Povežite se s nama

U fokusu

Kostanjevac: Jesu li župan Štromar i njegova ekipa doista postali svrha sami sebi?

Objavljeno:

- dana

Načelnik općine Vinica

Načelnik općine Vinica u četvrtom mandatu  Marijan Kostanjevac ogorčenje , ali i zabrinut, što se to događa s Varaždinskom županijom.

On ističe da Varaždin i županija stagniraju iz dana u dan, sa sve većim zaduženjima, izgubljenim sudskim sporovima, poništenim natječajima (aglomeracija), neriješenim balama, obećanim projektima(opća bolnica Varaždin, revitalizacija Arboretuma Opeka, dogradnja škola i dvorana) od kojih niti jedan nije zaživio od odlaska Čačića kao župana i Čehoka kao varaždinskog gradonačelnika.

Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Je li ova regija mora trpjeti  te bolesne, neodgovorne, nesposobne pojedince koji su  opterećeni svim i svačim, a  koji osim što izmišljaju, lažu,  podmeću, omalovažavaju, prozivaju  i smjenjuju ravnatelje,  ne znaju ama baš ništa i bave se sami sobom.

Je li županija doista postaje talac jedne osobe ili  pojedinca koji vješto manipulira žiteljima, kupljenim medijima sa  stotinama tisuća kuna čijih novaca, zapošljava isključivo svoje rođake i stranačke poslušnike, zaustavlja važne zdravstvene, obrazovne i komunalne projekte?

Moramo li svi biti talac tomu istomu, a koji je najveću štetu nanio projektom javno privatnog partnerstva, gdje je svaka investicija nekoliko desetaka puta skuplja i što moramo još dvadeset godina otplaćivati, iako po zakonu, kao npr. za osnovno školstvo, jedinice lokalne samouprave nisu nadležne?

Zaslužujemo li što smo županija sa najnižim plaćama u državi, jednako kao i vrijednosti nekretnina  koje su također najniže u Hrvatskoj, ali i na širem području, zaslužujemo li da smo zbog takve nepromišljene, neodgovorne i bolesne politike od lidera u zdravstvu i školstvu zaostali za onima koji su prije njihovog dolaska na čelo županije bili daleko, daleko iza nas?

Snosi li odgovornost na nekontrolirano financijsko zaduženje koju su opet ti isti iz županije priskrbili svim svojim žiteljima,  koje svakim danom postaje sve zabrinjavajuće i alarmantnije?

Jesu li župan i njegova ekipa doista postali svrha sami sebi, ako je tako, a što nažalost pokazuju relevantne brojke, postavlja se opravdano  pitanje čemu služi i koja je svrha te iste županije i župana?

Naša županija jedina je u državi i Europi koja u prihodovnoj strani proračuna ima stavku  primitaka odnosno uplata od strane općina i gradova toj istoj županiji, a što bi trebalo biti obrnuto kako je to u drugim županijama lijepe naše i kako je to bilo prije njihovog dolaska.

Dakle da apsurdu nema kraja dokazuje i činjenica da župan i njegova stranačka ekipa traže od našeg premijera gospodina Andreja Plenkovića i predsjednice Republike gospođe Kolinde Grabar-Kitarović pomoć, što je dobro i pohvalno, ali zamislite postavlja se jedno i jedino praktično i opravdano pitanje, zašto to nisu tražili od svoje „Kukuriku“ vlade u kojoj su i sami sudjelovali.

Župan je uveo apsolutističku kako financijsku tako i političku centralizaciju, dakle  apsolutnu vladavinu nad svime, od postavljanja i imenovanja školskih odbora, upravnih vijeća,  nadzornih odbora i izbora ravnatelja, a nama općinama je ostavio ipak nešto, financijske obaveze.

Međutim sada upravo ti isti besramno prozivaju, optužuju i tjeraju ovu  vladu na brzu i efikasnu decentralizaciju i poreznu reformu, iako  smo gotovo svi, sve općine  isključivo  negativno osjetili svaku dosadašnju i reformu i decentralizaciju kroz naše proračunske prihode,  bez razlike tko je na vlasti, a što je najviše kulminiralo u vremenu Milanovićeve vlade.”

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje