Povežite se s nama

Život i društvo

U kontinentalnom dijelu Hrvatske na čovjeka se najčešće prihvaća šumski krpelj koji uzrokuje Lajmsku bolest

Objavljeno:

- dana

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.

Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, objavio je HZJZ.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje Vam donosimo u nastavku.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

  1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  2. Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  3. Hodajte obilježenim stazama.
  4. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  5. Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
  6. Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
  7. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
  8. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
  9. Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

Cijepljenje protiv KME

  • Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa.
  • Cijepljenje se provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.
  • Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.
  • O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Život i društvo

Varaždinci će u petak uživati u atraktivnim preletima Kanadera, očekuje se pojačana buka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da se u petak, 14. lipnja, provodi međuresorna vježba „Sigurnost 24“ i na području Varaždinske županije, iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske potvrđeno je da će na varaždinskom aerodromu privremeno bazirati protupožarni avioni Canadair CL-415, a možda i helikopter Mi-171Sh.

>>Varaždin je kolijevka hrvatskog vatrogastva, a ovo je godina velikog jubileja: već 160 godina pomažu svima kojima je potrebno

Riječ je o međuresornoj vježbi „Sigurnost 24“ koja se održava s ciljem uvježbavanja i provjere funkcioniranja rada tijela sustava domovinske sigurnosti, pripadnika vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske, zračnih protupožarnih snaga Oružanih snaga Republike Hrvatske i ostalih snaga za predstojeću požarnu sezonu.

Kako doznajemo od Karla Pigaca, upravnika Aerodroma Varaždin, znatiželjnicima će se u petak omogućiti da  s terase kafića (odnosno s prostora izvan sigurnosne ograde) fotografiraju, prate polijetanje, slijetanje i druge operacije protupožarnih zrakoplova.

Inače, spomenuta vježba će se održati na dvije lokacije, u primorskom i kontinentalnom dijelu Hrvatske, s tim da će se na varaždinskom Kapucinskom trgu simulirati požar objekta i druge vrste ugroza te izvanrednih događaja.

– Na području Varaždinske županije u petak, 14. lipnja održat će se drugi dio vježbe Sigurnost 24 te prelet protupožarnih aviona Canadair CL-415 i helikoptera MI-171Sh.  Tijekom provedbe ove vježbe na području Primorsko-goranske i Varaždinske županije može se očekivati pojačana buka koja je uobičajena tijekom letova zrakoplova, stoga molimo građane za strpljenje i razumijevanje – poručuju iz MORH-a.

Nastavite čitati

Život i društvo

Marković: Smjer u kojem idemo je da biciklisti budu ravnopravni s automobilima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na poziv i na trošak Udruge Odraz, koja je zadužena za koordinaciju mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Europa, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina i zastupnik u Hrvatskom saboru Miroslav Marković, boravio je na studijskom putovanju u belgijskom gradu Sint-Niklaas (Sveti Nikola) te uključio Varaždin u projekt unapređenja biciklističke infrastrukture i javnog prijevoza te drugih oblika urbane mobilnosti i komunalnog održivog razvoja.

Tijekom boravka u Belgiji razgovarao je s gradonačelnikom Sint-Niklaasa Lievenom Dehandschutterom, a zamjenik gradonačelnika Carl Hanssens organizirao je stručno razgledavanje grada u cilju upoznavanja s projektima poboljšanja biciklističke infrastrukture i javnog prijevoza. Zajedno s predstavnikom Udruge Odraz Goranom Lampeljom, koji je također iz Varaždina, imao je prilike vidjeti i upoznati se s detaljima modernih rješenja.

-Belgijski grad Sint-Niklaas ima oko 80.000 stanovnika, pa iako je nešto veći usporediv je s Varaždinom. Možemo puno naučiti od njih, od njihovih dobrih praksi, ali i nekih loših koje mi možemo izbjeći. Grad je pun zelenila, vodi se puna briga o uređenju ulica kroz primjenu svih smjernica održivog razvoja. Biciklisti su ravnopravni s automobilima i to je smjer u kojem ćemo i mi ići kako bi što više naših sugrađana išlo pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Automobili nam sve više stvaraju gužve zbog kojih smo svi nervozni. Nije cilj zabraniti automobile, ali trebamo raditi na alternativnim rješenjima i time potaknuti promjene. Naravno, dug je put do toga da postanemo kao oni, ali to je jedini ispravan put – izjavio je Miroslav Marković po povratku sa studijskog putovanja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje