Piše: Lea Šprajc

Početkom prosinca u Muzeju Croata Insulanus Grada Preloga predstavljene su stare čestitke iz privatne zbirke međimurskog kolekcionara Srećka Pospišila. Riječ je o čestitkama uz pojedine blagdane i druge prigode, s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, iz različitih krajeva Hrvatske i svijeta. Izložba se dobrim dijelom naslanja na trojezičnu knjigu „Škrinjica nostalgije – čestitke u očima prošlosti“ iz 2016, u kojoj su čestitke koje je Pospišil sakupio popraćene stručnim tekstovima etnologinje Silvije Sitta o povijesti tog medija.

Danas, u doba virtualne komunikacije novi načini iskazivanja želja uoči blagdana, poput prigodnih pokretnih sličica koje nam kao gotove nude različite internetske i druge platforme, gotovo su potpuno zamijenili nekad popularno slanje čestitki u fizičkom obliku. U klasičnom se smislu, kao četverouglasti kartončići s prigodnom sličicom s jedne, a prostorom za tekstualni ispis s druge strane, čestitke počinju masovno proizvoditi od kraja 19. st. Slanje čestitaka ne samo da je bilo popularno u građanskoj kulturi, već se smatralo i uljudnom manirom. Istih godina čestitke postaju i predmetom sakupljačke djelatnosti te se organiziraju prve izložbe. Žarište čestitarske mode bilo je u zemljama srednje Europe (osobito u Njemačkoj), odakle se tradicija širi u Sjevernu Ameriku.

Novogodišnje su čestitke starije od božićnih i postoji veoma simpatična anegdota o njihovu nastanku. Uoči godine 1827. češki je plemić Karel Chotek, umjesto da cijeli dan prima goste-čestitare, istima poslao sličicom ukrašen kartončić s isprikom da ih ne može primiti, te im istodobno poželio sve najljepše u idućoj godini. Chotekova je ideja veoma odjeknula i novogodišnje su se čestitke počele tiskati već sljedeće godine. Neki od motiva novogodišnjih čestitki su djetelina s četiri lista, potkova, dimnjačar, gljiva, novac i – svinja. Simbolika većine ovih motiva posve je razumljiva – sreća, dugovječnost, imanje u godini što slijedi. No zašto svinja? U brojnim tradicijama svinja simbolizira proždrljivost, nezasitnost, pohotu, neznanje (sjetimo se poznate parabole iz Evanđelja o „biserju bačenom pred svinje“). Međutim, svinja svojim izgledom evocira i obilje i blagostanje i upravo se s tim značenjem ona pojavljuje na novogodišnjim čestitkama. Tako jedna čestitka iz kolekcije Srećka Pospišila, iz Koprivnice iz 1939, prikazuje veselo prase oko čijeg je tijela ovješena vreća s novcem i potkova. Na snijegu do praseta još se nalazi i rukovet četverolisnih djetelina. Adresatu ove čestitke nadolazeća godina mora da je bila višestruko sretna i obilna. Božićne se čestitke javljaju 40-ih godina 19. st i na njima su česti kršćanski motivi (npr. anđeli, scena Isusova rođenja u štalici).

Moglo bi Vas zanimati:

Više od 850 sudionika na nedjeljnom Polumaratonu Zrinski

Na konferenciji za medije 16. travnja predstavljeno je novo izdanje najpopularnije i najmasovnije međunarodne utrke, koja se održava povodom Dana...

U knjizi „Škrinjica nostalgije“ uz pojedine su čestitke prikazane i njihove krasopisom ispisane poleđine. Jednostavne i često unificirane poruke koje one prenose, pobuđuju u promatrača neku osobitu dragost i toplinu. Izložba se u preloškom Muzeju može pogledati do 17. siječnja pa svakako navratite.

“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.