Povežite se s nama

U fokusu

Lisice šeću po Varaždinskim Toplicama, ulaze u dvorišta, ali se ne smiju dirati?!

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽILI SMO

Stanovnici Varaždinskih Toplica već tjednima se suočavaju s neuobičajenim problemom: gotovo svakodnevno po gradskim ulicama, ali i u svojim dvorištima susreću lisice.

S dolaskom niskih temperatura ove divlje životinje dolaze sve bliže kućama u potrazi za hranom, pa njihova pojava u naseljenim mjestima nije ništa neobično, kaže predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković.

– Svakodnevno od mještana slušam o tome gdje su viđene lisice, a i sam ih viđam. Ne boje se ljudi, niti pasa, praktički postale su kao domaće životinje! – ogorčen je Ratković.

Začarani krug 

“Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti zbog Zakona, a lovac sam. Mogao sam samo čekati da ode.”

To topličko lovačko društvo dosad je zaprimilo nekoliko poziva zabrinutih mještana o lisicama koje su vidjeli na gradskim ulicama, no prva koja je na to upozorila bila je čitateljica iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji) još u studenome prošle godine. Ispričala je da je u samo nekoliko dana imala dva “bliska susreta” s lisicama blizu svoje kuće, a zabrinula se jer je primijetila da se životinje nimalo ne boje.

– Nazvala sam naše lovačko društvo. Tamo su mi rekli da oni ništa ne mogu učiniti jer je njima Zakon “vezao ruke”. Uputili su me na policiju, a oni natrag na lovce. Nisam pobornik ubijanja lisica i drugih divljih životinja, ali zar da u 21. stoljeću zbog lisica koje se šeću po Varaždinskim Toplicama moram strahovati za sigurnost? Mora li lisica nekoga ugristi prije nego netko nešto poduzme? – ogorčena je čitateljica.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima.
– Nekad smo mogli reagirati, no sada zbog Zakona ništa ne možemo učiniti. Što da vam kažem? Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti, a lovac sam. Samo sam je mogao gledati i čekati da ode – rekao je Ratković.

Navodi da svima koji ga nazovu zbog lisica kaže da nazovu policiju, no ni oni nisu nadležni. Na pitanje koga građani trebaju obavijestiti ako primijete lisice u blizini svojih kuća za rješavanje ovog problema, iz PU varaždinske su nas uputili natrag na lovce, odnosno nadležnu veterinarsku službu. Međutim, ni veterinari u ovom slučaju ne mogu ništa učiniti!

– Pojavljivanje divljih životinja (lisica) u blizini naselja nije rijetka pojava i u takvih slučajevima Veterinarska stanica nema obvezu postupanja. Koncesijski nadležna veterinarska stanica postupa na svojem području samo u slučaju pojave lisica u ograđenim objektima, u slučaju kontakta s psom ili čovjekom te u slučaju pronalaska uginule lisice. Potrebno je kontaktirati lovačko društvo koje bi, sukladno propisima, moglo izvršiti pregled populacije, odnosno postupiti kako je predviđeno – navodi se u dopisu Veterinarske stanice koji je još 18. studenoga prošle godine upućen Gradu Varaždinskim Toplicama.

Grad je, naime, zatražio stručno mišljenje nakon što im se zbog lisica obratila nekolicina građana. Iako u zadnjih mjesec dana nisu zaprimili nikakve nove dojave o pojavi lisica u gradu, dopis Veterinarske stanice dostupan je građanima putem internetskih stranica Grada.
No, u njemu se ipak građane poziva na oprez.  

– Divlje životinje, pa tako i lisice, ne smije se uznemiravati, tjerati ili na drugi način pokušati udaljiti, jer će same otići. Važno je djeci i kućnim ljubimcima onemogućiti pristup da ne bi došlo do kontakta – navodi se u dopisu. 

ODSTREL LISICA
Predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković istaknuo je da ove godine ima dosta lisica.
– Na području Varaždinskih Toplica dosta je zapuštenih neobrađenih zemljišta na rubnim dijelovima grada te divljih odlagališta, pa lisice dolaze sve bliže u potrazi za hranom – rekao je Ratković.
Inače, na području Varaždinske županije lovci  obavljaju i odstrel lisica. Kako smo doznali od tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavka Labaša, prema godišnjem planu odstrela na području naše županije na godinu se odstrijeli oko 2.000 lisica i kuna.

Program zaštite 

S obzirom na to da ispada da lisicama nitko ništa ne može, odgovor koga građani trebaju nazvati ako primijete lisice u naselju i tko je nadležan potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede.
– Zakonom o lovstvu je propisano da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Njega donosi pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, odnosno jedinica lokalne samouprave za naselje, uz suglasnost Ministarstva. Ako se Program zaštite divljači donese za tu površinu, propisat će se, između ostalog, i način zaštite i lova divljači na tim površinama – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja

Drugim riječima, gradovi i općine dužni su donijeti Programe zaštite divljači kako bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa tako i lisica u naseljenim područjima, ako za to postoji potreba.

Međutim, prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Program zaštite divljači trenutno ima samo Općina Vidovec, ponajviše zbog problema s vranama, dok je Grad Varaždin u fazi izrade Programa zaštite divljači.

Dodatne upute

Varaždinske Toplice su na kraju zatražile dodatne upute.  
– Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede, MUP-a i drugih tijela te se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva Ministarstvu da za narednu sezonu izda posebno odobrenje za odstrel divljih životinja i unutar granica naselja, a u kojima inače nije dopuštena upotreba vatrenog oružja – izvijestila nas je Nives Ernoić, pročelica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Varaždinskih Toplica.

Varaždinska županija bez bjesnoće već godinama 
– Što se tiče bjesnoće, situacija je zadovoljavajuća: u zadnje dvije godine nemamo potvrđenih slučajeva, te s te strane građani ne moraju biti zabrinuti – poručili su iz Ministartva poljoprivrede. To je potvrdio i tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavko Labaš.
– Prema informacijama s kojima raspolažem, u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće. To je zbog oralne vakcinacije lisica, koja se već nekoliko godina sustavno provodi u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Labaš.
Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza), a u Varaždinskoj županiji posljednji slučaj bjesnoće zabilježen je u ožujku 2014. godine, navodi Varaždinska županija.
Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti. Stoga je i pokrenuta oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj, i to još 2011. godine. Riječ je o programu iskorjenjivanja bjesnoće koji je financiran sredstvima iz EU. Oralna vakcinacija provodi se dva puta godišnje: u proljeće i u jesen, a u Ministarstvu poljoprivrede su potvrdili da je u studenome provedena distribucija vakcine za oralno cijepljenje lisica, nakon čega je i provedena oralna vakcinacija. 

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Od srpnja veće rate kredita, evo tko će biti prvi na udaru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme najavljuje se povećanje kamatnih stopa. Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS, piše Večernji list.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura.

Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.

Nastavite čitati

U fokusu

Bilić u Saboru: Funkcionalno spajanje je neprovedivo u praksi zbog birokracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić prošlog je tjedna u Saboru upozorio na važnost decentralizacije, ali u pravom smislu te riječi.

– Vjerujemo da nama u Ludbregu, kao i drugim općinama i gradovima, treba biti omogućeno donošenje odluka vezanih za našu sredinu. To uključuje sve, od toga što će se događati u našim školama, preko brzine izdavanja dozvola, pa do ulaganja nužnih sredstava u infrastrukturu. Govorio sam o još jednoj važnoj temi, a to je funkcionalno povezivanje općina. Jasno je da je povezivanje ključno da bi zajednički mogli odraditi projekte ključne za naš kraj, ali je nažalost još uvijek od strane države nejasno definiran način povezivanja. Puno se spominju reforme, ali se one u praksi ne provode – rekao je Dubravko Bilić.

Ističe da će se u Saboru zalagati da jedinice lokalne samouprave dobiju više ovlasti.

– Samo lokalnom zajednicom koja ima ovlasti za donošenje ključnih odluka možemo osigurati brži i učinkovitiji razvoj. Naše iskustvo pokazuje da bolje poznajemo potrebe i prioritete naših građana te da možemo brže i prilagodljivije odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo. Decentralizacija nije samo administrativna promjena; ona je ključ za stvaranje prosperitetnih i samoodrživih zajednica. Nastavit ćemo se zalagati za to da Ludbreg i slične sredine dobiju više ovlasti i odgovornosti za vlastiti razvoj – rekao je Bilić.

Govoreći konkretno o funkcionalnom spajanju, Bilić upozorava da je trenutno neprovedivo u praksi, a sve zbog administrativnih barijera, odnosno birokracije.

Kaže da glavnina problema leži u tome da je Ministarstvo financija do sad isključivo bilo nadležno za takozvane reforme lokalne samouprave, a sve se svodilo na postepeno smanjenje prihoda gradovima i općina, dok se funkcionalno spajanje onemogućava zbog nerazumijevanja nadležnih institucija.

– Opet ćemo mijenjati porezni zakon i smanjiti prihode lokalnim samoupravama, molim kolege iz HDZ-a da pokušaju objasniti ministru Primorcu da mi novac ne oročujemo u bankama već trošimo za bolji standard, ulažemo u infrastrukturu, dječje vrtiće, te kroz razne mjere i projekte nastojimo omogućiti bolji život našim sugrađanima. Oni koji su se spojili funkcionalno imaju velikih i nerješivih problema, a da ne govorim kakvi su problemi s inspekcijama koje ne uvažavaju same procese. Posebno je problem radni status službenika kod funkcionalnog spajanja, što do sad nije regulirano – rekao je Bilić i istaknuo da se zapravo favorizira velike gradove.

– Nužno je da se primijeni neki od europskih modela koji na drugačiji način brinu o jednakosti razvoja svoje države. Nadam se da će novi ministar uprave provesti konkretnu reformu koja će dati vjetar u leđa za ozbiljnije promjene, te da se iskoristi poticaj države da se to povezivanje lokalnih sredina zaista i provede u praksi – rekao je Bilić i dodao da je država jako centralizirana i svaka decentralizacija završi na županijama. Ističe da u budućnosti treba ići u smjeru da se gradovima daju na upravljanje primjerice škole i sustav izdavanja građevinskih dozvola te dodaje da je izglasavanje ove dopune zakona veliki napredak i nada se da će se administrativne barijere otkočiti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje