Hrvatsko narodno kazalište Varaždin završilo je prvu fazu obnove Dvorane „Petar Veček“ kojom su obuhvaćene četiri prostorije.
Riječ je o prostorima u zgradi varaždinskog kazališta u kojima je do travnja 2021. djelovala gradska knjižnica i čitaonica. U svim prostorijama nekadašnje knjižnice obnovljeni su zidovi i podovi, zamijenjene su sve elektroinstalacije i postavljenje nove sa priključcima za scensku rasvjetu, a postavljena je i nova osnovna rasvjeta.
U glavnoj prostoriji i prostoriji do nje postavljeni su akustični paneli koji su riješili problem akustičnosti prostora. Uređena je ulazna prostorija i prostorija koja ja predviđena za potrebe rasvjetne i tonske kabine.
Ovu fazu radova financirali su Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Varaždin.
Hrvatsko narodno kazalište Varaždin će također pristupiti nabavci najmodernije tonske i rasvjetne opreme te uređenju sanitarnog čvora, a sve će financirati iz vlastitih sredstava.
U drugoj fazi obnove predviđeno je uređenje popratnih prostorija koje će se koristi kao garderobe i prostorije za pripreme izvođača. U završnoj fazi planira se preuređenje sustava grijanja i stolarije, a vezano je za energetsku obnovu kompletne zgrade HNK Varaždin.
Dvoranom Petar Veček, nazvanoj po poznatom kazališnom redatelju koji je ostavio dubok trag u dramskoj umjetnosti Varaždina i cijele Hrvatske, Varaždin će dobiti još jedan višenamjenski prostor.
Dvorana će se moći koristiti za razne društvene događaje, manje koncerte, predavanja, književne večeri, pokuse za predstave HNK Varaždin te izvođenje manjih predstava.
U jubilarnoj 65. obljetnici postojanja Nagrade „Vladimir Nazor“ koja se od 1959. godine dodjeljuje kao priznanje najboljim umjetničkim ostvarenjima u području književnosti, glazbe, filma, kazališta, likovnih i primijenjenih umjetnosti te arhitekture i urbanizma, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je u srijedu, 19. lipnja, najviša hrvatska državna priznanja za 2023. godinu u Hrvatskom narodnom kazalištu.
U području književnosti nagradu za životno djelo dobio je književni teoretičar, esejist, pjesnik i prevoditelj Mladen Machiedo, a godišnja nagrada dodijeljena je Kristianu Novaku za roman „Slučaj vlastite pogibelji“ objavljen u izdanju nakladničke kuće Oceanmore.
Za područje glazbe nagradu za životno djelo dobio je dirigent i skladatelj Zoran Juranić, a godišnju Ljubomir Puškarić za naslovnu ulogu u operi „Rigoletto“ Giuseppea Verdija, premijerno izvedenoj 27. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Nagradu za životno djelo u području filma dobio je redatelj Branko Schmidt, a godišnja nagrada pripala je Ivanu Ramljaku za film „El Shatt – Nacrt za utopiju“.
Dizajneru vizualnih komunikacija i grafičkom dizajneru Borisu Ljubičiću Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo dodijeljena je za područje likovne i primijenjene umjetnosti, a godišnju nagradu za isto područje dobio je Ivica Malčić za izložbu „Malčić goes to MSU“, održanu od 6. travnja do 3. svibnja 2023. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kazališni umjetnik i performer Damir Bartol Indoš nagrađen je za životno djelo u području kazališne umjetnosti, a godišnja nagrada dodijeljena je glumici Bojani Gregorić Vejzović za ulogu majke u predstavi „Majka“ Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavelle i Ludens Teatra. Arhitekt i urbanist Marijan Hržić dobio je nagradu za životno djelo za područje arhitekture i urbanizma, a Lea Pelivan i Toma Plejić godišnju nagradu za projekt „Zonar Zagreb“.
Čestitavši u ime Ministarstva kulture i medija i u svoje osobno svim dobitnicima, i onima koji su nagrađeni za cjeloživotni doprinos umjetnosti kao i onima koji su u protekloj godini ostvarili nagrađeno djelo, ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako njihova postignuća ostaju trajna vrijednost hrvatske umjetnosti i kulture.
– Opraštajući se nedavno od velikana hrvatske književnosti i prevodilaštva, akademika Luka Paljetka koji je hrvatsku kulturu neizmjerno zadužio svojim golemim i svestranim opusom, podsjetili smo se koliko su umjetnici jedinstveni i nezamjenjivi i kako smo zahvalni velikanima hrvatske umjetnosti za sva duhovna bogatstva kojima nas obdaruju – zaključila je ministrica te dodala kako ovim najvišim državnim priznanjem želimo uvijek iznova zahvaliti i usmjeriti najsnažnije svjetlo reflektora na one umjetnike i kreativne umove čiji radovi odražavaju visoke standarde umjetničke izvrsnosti i koji su svojim originalnim i nadahnutim poetikama zaslužili naše poštovanje, medijski prostor i pozornost javnosti.
Prvi put u Varaždinu, u organizaciji Gradskog muzeja Varaždin od srijede, 26. lipnja pa sve do 1. rujna, u Galeriji umjetnina GMV-a, predstavlja se opsežan izbor fotografija Jadrana Lazića, jednog od vodećih portretnih fotografa jet seta u globalnom show businessu.
Od fotografskih početaka 1971. u rodnom Splitu, preko Pariza pa sve do Los Angelesa, u više od 50 godina karijere fotograf Jadran Lazić (r. 1952.) ostvario je impozantan opus fotografija, od kojih su se mnoge našle na stranicama najvećih svjetskih magazina (Time, Newsweek, Paris Match, Hello!, Stern, People, Gala…).
Globalnu slavu stekao je 1982. snimivši, kao jedini fotograf na svijetu, sovjetskog vođu Brežnjeva na njegovu mrtvačkom odru, što je Newsweek proglasio svjetskom fotografijom godine. Prekretnicu mu je označio odlazak u Los Angeles 1987., gdje je u samo nekoliko godina postao jedan od vodećih portretnih fotografa dionika globalnog show businessa. Kirk Douglas, Robert De Niro, Marlon Brando, Elizabeth Taylor, David Bowie, Jack Nicholson, Sigourney Weaver, Carlo Ponti, Sophia Loren, Jodie Foster… samo su neke od mnogih planetarno popularnih zvijezda ovjekovječenih na Lazićevim fotografijama, koje prate i njegovi fascinantni zapisi o događanjima iza scene.
O iznimnom Lazićevu stvaralaštvu 2021. godine objavljena je i opsežna dvotomna monografija Jadran Lazić – 50 godina fotografije u nakladi Hrvatske autorske agencije – Centra za intelektualno vlasništvo d.o.o., koja predstavlja svojevrsnu (foto)povijest svjetskoga glamura jednog vremena. Jadran Lazić rođen je 1952. godine u Splitu, gdje je još u predškolskoj dobi, zahvaljujući očevu hobiju, fasciniran medijem fotografije.
Već kao srednjoškolac počinje raditi u splitskom dopisništvu zagrebačke novinske kuće Vjesnik. Isprva kao gradski fotoreporter, a s vremenom sve više kao fotograf tadašnjih estradnih, glumačkih i sportskih zvijezda na domaćoj sceni. Ubrzo mu je ta pozornica postala pretijesna, pa se otisnuo u Pariz i potpunu neizvjesnost.
Zasluge za to što je već poslije nekoliko mjeseci uspio osigurati angažman u uglednoj agenciji Sipa Press – ponajprije zahvaljujući samouvjerenosti, kreativnoj drskosti i improviziranju – pripisuje ponajviše svojem rodnom gradu i splitskom kompetitivnom mentalitetu. Sve ostalo je samo talent i, s vremenom, sve bogatije iskustvo…
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
