(NE)ISTINA

Najveće varaždinske ustanove u kulturi – HNK, Gradski muzej Varaždin i Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” – zajedno s Gradskim vrtićem i Gradskim bazenima – u tri su dana od “nepopravljivih gubitaša” došli u pozitivu.

Dug od pet milijuna kuna spustio se na 107 tisuća. Toliko je dužno HNK, dok su Muzej, Knjižnica, Vrtić i Bazeni 2016. zapravo završili u pozitivi.Kako su gotovo preko noći gubitaši postali pozitivni?

Sve je počelo prošlog tjedna na sjednici Gradskog vijeća. Predsjednik Odbora za financije Željko Bunić je na temelju dobivenih izvješća zbrojio dugovanja i rekao vijećnicima da Lista Ivana Čehoka – najbrojnija u Vijeću – neće dati podršku gubitašima. Rečeno – učinjeno, i izvješća pet gradskih ustanova nisu prihvaćena.

Jedni su se naslađivali, drugi zgražali i prozivali ravnatelje

Vijećnici očigledno nisu znali za novu metodologiju obračuna Ministarstva financija, prema kojoj su ustanove revnosno napravile izvješća, pa su ravnatelji ostali u čudu. Njima nije bilo jasno što se dogodilo. Troje prozvanih kulturnjaka je bilo toliko smeteno da se tek ovlaš pokušavalo obraniti. Jer naputak Ministarstva financija striktno nalaže metodologiju izračuna i od pročelnice su tražili da ga i pročita.

U njemu piše da jedinice lokalne samouprave i proračunski korisnici ne smiju priznavati prihode ostvarene u siječnju 2017. godine kao prihod iz 2016. godine. – Proračunski korisnik je obavezan prikazati rashod 2016. godine za obaveze koje su nastale u toj godini bez obzira jesu li obaveze podmirene u toj godini i da li je proračun doznačio sredstva. Po toj obavezi proračunski korisnici mogu imati metodološki manjak. To konkretno, primjerice, znači, da ako se plaća knjiži 31. prosinca, ona ulazi u rashod, a prihod se ne smije uknjižiti. Prihodi se, dakle, računaju za 11 mjeseci, a rashodi za 12. U izvješćima su, znači, rashodi točni, prihodi su manji, a manjak je veći.

Pročelnica je okružnicu imala pred sobom, ali je nije pročitala vijećnicima i presuda je donijeta: izvješća nisu prihvaćena. Štoviše, stekao se dojam da ravnatelji zapravo mogu biti zahvalni što neće biti smijenjeni.

Priča o gubicima od pet milijuna kuna u dvije godine postala je velika medijska vijest. Jer dugovi su prema metodološkom izračunu ogromni: HNK 1,1 milijun kuna, GMV 462 tisuće, Knjižnica 240 tisuća, Dječji vrtić 376 tisuća kuna. To je više od 2,4 milijuna kuna, pa kad se tome pridoda 2,5 milijuna od godinu ranije, dolazi se do brojke od pet milijuna.

Veliki obrat

Jedni su se naslađivali, drugi zgražali, a svi zajedno nisu vidjeli smisao da ustanove i dalje vode ljudi koji rade tolike gubitke. Dok su mediji trančirali ustanove, Jasna Jakovljević (HNK), Miran Bojanić Morandini (GMV) i Mario Šoštarić (Gradska knjižnica) grčevito su se držali priče o sad već famoznome “naputku”. Međutim, nije bilo pomoći. Priča o gubicima već je uzela maha.

Samo tri dana kasnije sve se okrenulo. Željko Bunić – koji je kumovao stresu kulturnjaka – nakon prosvjeda navodnih gubitaša odradio je dubinsku analizu i zaključio da su ravnatelji – u pravu. Ne samo da nisu dužni milijune nego su svi, izuzev HNK-a – koje ima dug od 107 tisuća kuna – godinu završili u plusu.

Rekao je da nije znao za famoznu okružnicu Ministarstva. Kao financijskog stručnjaka jako ga je naljutila, kako kaže, besmislenost novog načina izračuna iz 2015. godine. Zbog toga je došlo do izračuna gubitka kojeg u stvari nema. – Ministarstvo financija je dalo vrlo dvojbeno tumačenje izrade izvještaja. Po njemu su prihodi umanjeni za manjak iz proteklog razdoblja. To se ne radi. Javne ustanove nisu imale izbora, morale su se pridržavati pravila, pa je ispalo da su dvije zadnje godine u manjku. Danas sigurno mogu tvrditi da je u realnom manjku u 2016. godini bio samo HNK i to nije uopće dramatičan minus – zaključuje Željko Bunić.

On ne misli stati samo na tome. Već je zatražio sastanak u Ministarstvu financija, na koji namjerava otići zajedno s članovima Upravnog odbora za financije i proračun.

Što je istina?

– Želimo da nam egzaktno objasne je li ovaj način izvještavanja koji su dale javne ustanove ispravan. Po mojoj procjeni nije, ali želimo od njih čuti zbog čega to rade. Na taj način se, ako ništa drugo, zbunjuje javnost i zbunjuju se vijećnici, a što je najgore, prekršena su pravila proračunskog računovodstva. To je potpuno besmisleno – tvrdi Željko Bunić. On “metodološki manjak” naziva “metodološkom greškom”.

A kakva je zapravo realna financijska situacija u ustanovama u kulturi? Nije sjajna, ali nije ni dramatična. Ukupan zajednički rezultat bi bio da su 2016. godinu završile zapravo s nulom. Sveukupni kumulativni manjak – nakupljen tijekom godina – je 2,5 milijuna kuna. – To nisu visoki manjkovi – veli Željko Bunić.

Ravnatelji ovih ustanova u kulturi još se oporavljaju od šoka koji su doživjeli na sjednici Gradskog vijeća, kad su ih vijećnici bez puno priče “sasjekli”.
Kad je čuo da je gubitaš, ravnatelj Knjižnice Mario Šoštarić pokušao je objasniti situaciju za govornicom, a kad to nije pomoglo – napustio je sjednicu. – U devet godina mog vođenja ustanove Knjižnica nije poslovala s manjkom. Nedavno nam je bila Državna revizija i dobili smo bezuvjetnu ocjenu – kaže.

Vlastiti prihodi Knjižnice su oko 787 tisuća kuna. Ustanova ima četiri objekta s više od 1.000 kvadrata i svi računi su plaćeni s danom dospijeća. Prvog dana ove godine Knjižnica je imala na računu 198 tisuća kuna. Radi se dobro: Knjižnica je puna, posudba ide dobro, kupuju se novi naslovi, a iako se po ljetu radi u jednoj smjeni posudba je ista kao i u ostatku godine.

Miran Bojanić Morandini se čudi što pojedini vijećnici nisu prepoznali da su izvješća u skladu s propisima. Muzej posluje bez realnoga gubitka i njegovi programi su, kaže ravnatelj, prepoznati kao odlični. On je jako ljut. – Inzistirat ćemo na istini svim raspoloživim mogućnostima. Prvenstveno zbog naših građana, koji iz svojih poreza i prireza dijelom financiraju GMV, pa ne možemo pristati na tobožnju tezu da financiraju nekakvoga gubitaša – oštar je Miran Bojanić Morandini. Muzej je 1. siječnja na računu imao 27.350 kuna.

Od 200-tinjak hrvatskih muzeja Gradski muzej Varaždin jedan je od najposjećenijih, s ponajvećim udjelom namjenskih vlastitih sredstava u financiranju programa, afirmiran je u europskim okvirima te je dobitnik brojnih nagrada struke.

Godinu je realno s minusom od 107 tisuću kuna završilo samo HNK. To je izračun stručnjaka, iako intendantica Jasna Jakovljević kaže da je Kazalište bilo u plusu 120 kuna. Za razliku od drugih, kazalištarci se ne bi čudili da je metodološki izračun točan. Jer, prema njima je poslovna politika skroz kriva. Kazalište je lani imalo 11 premijera – sedam vlastitih i četiri u koprodukciji – a broj repriza je smiješno malen. Jasna Jakovljević smatra da prigovori nisu osnovani. Kako god bilo, nije jasno da Grad ne zna kako posluju njegove ustanove. Ali to je bila praksa bivše vlasti, koja u Gradu kulture nije imala ni Strategiju razvoja kulture, koja je ušla u izradu u zadnjoj godini mandata, i to zbog inzistiranja Kulturnog vijeća.

Zbog takve prakse su vijećnici o novčanim poslovima ustanova saznali tek na sjednici, kad su podnijeta izvješća, pa nije ni čudno da nisu ništa znali o metodologiji izračuna.
Bili oni u minusu ili ne, ovakva situacija, ubuduće, najavio je Željko Bunić, neće biti moguća. Ustanove će kvartalno predavati izvješća, pa iznenađenja neće biti moguća. Barem se tako nadaju u Gradu.

Izvor:
Foto: