Povežite se s nama

U fokusu

Križanić: Čačić vrijeđao Štromara, Karamarka i premijera Milanovića

Objavljeno:

- dana

TRIBINA

Umjesto rasprave o “Varaždinskoj županiji – jučer, danas i sutra”, što je trebala biti glavna tema, javna tribina održana prije petnaestak dana u Domu kulture u Jalžabetu pretvorila se glasnu raspravu između Radimira Čačića, predsjednika Reformista i Josipa Križanića, člana Predsjedništva HDZ-a.

O događajima s tribine, koju su organizirali Reformisti, mediji vjerojatno ne bi ni izvještavali da iz te stranke nije stiglo priopćenje u kojemu su Križanića optužili za “necivilizirani, vulgarni, psovački ispad usred Čačićevog izlaganja”.

– Kulminacija njegovog ispada bila je prijetnja Reformistima da više nikad neće dobiti “njegov” Dom kulture u Jalžabetu za svoje skupove te da su za predsjednika i potpredsjednika Reformista Općinske organizacije Jalžabet vrata Općine zauvijek zatvorena – naveli su Reformisti u priopćenju.
No Križanić, bivši načelnik Općine Jalžabet, otkriva zašto se na tribini uopće javio za riječ.

– Vjerovao sam da se tribina, za koju sam poziv dobio na kućnu adresu, organizira da bi se raspravljalo o budućnosti Županije, no zapravo je bila riječ o Čačićevom monologu o tome kako je upravo on najbolji u svemu. Na to nisam reagirao, jer svatko ima pravo hvaliti se, pa i ako za to nema argumente. Međutim, Čačić je počeo vrijeđati sve redom: od župana Štromara i njegovih zamjenika pa do premijera Milanovića i predsjednika HDZ-a Karamarka – kaže Križanić.

Primjer

Navodi i primjer. – Čačić je ustvrdio da župan “radi 10 minuta dnevno”, što je doista apsurdna izjava ako se zna da je sam bio župan, ali da tada nikada nije govorio o tome da nema što raditi. Izrekao je još puno uvreda i zato sam se javio za riječ. Međutim, Čačić mi je rekao: “Ne možeš! Organiziraj si tribinu, pa ćeš onda govoriti!” – navodi Križanić.

 

Reformisti su Dom kulture u Jalžabetu na korištenje dobili besplatno

Kaže da je bio revoltiran i da je govorio povišenim glasom, ali da nije vikao, a kamoli psovao ili nekoga vrijeđao – poput Čačića.
– Bili smo mu domaćini u Jalžabetu, u Domu kulture koji je izgrađen dok sam bio načelnik, a koji su Reformisti dobili na korištenje besplatno, baš kao što besplatno koriste općinske prostore za stranačke aktivnosti iako nemaju vijećnika u Općinskom vijeću. U revoltu sam rekao da za takve “tribine” više nikad neće dobiti na korištenje Dom – kaže bivši načelnik.

I dok se Reformisti pitaju kakav primjer i kakvu poruku šalje viskopozicionirani član HDZ-a takvim ispadima i prijetnjama, Josip Križanić se pita kakvu to poruku šalje Čačić, koji ne dopušta drugo mišljenje i protuargumente.

Obrazovanje

– Nažalost, Čačić nije naviknut da mu se bilo tko usprotivi. Kada sam se javio da bih reagirao na njegova neargumentirana “pljuvanja”, rekao mi je i to da je “obrazovaniji od mene”. Na Veterinarskom fakultetu sam diplomirao treći u generaciji, doktorirao sam s 35 godina, izabran sam za zamjenika predsjednika Hrvatske veterinarske komore. Međutim, čak i da nemam titulu doktora znanosti, Čačić ili bilo koji drugi političar nemaju pravo vrijeđati župana, premijera ili bilo kojeg drugog političara – zaključio je Križanić.

Ivana Borovec, Reformisti: “Kulminacija Križanićevog ispada bila je prijetnja Reformistima da više nikad neće dobiti “njegov” Dom kulture u Jalžabetu“.
Josip Križanić, HDZ: “Kada sam se javio za riječ na tribini, Čačić mi je rekao: “Ne možeš! Organiziraj si tribinu, pa ćeš onda moći govoriti”.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždin, tri grada i 11 općina potpisali sporazum o Strategiji razvoja urbanog područja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u ponedjeljak, 25. listopada, održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Potpisivanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja nazočili predstavnici tri grada i 11 općina s područja Varaždinske županije koji su ušli u sastav urbanog područja Varaždin temeljem Odluke o sastavu urbanog područja koju je prošli tjedan potvrdilo Gradsko vijeće: za Grad Novi Marof gradonačelnik Siniša Jenkač, za Grad Ludbreg gradonačelnik Dubravko Bilić, za Grad Varaždinske Toplice gradonačelnica Dragica Ratković, za Općinu Beretinec načelnik Nikola Žganec, za Općinu Gornji Kneginec načelnik Goran Kaniški, za Općinu Jalžabet načelnik Rajko Solar, za Općinu Martijanec načelnik Branimir Nađ, za Općinu Maruševec načelnik Mario Klapša, za Općinu Petrijanec načelnik Željko Posavec, za Općinu Sračinec načelnik Božidar Novoselec, za Općinu Sveti Ilija načelnik Marin Bosilj, za Općinu Trnovec Bartolovečki načelnica Verica Vitković, za Općinu Vidovec načelnik Bruno Hranić i za Općinu Vinica načelnik Branimir Štimec.

Strategija razvoja urbanog područja definirat će zajednički smjer razvoja urbanog područja Varaždin čime će se olakšati provedba zajedničkih projekata kroz ITU mehanizam. – Naše ITU područje u jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj ima najveći broj mogućih jedinica koje su se smjele uključiti i smatramo da je to najkorektnije. Gotovo 90 posto ITU središta uzelo je samo onaj broj sudionika da zadovolje uvjete da budu ITU područje, no mi smatramo da brojem migracija sve ove općine i gradovi, svi oni gravitiraju prema gradu Varaždinu i da imamo jako puno zajedničkih interesa i potencijalnih projekata koje ćemo moći iskoristiti – rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako se sada kreće u izradu Strategije razvoja urbanog područja koja treba biti gotova u roku od četiri mjeseca.

– Nakon toga imamo još neko usuglašavanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i očekujemo da će se iznos od 200 milijuna kuna spustiti početkom ljeta sljedeće godine kada će se moći krenuti s projektima. Grad Varaždin je ovim postao provedbeno tijelo razine 1 EU projekata. Ono što su dosad bili Ministarstvo regionalnog razvoja ili za Aglomeraciju Hrvatske vode to je u ovom slučaju Grad Varaždin – kazao je.

Ministarstvo regionalnog razvoja još nije izdalo smjernice te bi one prema riječima gradonačelnika trebale biti gotove u iduća dva ili tri tjedna. Bit će ograničenja oko toga kakvi projekti će se moći realizirati u sklopu ITU mehanizma, no gradonačelnik naglašava da će se sigurno moći realizirati kulturna baština, energetske učinkovitosti, biciklističke staze, neka međusobna povezivanja između više jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin ima već nekoliko projekata koje ćemo, ako ih nećemo moći realizirati prema Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, prijaviti na ITU mehanizam.

Objasnio je i na koji način će se raspodijeliti novac između sudionika: „Novac će se raspodijeliti u omjeru 70 posto prema središtu, a 30 posto prema ostalima, a riječ je o 60-ak milijuna kuna za ostale jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje će, prema podacima s kojima raspolažemo, biti 70 do 85 posto. To znači, ako neka jedinica lokalne samouprave misli provoditi projekt od 10 milijuna kuna, onda mora za to imati osiguranih 3 milijuna kuna u svom proračunu, što za pojedine općine nije mali iznos.“

Nastavite čitati

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje