću četiri prvašića manje nego lani, njih 28, a Centar „Tomislav Špoljar“ ove će godine pohađati šestero učenika prvih razreda, jedan više nego lani.

Katolička OŠ također bilježi pad u broju prvašića – ima ih 27, za tri manje nego prošle godine.

Inače, najveći ukupan broj učenika u školskoj godini 2023./2024. ima VI. OŠ – 739, zatim II. OŠ – 696, pa I. OŠ – 417, IV. OŠ ima 408 učenika, III. OŠ 379, VII. OŠ 256, a V. OŠ ima 223 učenika. Centar „Tomislav Špoljar“ polazit će ove godine 150 učenika, a Katoličku osnovnu školu 213 učenika.

Osim navedenih podataka, iz Grada Varaždina navode projekte i programe koji će se nastaviti.

Drugi obrazovni materijali – za školsku godinu 2023./2024. Grad Varaždin osigurao je sredstva u iznosu od 200.000 eur za druge obrazovne materijale za učenike osnovnih škola s prebivalištem na području grada Varaždina.

Reflektirajuće trake – put u školu i iz škole uvijek nosi potencijalne opasnosti i zato Grad Varaždin osigurava nabavu reflektirajućih traka za sve prvašiće u osnovnim školama na području Grada Varaždin a sve kako bi osigurao vidljivost za najmlađe građane Grad Varaždina u prometu. Sredstva za nabavu reflektirajućih traka osigurana u proračunu Grada Varaždina iznose 2.250 eur.

Prijevoz učenika osnovnih škola s područja Grada Varaždina iznad zakonskog standarda Grad Varaždin osigurava financiranje troškova prijevoza iznad standarda za učenike upisnog područja III. osnovne škole Varaždin, IV. osnovne škole Varaždin i VII. osnovne škole Varaždin i to za učenike od 1. do 4. razreda kojima je udaljenost od mjesta prebivališta do sjedišta škole manja od tri kilometra i za učenike od 5. do 8. razreda kojima je udaljenost od mjesta prebivališta do sjedišta škole manja od pet kilometara. Financiranje troškova prijevoza odobrava se u razdoblju trajanja nastavne godine 2023./2024. sve dok postoji potreba, a najdulje do završetka školske godine 2023./2024., odnosno do 21. lipnja 2024. godine. Osigurana su financijska sredstva u vrijednosti 48.000 eura.  

Prijevoz učenika osnovnih škola s područja Grada Varaždina u zakonskom standardu Prijevoz se osigurava se za učenike II. OŠ, IV. OŠ i CTŠ.  zakonskom standardu za učenike CTŠ, III. i IV. OŠ Osigurana su financijska sredstva u vrijednosti 382.500 eur. Proveden je postupak javne nabave i potpisani su ugovori te prijevoz kreće od nove školske godine.  

Produženi boravak

Produženi boravak namijenjen je u pravilu učenicima prvog i drugog razreda te prema potrebi i učenicima trećeg i četvrtog razreda. Program produženog boravka besplatan je za sve učenike koji imaju prebivalište na području Grada Varaždina. Učenici koji nemaju prebivalište na području Grada Varaždina, u obvezi su sufinancirati program produženog boravka u iznosu od 20,00 EUR  mjesečno tijekom deset mjeseci. Svi učenici plaćaju punu cijenu ručka (ukoliko ga konzumiraju) koja ovisno o školi iznosi između 3,0 – 3,5 eura/obrok. Za provođenje programa produženog boravka planirana su financijska sredstva u vrijednosti 1.240.000 eur.

Pomoćnici u nastavi

U školskoj godini 2023./2024. predviđeno je osiguravanje ukupno 79 pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika koji će pružati podršku za 94 učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim školama i CTŠ.

Projektom „PONOS IV – POmoćnika u Nastavi – OSigurajmo učenicima s teškoćama u razvoju III“ osigurava se rad 63 pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika koji će pružati podršku za 73 učenika s teškoćama u razvoju u sedam osnovnih škola Grada Varaždina, Centru za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar i Katoličkoj osnovnoj školi Svete Uršule. Projekt je prijavljen na natječaj iz Europskog socijalnog fonda s maksimalnim udjelom financiranja od 380.000 eur (odluka još nije donesena već je samo dobivena informacija 30.08.2023. da je projekt prošao administrativnu provjeru).

Grad Varaždin će osigurati razliku potrebnih sredstava i kroz samo sufinanciranje projekta ali i kroz financiranje nadstandarda u planiranom iznosu od 202.000 eur (božićnice, regres, prijevoz, plaćanje neto satnice od 4,65 eur/sat za stvarni broj odrađenih sati). Ukupna vrijednost projekta je 582.000 eur.

S obzirom na to da se projektom nisu mogle pokriti potrebe svih učenika za pomoćnikom, Grad Varaždin će financirati još 7 pomoćnika u nastavi za djecu koja su još u postupku ishođenje potrebnih rješenje za pomoćnike. U tu svrhu Grad će osigurati dodatnih 57.000 eur.

Također, projektom OPTIMUM 6, kojeg je prijavilo Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina u partnerstvu s Gradom Varaždinom i Centrom Tomislav Špoljar, uključit će se još 10 pomoćnika u nastavi koji će pružati podršku za 21 učenika na Centru Tomislav Špoljar. Projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja i odobren u punom iznosu financiranja od 97.843,70 eur.

Sveukupna vrijednost projekata za pomoćnike u školama iznosi 736.843 eur.

Psiholozi u školama

Projekt se nastavlja i ove školske godine. Grad Varaždin financira rad dva psihologa na pola radnog vremena na četiri osnovne škole koje nemaju zaposlenog psihologa (III. OŠ, V. OŠ,  VII. OŠ i Centar Tomislav Špoljar). Sredstva osigurana u proračunu Grada Varaždina iznose 53.000 eura.

Projekt „Čarobna osmica“

„Čarobna osmica“ – pravilnim hranjenjem za zdravi život – u svim osnovnim školama grada Varaždina provedba projekta krenula je prošle školske godine. Projekt je verificiran od stane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Projekt provode nutricionisti Anita Car i Davor Hostić. Početkom nove školske godine ponovo će biti održane edukacije za učenike i roditelje prvih razreda. Vrijednost osiguranih sredstava u proračunu je 5.250 eur.

Higijenski ulošci u OŠ – nastavak projekta besplatnih higijenskih uložaka za sve učenice osnovnih škola koji je Grad Varaždin sam inicirao još prije dvije godine.

Grad Varaždin podržava provođenje programa „Škola plivanja 2023.“ koji će se održati na Gradskim bazenima Varaždin u organizaciji Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin s ciljem obuke učenika neplivača drugih razreda osnovnih škola s područja grada Varaždina. Grad Varaždin osigurati će iznos od 6.630 eur.

Vlada RH je u prosincu 2022. godine donijela je Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023. Nažalost, za novu školsku godinu 2023./2024. takva Odluka još uvijek nije donesena, navode iz Grada.

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

U fokusu

Iz Varaždinske županije u inozemstvo je od ulaska Hrvatske u EU otišlo 39 liječnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon završetka epidemije Covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, a iz Varaždinske županije 39 liječnika.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300. U Međimurskoj županiji radi 302, a u Varaždinskoj 528 liječnika.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje