Zapper – učinkoviti elektronski antibiotik
OTKRIVAMO “Velika tajna” liječenja ljudi od većina bolesti, pa i onih najtežih otkrivena je davne 1920. godine istraživanjima velikog Nikole...
NAJVEĆA FEŠTA U ŽUPANIJI
Veselje kišu tjera. Baš tako je u Brezničkom Humu, gdje pod šatorom traje veliko narodno veselje, tradicionalna manifestacija povodom proslave Dana Općine Breznički Hum i 1700. obljetnice rođenja njihovog nebeskog zaštitnika svetog Martina.
I dok u sportskoj dvorani traje „Martinjski sejem“, pod šatorom se odvija manifestacija “Starinski žmaki“. Ima baš svega za dobro raspoloženje i druženje.
Četiri mjesna odbora, Breznički Hum, Radešić, Šćepanje i Butkovec-Kršćenovec, pobrinula su se da mještani i brojni gosti uživaju u svim mogućim domaćim delicijama.
Vrijedne žene, a i pokoji muškarac pripremili su krvavice sa zeljem, sarmu, šunku, špek, kolače… Lovačko društvo „Lisac“ dijelilo je slastan srneći gulaš, za koji se već u 10 sati čekalo u redu. A nije to sve: vatrogasna društva Općine zajedničkim su snagama kuhala grah, a uz to se spremao i fiš-paprikaš.
Hrana i piće su, po starom dobrom običaju, besplatni.
– Zaštitnik naše Općine sveti Martin bio je poznat po tome da daruje siromašnima, a u tom duhu je i naša proslava. Svake godine se u organizaciju uključe sve udruge, vatrogasci, lovci, mjesni odbori, a brojne obitelji daju vlastite namirnice i uz to sami sve pripremaju. Općina se pobrine za šator, sokove, tanjure i druge sitnice – rekao nam je načelnik Općine Zoran Hegedić, koji je posebno istaknuo da su im ove godine stigli gosti iz Slovenije, iz tamošnje Općine Krško.
U Općini, u kojoj u pet naselja živi 1.156 stanovnika, proslavu gotovo nitko ne propušta. Na štandu Mjesnog odbora Breznički Hum bilo je prekrasno vidjeti sve redom mladiće, Darka, Denisa, Adama, Eugena i Lea, a kraj njih 16-godišnju Doroteju Ivančan, učenicu varaždinske Medicinske škole.
– Dogovorili smo se što će tko pripremiti, pa su bake i mame pripremile starinska jela, a prikupili smo i starine. Mi mladi smo pomagali sve složiti. Evo, ovdje su starinska šprica i plug, a probati možete kruh s bučinim uljem i sjemenkama, orehnjaču, salenjake, imamo i sarmu,… – pokazivala nam je Doroteja.
Raspjevano je pak na susjednom štandu Mjesnog odbora Radešići, koji je također prepun delicija. – Ja sam vam stara gazdarica. Za dva tjedna ću imati 64. godine, a prvi kruh sam ispekla s 12 godina – s osmijehom nam je rekla Đurđica Štorga-Kuzmić, pod čijom su „dirigentskom palicom“ nastala jela koja su pripremale još jedna gospođa Đurđica, dvije Jasne i gospođe Jana, Marica i Zdenka.
A muškarci? – Predsjednik našeg MO-a Ivica Sremec je bio glavni! Evo, ovu veliku platu je baš on pripremio – pohvalile su gospođe iz Radešića svojega predsjednika.
Veselje će potrajati sve do kasnih večernjih sati. Za glazbu je zadužen sastav Fiškali, a uz njih i članovi Limene glazbe sv. Martin.
Izvor: Foto: Ivan Agnezović
Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području ove Biskupije.
Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja.
Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.
Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.
Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe.
Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena, ističe se u priopćenju Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.
Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.
U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju. Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici.
U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine. U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na gibanje zvonika.
U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti. Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.
Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima. Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.
Međimurska županija objavljuje podatke o broju upisa rođenih i umrlih osoba te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava upisanih u državne matice rođenih, vjenčanih i umrlih te registar životnog partnerstva matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova.
U državne matice rođenih u 2020. godini upisano je 1163 djece.
Od ukupnog broja, rođeno je 565 ženske djece i 598 muške djece te je od toga u braku rođeno 619 djece, a izvan braka 544-ero.
Po nacionalnoj pripadnosti rođeno je 855 Hrvata, 292 Roma te ostalih nacionalnosti 16.
Rođeno je 15 parova blizanaca.
U državne matice umrlih u 2020. godine upisano je 1350 umrlih osoba.
Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena te 662 muškarca.
Po nacionalnoj pripadnosti u maticu umrlih upisano je 1305 Hrvata, 21 Rom te ostale nacionalnosti 24.
U 2020. godini u državne matice vjenčanih upisano je 358 brakova.
Sklopljeno je 215 građanskih brakova te 143 vjerska braka s učinkom građanskoga braka.
U 2020. godini sklopljeno je 1 životno partnerstvo osoba istog spola.
Podaci Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove Međimurske županije – Odsjek za osobna stanja građana