Povežite se s nama

U fokusu

Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Objavljeno:

- dana

Hrvatska vojska oslobodila Knin

Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Izvor:
Foto: ilustracija

U fokusu

Najaktivniji u Saboru bio Stričak, a porezne obveznike najviše je stajala Ban Vlahek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski sabor redovito objavljuje podatke o svom radu, točnije o tome koliko su zastupnici bili aktivni na sjednicama te koliko je proračunskog novca potrošeno na njihov rad.

Posljednja takva izvješća objavljena su početkom siječnja za 10. saziv Sabora, razdoblje od 22. srpnja do 18. prosinca 2020. godine.

Provjerili smo navedene podatke za saborske zastupnike III. izborne jedinice s područja Varaždinske i Međimurske županije, a radi se o deset ljudi.

Rekorder

Zastupnik Miro Bulj (Most) apsolutni je rekorder aktualnoga saborskog saziva jer je do 4. siječnja bio aktivan 519 puta.

HDZ-ov saborski zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak dosad je bio najaktivniji te je prema službenoj statistici aktivan bio 111 puta, od čega je odgovor na repliku davao 48 puta, a repliku 46 puta. Po aktivnosti ga slijedi stranački kolega Damir Habijan, koji je bio aktivan 82 puta, a na trećem mjestu je reformistica Natalija Martinčević, koja je imala što za reći 39 puta.

Najmanje aktivan u dosadašnjem sazivu Sabora bio je SDP-ov gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, koji je bio aktivan samo jednom, i to kada je replicirao. Dva puta je bio aktivan u Saboru HDZ-ov gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, a na trećem mjestu po slaboj aktivnosti je HNS-ov Predrag Štromar, koji je bio aktivan 11 puta, i to najčešće kao predstavnik Kluba zastupnika.

Trošilo se…

Hrvatski sabor također redovno, dva puta godišnje, objavljuje polugodišnje troškove rada zastupnika nastale u sklopu obavljanja njihovih službenih dužnosti i u skladu s nadležnim propisima. Kako je 10. saziv Hrvatskog sabora konstituiran 22. srpnja 2020., pregled objavljenih troškova daje uvid u troškove nastale u razdoblju od tog datuma do 18. prosinca 2020. godine, kada je zaključeno ovogodišnje zasjedanje.

Sumirano gledano, porezne obveznike najviše je stajala Boška Ban Vlahek, a najmanje Predrag Štromar. Ali sami pogledajte troškove. Troškove donosimo abecednim redom.

Na SDP-ovu zastupnicu iz Varaždinske županije Barbaru Antolić Vuporu u navedenom je razdoblju potrošeno ukupno 21.810 kuna, a najviše na stanarinu (11.483 kune) i troškove auta (5288 kuna).

Umjesto Matije Posavca u Sabor je otišla SDP-ova Boška Ban Vlahek, a na njezine troškove u manje od šest mjeseci otišlo je 23.759 kuna. I ovdje najviše na stanarinu, 11.100 kuna, te na auto 5556 kuna.

Na HDZ-ovog predsjednika Gradskog vijeća Varaždina Damira Habijana potrošene su 11.572 kune, a većina iznosa za troškove automobila. Na njegova stranačkog kolegu i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača potrošene su 12.842 kune, a najviše na stanarinu, 9303 kune.

Ljubomir Kolarek porezne je obveznike za svoj rad u Saboru, bez plaće, stajao 8032 kune, a najviše je otišlo na stanarinu, malo manje od 5500 kuna.

Ukupni troškovi za Stjepana Kovača u navedenom razdoblju iznosili su 14.439 kuna, a najveći trošak je stanarina od 11.906 kuna.

Stanarina i auto najveći su troškovi i za međimursku SDP-ovku Andreju Marić, a ukupno je na nju potrošeno 21.885 kuna. Na Nataliju Martinčević potrošena je otprilike petina iznosa SDP-ovke, odnosno ukupno 4875 kuna, najveći dio toga na auto.

Anđelko Stričak “potrošio” je 12.319 kuna, sve na auto i cestarinu. Na bivšeg župana i ministra Štromara proteklog su polugodišta potrošene 2033 kune, od čega 1900 kuna na auto.

Svi nabrojeni saborski zastupnici dobili su i 2533,30 kuna za odvojeni život, osim Habijana, Martinčević, Stričaka i Štromara.

Nastavite čitati

U fokusu

Poslovanje u pandemiji: 1085 tvrtki nije tražilo državne mjere, među njima 72 poduzeća iz Varaždina i Međimurja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Financijske agencije (FINA) pokazala je da u Hrvatskoj 1251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede. Razred A dijeli se na tri podrazreda, a uključuje poduzetnike sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju (A1), poduzetnike s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A2) i poduzetnike s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju (A3).

S druge strane skale nalaze se poduzetnici svrstani u razred D, a u koji spadaju oni koji se nalaze u blokadi, nad kojima je pokrenut stečajni postupak ili su pak u procesu likvidacije.

Od ukupnog broja poduzetnika s minimalnim rizikom u poslovanju njih 1085 nije apliciralo na mjere Vlade Republike Hrvatske za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa.

– Upravo time su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima – poručuju iz Fine.

Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama. Ocjena kreditnog rejtinga Fine usporediva je s rejting ocjenama svjetskih bonitetnih kuća Moody’s i S&P, a izračunava se na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije.

Najstabilniji su srednji poduzetnici i prerađivačka industrija

Od spomenutih 1085 poduzetnika, najviše njih posluje u prerađivačkoj industriji (263) i u trgovini na veliko i malo (259). Promatra li se veličina poduzeća, najstabilniji su srednji poduzetnici (715), a slijede veliki (183), mikro (181) i mali (6).

Očekivano, najviše tvrtki ima sjedište u Gradu Zagrebu (487), nakon kojeg slijede Zagrebačka županija (81), Istarska (65) i Splitsko-dalmatinska (64). U Varaždinskoj županiji nalaze se 42 najstabilnije hrvatske tvrtke, u Međimurskoj županiji njih 30, dok ih je u Koprivničko-križevačkoj 16.

Varaždinske tvrtke koje su se našle na popisu su: Koka, Knauf Insulation, Gumiimpex, TP Varaždin, Colas Hrvatska, Press Glass, Termolin, WE – KR, Calzedonia Croatia, Comprom plus, Comet, Ivančica, Varkom, Drvodjelac, Vis promotex, Wam product, Lim-mont, PZC Varaždin, Derma, Mipcro, Stolarija – pilana Antun Pečenec, ZTB gradnja, Kaming, Inoxmont-VS, Metal Obad, Ciglana Cerje Tužno, Vodogradnja, Jedinstvo kartonaža, Vis konfekcija, Parkovi, Centar Kovačić, Soing, Sta-kon, Solar tim, Invest, ETCH, Esto, Eco plan, Avus, Didim, Visio build i Castro.

Tvrtke sa sjedištem u Međimurju su: LPT, Metss, Perutnina Ptuj – Pipo, Muraplast, Hilding Anders, Eko Međimurje, Međimurje-plin, Haix obuća, Tvornica stočne hrane, Đurkin, Toni, Ferro-Preis, Midi, Promming, TMT, Komet, Tegra, Vlado, Čateks, Pib extra, Bat, Šestan-Busch, Međimurka BS, Izgradnja Domašinec, Bioinstitut, Neores, Strojarstvo Branilović, Kontus, Geodet No. 1 i Tehit-K.

Nastavite čitati