Povežite se s nama

U fokusu

Jurgec (HDZ) izborno povjerenstvo optužio za prijevaru i krađu te ih nazvao razbojnicima

Objavljeno:

- dana

Lokalni izbori u Općini Donja Voća još nisu završili te će se ponovno održati 23. svibnja na jednom biračkom mjestu u Gornjoj Voći.

Tako je odlučilo tamošnje izborno povjerenstvo nakon što je utvrđen nesklada broja birača i biračkih listića.

Ne štima broj listića: na jednom biračkom mjestu u Gornjoj Voći poništeno glasanje

Prema privremenim rezultatima lokalnih izbora za Općinu Donja Voća, koje je objavio DIP, obrađeno je 83,3 % glasova, odnosno 5 od šest biračkih mjesta. Više od polovice glasova, odnosno 52 % dobila je Reformistica Sanja Kočet i vjerojatno je da će postati nova načelnica. Dosadašnji načelnik, HDZ-ov Krunoslav Jurgec dobio je 31,6 % glasova. Teško će se dogoditi da Jurgec prikupi dovoljan broj glasova za drugi krug, što pokazuju brojke.

Ipak, HDZ-ov kandidat Krunoslav Jurgec ne miri se s rezultatom te je to i prokomtirao na svome Facebooku, optužujući izborno povjerenstvo za za prijevaru te smatra da je pokraden za glasove. Valja napomenuti da je u nedjelju navečer Jurgec na svom Facebooku čestitao Kočet na pobjedi, ali očito je došlo do preokreta.

Na njegove optužbe reagiralo je Izborno povjerenstvo Varaždinske županije koje je osudilo Jurgecovo ponašanje.

Jurgec je naknadno povukao svoj status u kojem optužuje Povjerenstvo, ali objavio novu objavu.

– Kako su prikupljeni dokazi, izjave pisane i usmene vrlo konkretne objavljujem da sam danas podnio DIP-u i Županijskom izbornom povjerenstvu Varaždinske županije nove prijave za krivotvorenja koja su se desila na biračkim mjestima u Općini Donja Voća u nedjelju 17. svibnja 2021. godine. Iskreno nisam mislil da je tako nešto moguće u našoj Općini i da se moramo vratiti u doba komunizma i partije, gdje se radilo po onoj da nije bitno tko glasuje već tko broji. ALI prije svega to činim radi svoje Općine za koju sam se borio i boriti ću se. Na mjesto načelnika 3 puta me dovela volja birača odnosno volja većine i ne sumnjam da će to biti učinjeno i 4 puta, na poštenim i legalnim izborima! – napisao je Jurgec u dijelu objave te dodao da “o Voći neće odlučivati desetak razbojnika i vucibatina koji su imali obraza i hrabrosti raditi takve stvari.”

Objavu HDZ-ovog kandidata komentirala je i Reformistica Sanja Kočet na svom Facebooku.

– Treba li voćanskim biračima Jurgecovo pojašnjenje njihove biračke odluke!? Jesu li oni koji su se kandidirali zaslužili sve ove nazive?! Može li se niže pasti u porazu?! Kako je teško živjeti u demokraciji, zar ne g. Jurgec? Dragi mještani, dragi birači, g. Jurgec tvrdi da je volja birača u nedjelju bilo zapravo jedno veliko ništa budući da„…nije bitno tko glasuje, već tko broji“ i to nakon što se na preostalih 5 biračkih mjesta 52% birača Općine Donja Voća izjasnilo da ŽELI PROMJENU ( g. Kruno Jurgec ne jedan glas, jedan listić – nego 52% mještana koje je izašlo na izbore!)! Mještani Voće dokazali su rekordnim izlaskom na birališta jasno i veliko NE ovakvome načinu komunikacije, samovolji, podcjenjivanju i vrijeđanju, a kakvo je već godinama na Voći vladalo kroz mailove, govore, usmenu komunikaciju – napisala je Kočet.

U fokusu

Počeli radovi na izgradnji RCGO Piškornica, a evo kad bi trebali završiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).

Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu  zajednicu.

Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu  izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih  aktivnosti bez zastoja.

– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.

Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.)  izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.  Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.

Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima  oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.

Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju  štetnih utjecaja na okoliš, već donosi  i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.

Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.

Nastavite čitati

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje