U Varaždinskoj županiji broj zaposlenih žena u pravnim osobama porastao 0,3%
Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana podatke o zaposlenima prema spolu po županijama u četvrtom tromjesečju 2023. godine. ...
Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, objavio je HZJZ.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje Vam donosimo u nastavku.
Zaštitite se od krpelja
Preporučene osobne mjere zaštite su:
Postupanje kod uboda krpelja
Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.
Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.
Cijepljenje protiv KME
Povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe u pilani Golub u Varaždinu održana je 29. travnja zajednička vježba svih žurnih službi Varaždinske županije pod nazivom „Multidisciplinarni pristup unesrećenim osobama prilikom manipulacije trupcima“.
Uz djelatnike Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, sudjelovali su i djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina, Policijske uprave varaždinske i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, odnosno 40-ak pripadnika žurnih službi.
Izniman stupanj spremnosti i odgovornosti žurnih službi pohvalila je zamjenica župana, ujedno i načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Silvija Zagorec.
– Pohvaljujem organizatore, Nastavni zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije, koji već dugi niz godinama organizira ovakve zajedničke vježbe svih žurnih službi na terenu u različitim situacijama. Svrha tih vježbi je pokazati višu razinu spremnosti, odnosno da se naše žurne službe u određenom trenutku, u određenoj situaciji, mogu nositi sa svim izazovima. Pohvaljujem timski rad žurnih službi, njihovu uvježbanost i koordiniranost što pokazuju ne samo kroz ovakve vježbe, već i kroz svoj svakodnevni rad, te naši građani, uz njih, zaista mogu biti sigurni – rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako je ovo 10. jubilarna zajednička vježba žurnih službi.
– Još nam preostaje vježba spašavanja iz ruševina, čime bismo zaokružili jedan ciklus vježbi koji je osnovni u spašavanju u velikim nesrećama – rekao je ravnatelj Smoljanec.
– Scenarij vježbe obuhvatio je nekontrolirani pad trupaca čime je došlo do ozljeđivanja djelatnika pilane. Uslijedilo je pozivanje žurnih službi, njihov dolazak na teren i zbrinjavanje unesrećenih, čime je predstavljena jedna sinergija svih žurnih službi na području Varaždina i šire – pojasnio je pomoćnik zapovjednika za operativu JVP Grada Varaždina Mario Rogina.
A da su ovakve vježbe itekako važne potvrdio je i voditelj Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave varaždinske Matko Murić.
– Takve vježbe su jako pozitivne jer je koordinacija žurnih službi izuzetno bitna na terenu, kako bi se na samom mjestu događaja poduzele sve radnje koje su važne da se što prije zbrinu ozlijeđene osobe, osigura mjesto događaja i poduzmu sve hitne radnje koje će utvrditi činjenice i nastanak samog događaja – izjavio je Matko Murić.
U 120. kolu igre Sve ili Ništa Hrvatske lutrije 29. travnja izvučeni su brojevi 1, 3, 5, 8, 9, 11, 12, 14, 16, 17,19 koji su igraču iz Vinice donijeli dobitak 11 u iznosu od 80.000 eura.
Igrač je odigrao pretplatu od 8 kola i u izvlačenju 120. kola pogodio svih 11 izvučenih brojeva te je za uplaćenih 10.40 eura dobio 80.000 eura, objavila je Hrvatska lutrija.
Dobitni listić je uplaćen kod poslovnog partnera Tisak, na adresi Vinička 8, Vinica.