STANOING

Treba li ili ne otvoriti stečajni postupak nad poduzećem s (uglavnom) jednim zaposlenikom čiji je račun u blokadi gotovo dvije godine, pa i njegovi pravni zastupnici priznaju da postoje uvjeti za stečaj sukladno Stečajnom zakonu, ali i upozoravaju da za stečaj postoji bitna negativna pretpostavka – treći prijedlog za predstečajnu nagodbu o kojem se nije očitovalo Nagodbeno vijeće FINA-e, iako je odbacilo prethodna dva prijedloga te sudu nedvosmisleno poručilo da nema „nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“?

Ova jednostavna dvojba ostala je nerazriješena nakon ročišta održanog u petak na varaždinskom Trgovačkom sudu gdje je trebalo utvrditi postoje li ili ne uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad Stanoingom, nekada najvećim investitorom u stanogradnji i upraviteljem zgrada na području sjeverozapadne Hrvatske.

Izbrisana prava

Kako je na početku ročišta podsjetila sutkinja Marija Levanić-Škerbić, mjera osiguranja zabrana raspolaganja imovinom Stanoingu izrečena je još u lipnju, kada je imenovana i privremena stečajna upraviteljica Sanja Kraljek.

– Stanoing je do 2011. godine uspješno poslovao s dobiti i podmirivao sve obveze, osim prema Poreznoj upravi, koja je u prosincu te godine blokirala račun poduzeća. Zatim kreće blokada i banaka te dolazi do trajne nesposobnosti plaćanja, odnosno insolventnosti – rekla je Kraljek podnoseći izvješće.

Stanoing, kako je dodala, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti od 153 milijuna kuna. Vrijednost kratkotrajne imovine iznosi 120 milijuna kuna, od čega tridesetak otpada na potraživanja od povezanih poduzetnika i kupaca, a čak 89 milijuna na zalihe, tj. nedovršene objekte.

Obveze Stanoinga iznose 272 milijuna kuna. Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, prema bilanci, su 81 milijun kuna. Kratkoročne 161 milijun kuna, od čega prema dobavljačima 48 milijuna kuna, a isto toliko i bankama, dok ostalo otpada uglavnom na predujmove, depozite i slično.

– Obveze prema vlasnicima su 20 milijuna kuna. Međutim, nakon sastavljanja izvješća došlo je do promjene stanja tih obveza Stanoinga jer se Eduard Brumen odrekao dobiti, a Denis Pavlic prava na nagradu, tako da su spomenute obveze smanjene za 11,7 milijuna kuna. Time su i ukupne obveze društva pale na 261 milijun kuna – naglasila je privremena stečajna upraviteljica govoreći o nerazjašnjenoj višemilijunskoj dobiti temeljem koje su Brumen i Pavlic u svibnju upisali založna prava koja su sada izbrisana.

Uvjeti postoje, ali…

Kraljek je također upozorila da je Stanoing podnio tri prijedloga za predstečajnu nagodbu zbog koje je u rujnu zaposleno desetak djelatnika!? Dva prijedloga su odbačena, dok se o trećem FINA nije očitovala niti je javno objavljen.

– Nesporno je da je Stanoing trajno nesposoban za plaćanje, a tražbina predlagatelja Zagorje-Tehnobetona od 24 milijuna kuna je vjerojatna – ustvrdila je Kraljek.
Naglasivši da nema zapreke za otvaranje stečaja, pravna zastupnica predlagatelja Dina Galić upozorila je da su odbačena već dva Stanoingova prijedloga za predstečajnu nagodbu, od čega jedan i pravomoćno.

– Nije sporno da postoje načelni uvjet za stečaj: insolventnost i vjerojatnost tražbine. No postoji i bitna negativna pretpostavka za otvaranje stečaja, a to je treći prijedlog za predstečajnu nagodbu iz srpnja koji je podnijet nakon izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakon nije propisao koliko se puta može podnijeti prijedlog za nagodbu i imam primjere odgoda ročišta dok takvi prijedlozi nisu riješeni – rekao je pravni zastupnik Stanoniga Nenad Slunjski dodavši da se o trećem prijedlogu za nagodbu FINA nije izjasnila niti ga javno objavila.

FINA na USKOK-u!?

Naglasivši da negativna pretpostavka ne postoji, pa se postavlja pitanje što je uopće dostavljeno FINA-i 22. srpnja, pravna zastupnica predlagatelja stečaja upozorila je da je Stanoing nakon izmjena zakona imao mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom, ali to nije učinio te je time slučaj pravomoćno riješen jer se ne može odlučivati o presuđenoj stvari. Posebno je napomenula da je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija odbacilo žalbu Stanoinga na odluku o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe nakon stupanja na snagu izmjena zakona. Osim toga, ukazala je na javno objavljeni odgovor FINA-e varaždinskom Trgovačkom sudu od 27. rujna da „nema nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“.

– FINA se ne snalazi u novim okolnostima. Za nju je vrijeme stalo jer ne uzima u obzir izmjene zakona – reagirao je pravni zastupnik Stanoinga naglasivši da bi se FINA morala očitovati i o trećem prijedlogu kojeg je trebala i javno objaviti, dok je direktor Stanoinga Denis Pavlic dodao da je zbog toga FINA-u prijavio USKOK-u!?
Pravna zastupnica predlagatelja upozorila je da je FINA u odgovoru na poseban upit zašto nije pokrenula stečajni postupak nad Stanonigom nakon odbacivanja prijedloga za stečaj pojasnila kako je stečaj već pokrenut temeljem prijedloga Zagorje-Tehnobetona.

Nakon svega, sutkinja nije donijela odluku o (ne)otvaranju stečaja, već je istu najavila pismenim putem u roku od tri dana. Ukoliko sud ne otvori stečaj ni tada, a FINA je rekla očigledno svoje, postavlja se pitanje što će biti sa Stanoingom? Tko će odgovarati za štetu koja nastaje tijekom blokade koja bi, u slučaju neotvaranja stečaja, mogla potrajati godinama, upozoreno je na ročištu.

Nagodbe u korist nesposobnih

Samo pristrani mogu reći da su svi stečajevi loše, a predstečajne nagodbe izvrsno rješenje. Dapače. Stečajevi nisu krivi za gubitak radnih mjesta, već direktori jer ih pokreću tek kada su tvrtke u (pre)velikim dubiozama. Ili čak ni tada. No i kod velikih dubioza ima pozitivnih ishoda ako postoje kvalitetni stečajni upravitelji i planovi iza kojih staju vjerovnici. Smanjenje insolventnosti za gotovo 10 milijardi kuna i 15.000 spašenih radnih mjesta najčešće se ističu kao glavni rezultat predstečajnih nagodbi. No smanjenje insolventnosti dobrim je dijelom posljedica netransparentnog brisanja i do 70 % dugova prema državi, dok je o očuvanju radnih mjesta još prerano govoriti budući da opraštanje dugova ne znači i spas za dužnika jer vlasnička struktura ostaje ista te tvrtke nastavljaju voditi dokazano neuspješni. To je i jedan od glavnih nedostataka i nepravdi koje nose predstečajne nagodbe, uz to da isplata zaostalih plaća i otpremnina ovisi o predstečajnim planovima u kojima se navodi i njihova isplata tijekom više godina, kao što je to slučaj kod zagrebačke Magme.

Izvor:
Foto: