U utorak počinje utovar i odvoz varaždinskog baliranog otpada
Na lokaciji Gospodarska zona Brezje u utorak, 13. veljače u 10 sati službeno će započeti utovar i odvoz varaždinskog baliranog...
Na EU izborima HDZ se u Varaždinskoj županiji približio Kukuriku koaliciji
U Varaždinskoj županiji kandidati s liste Kukuriku koalicije dobili su najviše glasova na izborima za Europski parlament – 36,32 posto, ali to je svega 774 glasova ili 2,4 posto više od zajedničke liste HDZ-a, HSS-a i ostalih partnera. Slijedi OraH sa 10,63 posto te laburisti s 5,17 posto, dok je Savez za Hrvatsku osvojio 4,56 posto glasova.
Zajednička lista HDZ-a, HSS-a i partnere u Varaždinskoj županiji dobila je 10.977 glasova, a lista Kukuriku koalicije 11.751. Od kandidata prve lista najveću podršku dobili su Andrej Plenković, Ruža Tomašić i Marijana Petir, a na potonjoj listi Tonino Picula i Marin Vučić. Naime, usprkos pismu u kojem je predsjednica HNS-a Vesna Pusić pozivala članove HNS-a da svoj glas daju starijem članu Jozi Radošu, a ne mlađem Marinu Vučiću, dogodilo se sasvim suprotno.
Na nacionalnoj razini Jozo Radoš dobio je 15.470 glasova ili 5,6 posto svih glasova za listu Kukuriku koalicije, a drugi kandidat HNS-a Marin Vučić 2.654 glasova li nešto manje od jedan posto ukupnog broja glasova. Razmjerno dobar je to rezultat za Radoša, ali ne i za stranku. Naime, ako HNS ima više 45.000 članova, kako se tvrdi, onda ispada da su njihovi kandidati dobili podršku svega trećine narodnjaka ili još i manje, ukoliko su za kandidate glasovale i nestranačke osobe.
U Varaždinskoj županiji sasvim druga situacija, barem što se tiče odnosa Radoša i Vučića. Naime, Radoš je tu dobio samo 633 glasa ili 5,39 posto ukupnog broja glasova za listu SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, dok je Vučić dobio 2.405 ili više od 20 posto. To nameće zaključak da varaždinski narodnjaci nisu ni izdaleka poslušali „savjet“ predsjednice stranke da glasuju za Radoša, kao i da je i u toj sredini svoje kandidate podržala tek trećina članova HNS-a kojih je u Varaždinskoj županiji oko 10 tisuća.
Očigledno, ovi izbori su pokazali da ne samo da pismo Vesne Pusić nije polučilo željeni rezultat, nego da HNS u Varaždinskoj županiji više nema ni izdaleka podršku birača kao ranije.
Iako u Bruxelles ne ide Vučić za kojeg je tvrdio da ima za to šanse, varaždinski župan i predsjednik središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar ipak je zadovoljan jer je stranka u Radošu dobila svog zastupnika u Europskom parlamentu, a ukazuje i na to da je HNS postigao 55 posto bolji rezultat u pogledu preferencijalnih glasova nego na izborima prošle godine.
-Kandidati Jozo radoš i Marin Vučić osvojili su zajedno 3.038 glasova, što je najviše glasova od svih kandidata u Varaždinskoj županiji i povećanje u odnosu na izbore prije godinu dana za 55%. To je pokazatelj da je HNS i dalje ne samo najsnažnija politička opcija u Varaždinskoj županiji, već bilježi i daljnji rast. Marin Vučić je uz dosadašnjeg zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Piculu, osvojio najveći broj glasova u Varaždinskoj županiji, što je pokazatelj da je prijedlog bio opravdan i da je Marin Vučić prepoznat kao kvalitetan i odgovoran kandidat, poručuju u ŽO HNS Varaždinske županije.
To što nema više razloga za zadovoljstvo tek će se analizirati, ali sigurno varaždinskom HNS-u nije bilo od pomoći niz specifičnih problema i događaja. Među njima je i dolazak Ivana Jakovičića u Varaždin gdje je Natalija Martinčević, saborska zastupnica i predsjednica Udruge Inicijativa za osnivanje Narodne stranke-reformisti, ustvrdila da će upravo on najbolje i najkvalitetnije zastupati hrvatski sjever.
Sa stavom Čačićevih sljedbenika se na slažu birači. Jakovčić je naime u Varaždinskoj županiji dobio tek 274 glasova ili 2,33 posto, od čega u Gradu Varaždinu 130.
-Jakovčić je dobio u Varaždinu više glasova od Radoša, što dovoljno govori o padu podrške HNS čiji je rejting u Varaždinskoj županiji na razini onog u državi, dakle nešto više od jedan posto, upozorava Martinčević koja žali što niti jedan od 11 izabranih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu nije s područja triju sjevernih županija, iako je u njima gotovo deset posto biračkog tijela Hrvatske
Izvor:
Foto:
HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.
Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.
Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.
Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.
Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.
Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.
Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.
Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.
-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.
Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.