U Varaždinu je od 14. do 16. lipnja održan Ikar fest, prvi internacionalni konzervatorsko-restauratorski festival.
Riječ je o festivalu koji pomalo iskače iz okvira susreta na koje smo navikli, a govori o kulturnoj baštini, odnosno o podizanju svijesti o njezinom očuvanju, te prije svega o konzervatorsko-restauratorskoj struci koja je inače vrlo skrivena od očiju javnosti.
Organizator je Gradski muzej Varaždin, stručna voditeljica programa Daša Suhić Hižak, konzervatorica-restauratorica u GMV-u, a organizacijski odbor činili su ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini, viša kustosica Elizabeta Igrec, viša dokumentaristica Petra Marincel, konzervator-restaurator Petar Nevžala, muzejska pedagoginja Jelena Petković i muzejski tehničar Marko Stančin.
Festival se sastojao od stručnog dijela koji je uključivao izlaganja i prezentacije te programa za javnost.
– Htjela sam naš rad predstaviti široj publici, da se pobliže upozna s našom strukom. Inovativnost je u tome što smo spojili različite vrste umjetnosti kao što su film, glazba, moda, predstave, gluma, i slično, a cilj je bio na zabavni način prikazati ljudima našu struku. Stručni skupovi najčešće su koncipirani samo od predavanja, pa vam padne koncentracija i može biti monotono, stoga sam htjela modernizirati taj događaj i iz jedne druge perspektive prikazati o čemu se ovdje radi – rekla je idejna začetnica festivala i stručna voditeljica programa Daša Suhić Hižak, konzervatorica-restauratorica u GMV-u.
Zašto “Ikar fest”?
– Svi znamo priču iz grčke mitologije o Dedalu i Ikaru, gdje su negativni faktori vlaga i sunce. Povukla sam tako paralelu s kulturnom baštinom jer je kod kulturne baštine vrlo bitna mikro klima, dakle vlaga i temperatura. Ako je previše vlage ili previše sunca, kulturna baština nam propada. Ovo je bila dobra poveznica i tu sam crpila ideju – pojasnila je Suhić Hižak koja je uz organizacijski odbor osmislila zanimljiv trodnevni program na nekoliko muzejskih lokacija.
Naime, otvorenje festivala održano je u palači Herzer, gdje su se održavala predavanja, a samu svečanost otvorenja uveličao je akademski glumac Karlo Mrkša svojim performansom utjelovljenja lika Ikara. Nakon toga su uslijedila predavanja za struku, a popodne je za javnost bila otvorena izložba “Restauratorski izlog”.
Modna revija, izložbe, predstava…
– Bilo je jako interesantno svečano otvorenje za struku, Karlo Mrkša je izveo odličan performans. Na popodnevnoj izložbi “Restauratorski izlog” u palači Sermage su djeca, odrasli te svi znatiželjnici i ljubitelji umjetnosti na licu mjesta mogli vidjeti kako se restaurira neki predmet. Bilo je tu puno različite građe: skulpture, slike, tekstila… Zanimljiv je bio i drugi dan, kada su u istim izlozima sudjelovali studenti s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, s odjela za konzervaciju i restauraciju. Imali smo i mali atelje, gdje su ljudi sami mogli isprobati kako se to radi – ispričala je Suhić Hižak te dodala da su takvi programi bili pun pogodak jer su privukli veliki broj posjetitelja, među kojima i djece.
Na Trgu Miljenka Stančića u srijedu je održana i modna revija inspirirana kukcima, čija je autorica bila Melita Kukec uz svoj Kookabee design. Zašto kukci?
– Zato što oni napadaju kulturnu baštinu, imamo jako puno štetnika koji grickaju uglavnom drvo i kopaju kanale u kojima grade stanove za svoje ličinke, pa onda mi restauratori moramo posezati za različitim metodama njihova suzbijanja. Bio je to zabavni događaj koji na drugačiji način podiže svijest o zaštiti kulturne baštine od kukaca – rekla je voditeljica programa.
U četvrtak je još održana predstava za djecu “Muzejske spike” u kojoj igraju Igor Baksa i Mirna Ostrošić, nakon čega je u palači Sermage uslijedilo muzejsko kino uz film “Labyrinth” iz 80-ih godina, koji simbolizira donošenje pravih, odnosno mogućnost donošenja krivih odluka u restauraciji.
– Moramo se držati strogih etičkih načela struke. Ako odemo malo desno ili lijevo, vrlo lako možemo uništiti predmet – objasnila je naša sugovornica.
U večernjim satima u atriju Staroga grada nastupila je makedonska glazbenica Katinka Dimkaroska, ispričavši priču o tajnovitoj flauti, izradi njezine replike i otkrivši kako je zvučala glazba neandertalaca. Spomenuta flauta zapravo je kost spiljskog medvjeda, pronađena u spilji Divje babe u Sloveniji, a smatra se prvim puhačkim instrumentom Neandertalaca. Uz Katinku Dimkarosku su nastupili i udaraljkaši Glazbene škole u Varaždinu pod imenom Drum Attack.
Restauratori – kreativci
Zadnji dan, u petak ujutro, u palači Sermage je održana izložba “Restauracija vs. relaksacija” koja je pokazala da su restauratori u slobodno vrijeme ustvari veliki kreativci koji stvaraju razna umjetnička djela.
– Restauratori-konzervatori se u svojoj struci moraju držati strogih etičkih načela struke i ne mogu biti previše kreativni, stoga smo htjeli pokazati i onu drugu stranu budući da su svi završili umjetničke škole. Potrebno je visokoškolsko obrazovanje da postanete restaurator-konzervator, ono se stječe na likovnim akademijama ili sveučilištima, pa smo tako htjeli pokazati umjetnička djela koja restauratori stvaraju u svoje slobodno vrijeme. Bilo je tu pjevanja, slikarskih djela, kiparstva i brojnih drugih grana umjetnosti – navela je Suhić Hižak.
Zadnje događanje bilo je izlaganje “Interdisciplinarnost na djelu”, predavanje o restauraciji čembala koje su održali graditelj čembala Zlatko Pavlinić i Mihovil Depolo.
Što sve obuhvaća restauracija?
Kako navodi Daša Suhić Hižak, postoji više grana restauracije.
– Možete upisati studij restauracije slika, polikromirane skulpture, tekstila, keramike, kamena… Postoji više grana, ali sve su jednako zahtjevne jer svaki je predmet sam za sebe zahtjevan i individualan, kao pacijent – morate za svakoga zasebno postaviti dijagnozu. Proces restauracije potom može trajati od mjesec dana do tri godine, ovisi o težini oštećenja. Ako je manje oštećenje, može trajati mjesec dana, a ako radite na nekom oltaru, to može potrajati nekoliko godina – rekla je i dodala da je u Varaždinu restauratora vrlo malo.
– U našem Muzeju smo samo kolega Petar Nevžala, restaurator-konzervator tekstila, i ja, restauratorica-konzervatorica slika i polikromirane skulpture. Deficit je zapravo, ali isto tako, u muzejima se zapošljava malo konzervatora-restauratora jer je potrebno napraviti prikladan restauratorski odjel kako bi se mogli zapošljavati i stručni ljudi – govori Suhić Hižak i navodi da GMV ima građe “za tri života” koju treba restaurirati.
– Trudimo se da to bude najbolje što se može, ali budući da nas je malo, to ide sporo. Restauracija-konzervacija je struka koja je sama po sebi “spora”, tu ne možete raditi brzo i brzopleto upravo zbog tih etičkih načela kojih se morate pridržavati. Najzahtjevniji dio posla je da težite originalu, originalnim materijalima, da sve fotografirate te da se posloži i bilježi dokumentacija prije, tijekom i nakon zahvata. Isto tako je važno da su svi materijali s kojima radite reverzibilni, odnosno da ih možete ukloniti kako se ne bi narušio originalni predmet od kulturno-povijesnog značaja – istaknula je naša sugovornica.
Posjećenost iznad očekivanja
Na kraju, odaziv javnosti na Ikar fest bio je iznad svih očekivanja, navodi.
– Bila sam skeptična jer je to dosta inovativan koncept, mislili smo da će biti manja posjećenost, ali ovo me stvarno ugodno iznenadilo i jako sam sretna zbog uspješnosti festivala. Nadam se da će i druge godine biti prilike za to. Imali smo više od 50 stručnjaka koji su došli na ovaj skup, imali smo odlična predavanja i puno smo naučili – zaključila je varaždinska konzervatorica-restauratorica.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
