Temeljem analize svih parametara na osnovu kojih se određuje stupanj razvijenosti gradova i općina u Hrvatskoj, Vlada RH svojom je Odlukom o razvrstavanju JLS-ova, donesenoj 4. siječnja ove godine, svrstala Grad Ivanec u VII. skupinu iznadprosječno razvijenih gradova i općina u Hrvatskoj.
Prema Vladinoj analizi, u ukupnom poretku gradova i općina RH, Ivanec je u odnosu na 2017. godinu „skočio“ za čak 49 mjesta te ostvario indeks razvijenosti od 104,496, što je najveći rast indeksa razvijenosti među svim gradovima u Varaždinskoj županiji, uključujući i Grad Varaždin.
Napomenimo da su gradovi i općine u Hrvatskoj po razvijenosti svrstani u osam skupina, s time da sljedeću, najjaču, VIII. skupinu, čine oni najrazvijeniji, na čelu s Gradom Zagrebom.
Prema dosadašnjoj indeksaciji iz 2017. godine, Ivanec je bio u VI. skupini razvijenosti. Međutim, prema pokazateljima Vlade RH, Ivanec je tijekom analizirane tri godine (2020., 2021., 2022.) ostvario ogroman razvojni skok, što je i rezultiralo njegovim prelaskom u višu, VII. skupinu.
Kad je riječ o kretanju prosječne stope nezaposlenosti, Vladina analiza za područje Grada Ivanca pokazuje smanjenje stope nezaposlenosti od čak 70%. I po ovome pokazatelju Ivanec je uspješniji od svih gradova u Varaždinskoj županiji.
Ovakvi rezultati tumače se brojnim novim investicijama postojećih i novih poduzetnika, gradnjom novih pogona i otvaranjem novih radnih mjesta.
Nadalje, pozitivni su i pokazatelji koji se odnose na povećanje prosječnog dohotka po stanovniku.
Prema podacima Vlade RH, na području Ivanca prosječni dohodak porastao je za više od 49%, odnosno, dvostruko više u odnosu na prošlo razdoblje i dokaz je pozitivnih promjena u rješavanju problematike niskih plaća na području našega grada, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.
Grad Ivanec bilježi i visok rast u još jednom segmentu, a to su prosječni izvorni prihodi po stanovniku, i to za 45%.
Iako je to nominalno tek nešto više od 286 € (2.155 kn), što znači da su proračunski primici po glavi stanovnika i dalje razmjerno niski (pa zbog toga Grad Ivanec i dalje prima državnu pomoć u obliku fiskalnog izravnanja), ovakav postotak rasta pokazatelj je uspješne promjene trendova u pozitivnom smjeru.
Navedene pokazatelje razvitka Grada Ivanca komentirao je gradonačelnik Milorad Batinić:
-Naravno da me veseli i čini ponosnim ogroman skok Ivanca za čak 49 mjesta u ukupnom poretku JLS-ova u Hrvatskoj te prelazak iz VI. u VII. skupinu indeksa razvijenosti. Takav iskorak samo nam je potvrda dugogodišnjeg uspješnog strateškog vođenja Grada koje je aktualna politika od samoga početka zacrtala u svim svojim ključnim razvojnim dokumentima i koje uporno provodi iz mandata u mandat. Temelj razvojne piramide koju gradimo nam je posvećenost prvenstveno razvitku gospodarstva i novim ulaganjima, kao politici svih politika. A očiti kvalitativni iskoraci samo nam dodatno potvrđuju da je razvitak Ivanca dobro projiciran i vođen – izjavio je gradonačelnik.
-Moramo biti svjesni i otežavajućeg momenta koji donosi ovakva visoka indeksacija Ivanca. Naime, svrstavanje u rang iznadprosječno razvijenih će nam onemogućiti prijave na pojedine javne pozive i natječaje. Na mnoge od njih naprosto se nećemo moći prijaviti pa ni ostvariti sredstva za sufinanciranje programa i projekata. A to znači da ćemo i ubuduće, jednako kao i do sada, morati mudro gospodariti s raspoloživim sredstvima i resursima te onime što imamo raditi na unapređenju standarda i kvalitete života naših građana – kaže Batinić.
-Već dugo ističem i sada ponovno naglašavam da je indeksacija gradova kao eliminacijski kriterij kod prijave projekata duboko pogrešan. Upravo prihodi po glavi stanovnika JLS-a trebali bi biti glavni faktor za dodjelu sredstava. A sada je tako da su vrlo bogate sredine, koje imaju i 10 puta veće prihode po glavi stanovnika od Ivanca, tretirane jednako kao i naš grad, a da istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak – ističe Batinić.
Indeksacija razvijenosti gradova, ističe Batinić, pokazala je još nešto:
-Poznato je da središnja državna vlast već godinama kroz razne projekte u pojedine regije, gradove i općine „upumpava“ ogromna financijska sredstva iz nacionalnih i EU izvora. A sada se pokazuje da su rezultati tog golemog financiranja izostali. Štoviše, vidi se da su podobne sredine, u koje se na razne načine usmjeravao novac, čak i nazadovale. A takvih primjera ima i među gradovima na području Varaždinske županije – zaključio je Batinić te upozorio da je raskorak u financiranju regija pogotovo vidljiv na Sjeveru Hrvatske, koji je gospodarski najpropulzivniji i radi velike kvalitativne i kvantitativne iskorake, ali ga veliki prometni i drugi projekti zaobilaze već dugi niz godina.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
