Saborski zastupnik HDZ-a Goran Kaniški u Hrvatskom saboru govorio je o situaciji u Varteksu te istaknuo kako su djelatnice Varteksa kod kuće od 17. lipnja.

– Vrijednost tvrtke je 24 milijuna eura, pod založnim pravom je 21 milijun eura. Ostaje otprilike 3 milijuna eura koji, kada se usporede mjesečni prihodi i rashodi, dovoljni su za svega 3 mjeseca rada. Ono što je vrijedno, imaju veliki kapacitet proizvodnje, međutim, robu trenutno plasiraju samo putem maloprodaje i na taj način mjesečno prihoduju maksimalno 700 tisuća eura. Nemaju LOHN poslova, svi su otkazani. Maloprodajni dućani koji im rade su u najmu, a one vrijedne nekretnine, izvan tvorničkog kruga, po državi i izvan države, su rasprodane. Prodane su parcele u samom tvorničkom krugu – 6,3 hektra – istaknuo je saborski zastupnik Kaniški.

Dodao je kako je zanimljivo što postoji interes za dokapitalizacijom od strane jednog dioničara u visini od 4,5 milijuna eura, no tek kada bi HBOR i poslovna banka prihvatili njegovu ponudu za podmirenje dugovanja.

Istaknuo je kako je varaždinski župan Anđelko Stričak održao sastanak s Upravom Varteksa 29. svibnja te da je Uprava već 5. lipnja bila primljena u HBOR na sastanak, gdje je također bio prisutan župan Stričak.

Moglo bi Vas zanimati:

U nekim europskim državama prosječna zarada po satu je preko 50 eura, a evo kako je kod nas

U Hrvatskoj rad nije jednako dobro plaćen kao u mnogim razvijenijim državama Europske unije. Najniži troškovi rada po satu zabilježeni...

– Otkuda i zbog čega interes novih suvlasnika za suvlasništvo nad posrnulom tvrtkom gdje su radnici doma, koja ne radi i ima dugove? I ono najvažnije, otkuda im toliki novac? Je li cilj potpuna likvidacija Varteksa, da u potpunosti nestane i grabež preostalog tvorničkog zemljišta koje nije pod hipotekom? Gdje su sada prava tih žena? – pita se između ostalog Kaniški. 

Na njegove navode očitovali su se iz Varteksa i njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Žalosti nas što g. Kaniški i župan niti nakon nekoliko održanih sastanaka nema kapacitet shvatiti problematiku i financijski okvir u kojem se Varteks nalazi.

Dozvolite nam da ispravimo netočne navode i referiramo se na svaki od njih.

1. Govori se da nisu isplaćene plaće od siječnja

Ovo je potpuna laž. Zadnje plaće su isplaćene za travanj. Dakle Varteks trenutno kasni s isplatom plaća za svibanj i jedan manji dio za travanj.

2. Vrijednost tvrtke je 24 milijuna eura, a pod založnim pravom je 21 milijun eura.

Ovdje se vidi da gospodin Kaniški ne barata materijom. Spominje se i “višak” od tri milijuna eura.

Oni koji barataju elementarnom financijskom pismenosti, znaju da stavka kapitala u bilanci odgovara vrijednosti imovine umanjenoj za vrijednost dugova. Ta stavka kapitala u Varteksovoj bilanci, prema zadnjim izvještajima, je negativna, što znači da su dugovi tvrtke veći od imovine, a što je javni podatak. Prema službenom elaboratu o procjeni vrijednosti dionice, vrijednost tvrtke procjenjena je na oko 300 tisuća eura, a ne na 24 milijuna. Nejasno je na koji način su izračunali i taj “višak” od tri milijuna eura.

3. Spominje se investitor koji bi dokapitalizirao Varteks za 4,5m eur kada bi banke prihvatile njegovu ponudu za podmirenje duga.

Ovo je ili namjerno plasirana laž ili nerazumijevanje tematike. Prijedlog za podmirenje društva bankama poslalo je društvo Varteks, a sve unutar okvira koji bi omogućili nastavak proizvodnje i opstanak društva. Žalosti nas nerazumijevanje zastupnika o osnovama poslovanja – očekivali smo da bi se prije iznošenja ovakvih tvrdnji morali barem konzultirati sa stručnjacima, ili provjeriti s upravom Varteksa da li su ovi navodi točni. Također, nije istina da postoji interes jednog ulagača za dokapitalizaciju od 4mil eur – napravljen je poziv na dokapitalizaciju da se privuče interes svih potencijalnih ulagača, jer je nemoguće da se u ovoj situaciji pojavi samo jedan ulagač koji bi osigurao taj novac. Iznose koje bi Varteks isplaćivao bankama, prikupio bi iz svih izvora, od dokapitalizacije, prodaja nekretnina i novih zajmova, a ne od jednog investitora. Ukupan iznos koji je Varteks pokušavao prikupiti dokapitalizacijom bio je 2.5 milijuna eura.

4. Nakon sastanka 5. lipnja u HBOR-u ništa nije ponuđeno od strane Varteksa, samo se očitovao HBOR koji je ponudio alternativno rješenje na koji se uprava Varteksa nije očitovala i na koji još uvijek nije dobiven odgovor.

Ovo je u potpunosti netočno i nadamo se da se radi o nerazumijevanju, a ne namjernom podmetanju. Sve ovo što iznosimo je lako provjerljivo pregledom e-mail korespondencije.

Naime, nakon inicijalnih sastanaka s Bankama u svibnju, Varteks je ponudio prijedlog otplate HBOR-u, na koji je stigla odbijenica. Tzv. kontraprijedlog HBOR-a koji se spominje je zapravo bio prijedlog da se otplati kompletna glavnica duga, što je i ranije bilo na stolu, no Varteks nikada nije imao taj novac. To ujedno znači da Varteks odlazi u stečaj. Dakle, ovo je od strane Varteksa shvaćeno kao odbijenica, a ne kao spasonosni kontraprijedlog. Pogotovo kada se uzme u obzir da je komercijalna banka (za razliku od HBOR-a) bila spremna prihvatiti prijedlog koji je u interesu Varteksa.

Nakon svega ovoga dolazi do spomenutog sastanka 05.06. u HBOR-u na kojem je bio i župan Stričak, a na kojem se dogovorio model prema kojem Varteks treba sastaviti novi prijedlog prema HBOR-u.

S obzirom na hitnost situacije, isti dan, 05.06. u kasnim večernjim satima, Varteks šalje novi prijedlog prema HBOR-u, na koji do današnjeg dana nismo dobili nikakvo očitovanje. Uprava je u nekoliko navrata kontaktirala HBOR i molila da se očituju na prijedlog, jer doslovno o tome ovisi može li Varteks preživjeti te da nemamo puno vremena. Ovo se lako može provjeriti budući da je sva komunikacija išla putem emaila.

Dakle, ovdje javno pitamo, zašto g. Kaniški u javnom obraćanju iznosi neistine kako bi diskreditirao Varteks i upravu koja pokušava spasiti proizvodnju i održati Varteks na životu?

Nažalost, čini se da je cijelo ovo obraćanje vođeno od strane župana, koji je tražio da nakon sastanka pošaljemo pozitivno priopćenje u kojem navodimo kako je uz pomoć župana nađeno rješenje za spas Varteksa. Nažalost, takvo priopćenje ne bi bilo točno sve dok se takav model stvarno i ne pronađe. Ne pristajemo na skupljanje jeftinijih političkih bodova na Varteksu dok prolazi kroz svoj najteži period u stogodišnjoj povijesti.

5. Insinuacija da je likvidacija Varteksa cilj vlasnika i uprave

Ako pričamo o tome tko ima za motiv likvidaciju Varteksa i “grabež” oko nekretnina, bitno je sagledati tko najviše profitira od te likvidacije i tko iskazuje interes za nekretninama.

U slučaju likvidacije, može se očekivati da se nekretnine prodaju ispod cijene, posebno zato što strateški projekt vlade koji je donesen za Varteksove nekretnine, propada u slučaju stečaja i sa sobom ruši vrijednost nekretnina. To je ono što ova Uprava i suvlasnici pokušavaju spriječiti, jer vjerujemo da postoji model u kojem se vjerovnici mogu namiriti, a da Varteks nastavi poslovati uz očuvanje operativne imovine. Moguće da nekima to smeta. g. Kaniški ide toliko daleko da čak poziva i institucije pravne države da istraže zašto bi itko imao interes ulagati u Varteks. Možda je bolje pitanje za institucije pravne države, zašto neki na ovakav način efektivno pokušavaju obeshrabriti bilo koga da investira u tu „posrnulu tvrtku“. U slučaju stečaja i jeftine prodaje nekretnina, jedini koji sa sigurnošću mogu očekivati naplatu u punom iznosu su vjerovnici prvog reda – dakle Banke u kojima je i HBOR, koji je najtvrđi pregovarač (iako je šteta za državni proračun drastično veća od naplate koju mogu ostvariti).

Nije nam jasno iz kojeg razloga župan, ali i zastupnici iz njegove stranke javno izražavaju podršku i stoje na strani HBOR-a koji već četiri tjedna ne odgovara na ponudu Varteksa i time ga efektivno gura u stečaj. Postavlja se pitanje jesu li oni na strani Varteksa i lokalne zajednice, ili su skloniji bankama i nekim drugim interesima koje sami spominju?”