Povežite se s nama

U fokusu

Kostanjevac: Jesu li župan Štromar i njegova ekipa doista postali svrha sami sebi?

Objavljeno:

- dana

Načelnik općine Vinica

Načelnik općine Vinica u četvrtom mandatu  Marijan Kostanjevac ogorčenje , ali i zabrinut, što se to događa s Varaždinskom županijom.

On ističe da Varaždin i županija stagniraju iz dana u dan, sa sve većim zaduženjima, izgubljenim sudskim sporovima, poništenim natječajima (aglomeracija), neriješenim balama, obećanim projektima(opća bolnica Varaždin, revitalizacija Arboretuma Opeka, dogradnja škola i dvorana) od kojih niti jedan nije zaživio od odlaska Čačića kao župana i Čehoka kao varaždinskog gradonačelnika.

Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Je li ova regija mora trpjeti  te bolesne, neodgovorne, nesposobne pojedince koji su  opterećeni svim i svačim, a  koji osim što izmišljaju, lažu,  podmeću, omalovažavaju, prozivaju  i smjenjuju ravnatelje,  ne znaju ama baš ništa i bave se sami sobom.

Je li županija doista postaje talac jedne osobe ili  pojedinca koji vješto manipulira žiteljima, kupljenim medijima sa  stotinama tisuća kuna čijih novaca, zapošljava isključivo svoje rođake i stranačke poslušnike, zaustavlja važne zdravstvene, obrazovne i komunalne projekte?

Moramo li svi biti talac tomu istomu, a koji je najveću štetu nanio projektom javno privatnog partnerstva, gdje je svaka investicija nekoliko desetaka puta skuplja i što moramo još dvadeset godina otplaćivati, iako po zakonu, kao npr. za osnovno školstvo, jedinice lokalne samouprave nisu nadležne?

Zaslužujemo li što smo županija sa najnižim plaćama u državi, jednako kao i vrijednosti nekretnina  koje su također najniže u Hrvatskoj, ali i na širem području, zaslužujemo li da smo zbog takve nepromišljene, neodgovorne i bolesne politike od lidera u zdravstvu i školstvu zaostali za onima koji su prije njihovog dolaska na čelo županije bili daleko, daleko iza nas?

Snosi li odgovornost na nekontrolirano financijsko zaduženje koju su opet ti isti iz županije priskrbili svim svojim žiteljima,  koje svakim danom postaje sve zabrinjavajuće i alarmantnije?

Jesu li župan i njegova ekipa doista postali svrha sami sebi, ako je tako, a što nažalost pokazuju relevantne brojke, postavlja se opravdano  pitanje čemu služi i koja je svrha te iste županije i župana?

Naša županija jedina je u državi i Europi koja u prihodovnoj strani proračuna ima stavku  primitaka odnosno uplata od strane općina i gradova toj istoj županiji, a što bi trebalo biti obrnuto kako je to u drugim županijama lijepe naše i kako je to bilo prije njihovog dolaska.

Dakle da apsurdu nema kraja dokazuje i činjenica da župan i njegova stranačka ekipa traže od našeg premijera gospodina Andreja Plenkovića i predsjednice Republike gospođe Kolinde Grabar-Kitarović pomoć, što je dobro i pohvalno, ali zamislite postavlja se jedno i jedino praktično i opravdano pitanje, zašto to nisu tražili od svoje „Kukuriku“ vlade u kojoj su i sami sudjelovali.

Župan je uveo apsolutističku kako financijsku tako i političku centralizaciju, dakle  apsolutnu vladavinu nad svime, od postavljanja i imenovanja školskih odbora, upravnih vijeća,  nadzornih odbora i izbora ravnatelja, a nama općinama je ostavio ipak nešto, financijske obaveze.

Međutim sada upravo ti isti besramno prozivaju, optužuju i tjeraju ovu  vladu na brzu i efikasnu decentralizaciju i poreznu reformu, iako  smo gotovo svi, sve općine  isključivo  negativno osjetili svaku dosadašnju i reformu i decentralizaciju kroz naše proračunske prihode,  bez razlike tko je na vlasti, a što je najviše kulminiralo u vremenu Milanovićeve vlade.”

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Više od 27.000 umirovljenika radi, a najviše ih je u trgovinama. Zašto? Jer su mirovine premale

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.

Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.

Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.

U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).

Dobar posao na obali: Radnika u mirovini čak 900 manje nego u turističkoj sezoni

Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva obrane RH tada su isticali da je Hrvatski sabor Odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, kojom je od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, zamijenio dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Naglasili su da ročnicima koji pristupe dragovoljnom vojnom osposobljavanju te pristupe Hrvatskoj vojsci omogućuje popuna Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zaokret

U međuvremenu Mario Banožić više nije ministar obrane, a na njegovo mjesto stigao je Ivan Anušić. I sada nakon osam mjeseci ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenje obveznog vojnog roka.

Naime, nacionalni mediji imaju informacije da bi od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž.

U MORH-u smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.

U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu.

Bivši ministar obrane Mario Banožić početkom prošle godine povisio je naknade dobrovoljnim ročnicima s 400 na 700 eura mjesečno, a novi ministar planira ih još podići, ako za to bude imao prostora u proračunu. Služenje tromjesečnog obveznog vojnog roka novacima bi ulazilo i u radni staž.

Priziv savjesti

Ovdje se ponovno otvorilo pitanje što s mladima, kojih je bilo oko 70 posto, koji su se 2008. godine pozivali na priziv savjesti pa je vojni rok zamrznut. MORH kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke.

Njih bi MORH, primjerice, učio kako reagirati u slučajevima katastrofe ili pružiti prvu pomoć. Zasad se pod svaku cijenu želi izbjeći civilno služenje vojnog roka, primjerice rad u domovima za starije i nemoćne ili nešto slično.

Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost ne moraju imati, stekli bi je na obuci, ona ne bi bila obvezna, samo moraju biti zdravi da mogu izdržati napor, pišu nacionalni mediji.

No, što na uvođenje vojnog roka kažu Varaždinci i Varaždinke.

Milan Magdalenić

– Bio sam u JNA u Srbiji. Koristilo je mladima za poslije. Služio sam 15 mjeseci, a nekad je bilo dobro, a nekad loše. Ta disciplina nije bila previše izražena ako si bio normalan u glavi – ističe Milan Magdalenić.

Korist?

Suprug Danice Herceg služio je JNA-a u Sarajevu.

– S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bilo bi dobro da se mladi osposobe za rukovanje oružjem. Ne daj Bože da do nečega dođe. Mislim da će s ovim mlađim generacijama biti malo teže, budući da im je potrebno više stege – dodala je Herceg.

Danica Herceg

Hrvatsku redovnu vojsku među posljednjima je služio Karlo Čolja.

– Šest mjeseci u Požegi i na Plesu. Nije bilo tako strašno. Dobro bi mlađim generacijama došlo da malo puste mobitele sastrane, da malo vide što je red i disciplina. Sad sam natrag dobio poziv za pričuvu, pa bi po meni bolje bilo da se mlađe regrutiraju, a ne da se nas zove na vježbe i pripravnost – rekao je Čolja koji drži da su tri mjeseca dovoljna da se prođe temeljna obuka.

Karlo Čolja

Za uvođenje obveznog vojnog roka je i Robert Kaniški.

– Apsolutno sam za to, jer ne bi se mladi toliko tukli po ulicama. Ove Bad Blue Boyse sve ih treba poslati u vojsku – rekao je kroz šalu Kaniški.

Robert Kaniški

Zanimljivo mišljenje o uvođenju vojnog roka ima Leon Grgić koji je hrvatski branitelj i dva puta je ranjavan.

Emotivno

– Služio sam JNA-a i bio sam u Gardi. Premijer i predsjednik nisu bili. Bio sam zadnja generacija u JNA-a 90/91. i bio je traumatično. Nisam baš za te priče da se treba čeličiti. Tko hoće neka ide, tko neće ne mora. Dva sam puta bio ranjavan. Svom djetetu bih noge polomio da ide u rat. Na kraju svaki rat završe primirjem. Bogati sklone djecu i podjele kosti. Išao sam u školu sa Srbima, nisam imao s njima problem. To je bio nečiji drugi rat. To nije bio rat od moje generacije, a ako vidite ljude koji su poginuli to su bili oni većinom rođeni od 1963. do 1973. godine. Sada se na uvođenju vojnog roka samo broje politički poeni – ističe hrvatski branitelj.

Leon Grgić

No, drugi hrvatski branitelj, aktivan u braniteljskim udrugama, Ivica Dolenec je za uvođenje vojnog roka.

– Nitko osim Hrvata neće braniti Hrvatsku. Iako smo u NATO savezu neće neki Nijemac doći i braniti Hrvatsku. To moramo sami. Uzdaj se u se i u svoje kljuse – drži Dolenec.

No, što o svemu misle mladi, odnosno srednjoškolci.

– Zanimljivo, ali po meni nije potrebno obvezno uvođenje obveznog vojnog roka. Ima dovoljno discipline i u školi – zaključio je Toni Jezidžić.

Toni Jezidžić

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje