Povežite se s nama

U fokusu

Lisice šeću po Varaždinskim Toplicama, ulaze u dvorišta, ali se ne smiju dirati?!

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽILI SMO

Stanovnici Varaždinskih Toplica već tjednima se suočavaju s neuobičajenim problemom: gotovo svakodnevno po gradskim ulicama, ali i u svojim dvorištima susreću lisice.

S dolaskom niskih temperatura ove divlje životinje dolaze sve bliže kućama u potrazi za hranom, pa njihova pojava u naseljenim mjestima nije ništa neobično, kaže predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković.

– Svakodnevno od mještana slušam o tome gdje su viđene lisice, a i sam ih viđam. Ne boje se ljudi, niti pasa, praktički postale su kao domaće životinje! – ogorčen je Ratković.

Začarani krug 

“Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti zbog Zakona, a lovac sam. Mogao sam samo čekati da ode.”

To topličko lovačko društvo dosad je zaprimilo nekoliko poziva zabrinutih mještana o lisicama koje su vidjeli na gradskim ulicama, no prva koja je na to upozorila bila je čitateljica iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji) još u studenome prošle godine. Ispričala je da je u samo nekoliko dana imala dva “bliska susreta” s lisicama blizu svoje kuće, a zabrinula se jer je primijetila da se životinje nimalo ne boje.

– Nazvala sam naše lovačko društvo. Tamo su mi rekli da oni ništa ne mogu učiniti jer je njima Zakon “vezao ruke”. Uputili su me na policiju, a oni natrag na lovce. Nisam pobornik ubijanja lisica i drugih divljih životinja, ali zar da u 21. stoljeću zbog lisica koje se šeću po Varaždinskim Toplicama moram strahovati za sigurnost? Mora li lisica nekoga ugristi prije nego netko nešto poduzme? – ogorčena je čitateljica.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima.
– Nekad smo mogli reagirati, no sada zbog Zakona ništa ne možemo učiniti. Što da vam kažem? Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti, a lovac sam. Samo sam je mogao gledati i čekati da ode – rekao je Ratković.

Navodi da svima koji ga nazovu zbog lisica kaže da nazovu policiju, no ni oni nisu nadležni. Na pitanje koga građani trebaju obavijestiti ako primijete lisice u blizini svojih kuća za rješavanje ovog problema, iz PU varaždinske su nas uputili natrag na lovce, odnosno nadležnu veterinarsku službu. Međutim, ni veterinari u ovom slučaju ne mogu ništa učiniti!

– Pojavljivanje divljih životinja (lisica) u blizini naselja nije rijetka pojava i u takvih slučajevima Veterinarska stanica nema obvezu postupanja. Koncesijski nadležna veterinarska stanica postupa na svojem području samo u slučaju pojave lisica u ograđenim objektima, u slučaju kontakta s psom ili čovjekom te u slučaju pronalaska uginule lisice. Potrebno je kontaktirati lovačko društvo koje bi, sukladno propisima, moglo izvršiti pregled populacije, odnosno postupiti kako je predviđeno – navodi se u dopisu Veterinarske stanice koji je još 18. studenoga prošle godine upućen Gradu Varaždinskim Toplicama.

Grad je, naime, zatražio stručno mišljenje nakon što im se zbog lisica obratila nekolicina građana. Iako u zadnjih mjesec dana nisu zaprimili nikakve nove dojave o pojavi lisica u gradu, dopis Veterinarske stanice dostupan je građanima putem internetskih stranica Grada.
No, u njemu se ipak građane poziva na oprez.  

– Divlje životinje, pa tako i lisice, ne smije se uznemiravati, tjerati ili na drugi način pokušati udaljiti, jer će same otići. Važno je djeci i kućnim ljubimcima onemogućiti pristup da ne bi došlo do kontakta – navodi se u dopisu. 

ODSTREL LISICA
Predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković istaknuo je da ove godine ima dosta lisica.
– Na području Varaždinskih Toplica dosta je zapuštenih neobrađenih zemljišta na rubnim dijelovima grada te divljih odlagališta, pa lisice dolaze sve bliže u potrazi za hranom – rekao je Ratković.
Inače, na području Varaždinske županije lovci  obavljaju i odstrel lisica. Kako smo doznali od tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavka Labaša, prema godišnjem planu odstrela na području naše županije na godinu se odstrijeli oko 2.000 lisica i kuna.

Program zaštite 

S obzirom na to da ispada da lisicama nitko ništa ne može, odgovor koga građani trebaju nazvati ako primijete lisice u naselju i tko je nadležan potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede.
– Zakonom o lovstvu je propisano da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Njega donosi pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, odnosno jedinica lokalne samouprave za naselje, uz suglasnost Ministarstva. Ako se Program zaštite divljači donese za tu površinu, propisat će se, između ostalog, i način zaštite i lova divljači na tim površinama – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja

Drugim riječima, gradovi i općine dužni su donijeti Programe zaštite divljači kako bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa tako i lisica u naseljenim područjima, ako za to postoji potreba.

Međutim, prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Program zaštite divljači trenutno ima samo Općina Vidovec, ponajviše zbog problema s vranama, dok je Grad Varaždin u fazi izrade Programa zaštite divljači.

Dodatne upute

Varaždinske Toplice su na kraju zatražile dodatne upute.  
– Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede, MUP-a i drugih tijela te se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva Ministarstvu da za narednu sezonu izda posebno odobrenje za odstrel divljih životinja i unutar granica naselja, a u kojima inače nije dopuštena upotreba vatrenog oružja – izvijestila nas je Nives Ernoić, pročelica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Varaždinskih Toplica.

Varaždinska županija bez bjesnoće već godinama 
– Što se tiče bjesnoće, situacija je zadovoljavajuća: u zadnje dvije godine nemamo potvrđenih slučajeva, te s te strane građani ne moraju biti zabrinuti – poručili su iz Ministartva poljoprivrede. To je potvrdio i tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavko Labaš.
– Prema informacijama s kojima raspolažem, u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće. To je zbog oralne vakcinacije lisica, koja se već nekoliko godina sustavno provodi u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Labaš.
Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza), a u Varaždinskoj županiji posljednji slučaj bjesnoće zabilježen je u ožujku 2014. godine, navodi Varaždinska županija.
Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti. Stoga je i pokrenuta oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj, i to još 2011. godine. Riječ je o programu iskorjenjivanja bjesnoće koji je financiran sredstvima iz EU. Oralna vakcinacija provodi se dva puta godišnje: u proljeće i u jesen, a u Ministarstvu poljoprivrede su potvrdili da je u studenome provedena distribucija vakcine za oralno cijepljenje lisica, nakon čega je i provedena oralna vakcinacija. 

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Afera covid testovi: Filip Mihalić bio je na razgovoru u policiji. U istragu se uključio i USKOK

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.

Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.

Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.

On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.

Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.

Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora

-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.

Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.

Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.

Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.

Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Nastavite čitati

U fokusu

Ugostitelj Saša Cvek iz Turčina: “Uništili su me, morat ću natrag za Njemačku”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Saša Cvek prije pet godina iz Njemačke se vratio u rodnu općinu Gornji Kneginec. Novcem zarađenim u inozemstvu otvorio je vlastiti posao. Kupio je objekt u Vukovarskoj ulici u Turčinu i na tom mjestu otvorio kafić i autopraonicu.

Posao mu je išao dobro, kako tvrdi, dok u njegovoj ulici nisu krenuli radovi.

– U studenom 2021. godine Varkom je radio na Aglomeraciji i cijela ulica je bila zatvorena. Sve je bio raskopano i nitko nije mogao doći u moj kafić. Ulica je otvorena nakon mjesec dana. Nakon toga trebalo mi je nekoliko mjeseci da posao ponovno krene. Jednostavno, izgubio sam goste i promet mi je bio katastrofa nakon radova– priča nam Saša Cvek koji je to nekako prebrodio.

Prvi radovi

– Imao sam tada zaposlene tri djelatnice, a promet je bio nikakav. Iz svojeg džepa sam im dao plaću – dodao je Cvek koji od Varkoma zahtjeva nadoknadu izgubljene dobiti.

– Sudski proces za nadoknadu štete još uvijek traje – dodaje Cvek.

No, pravi problemi za njega i njegovu tvrtku tu nisu završili. Početkom ove godine krenuli su radovi na izgradnji megarotora u Turčinu i uskoro je Vukovarska ulica zbog radova ponovno bila zatvorena za promet.

– Da me nitko nije kontaktirao iz Hrvatskih cesta i rekao mi: “Čujte bit će zatvorena cesta dva i pol mjeseca, treba li što? Možemo li se kako dogovoriti?”. Upravo suprotno, a iz mjeseca u mjesec imam sve veće gubitke. Otpustio sam sve tri djelatnice, radi jedino moja djevojka i to od 7 do 12 sati. Isključio sam sve frižidere. Banku u kojoj imam kredit, Varkom, HEP i Termoplin ne zanimaju radovi na kružnom toku, njih samo zanima da im redovito plaćate rate i režije – ispričao nam je u dahu Cvek.

Također, autopraonica zjapi prazna jer je poduzetnik koji je bio u najmu izišao iz posla.

Mizeran promet

– Čovjek je u autopraonici imao jednog zaposlenog. Morao ga je dati na burzu rada jer je posao stao – ističe Cvek koji je imao mizeran promet u kafiću u travnju.

– Radio sam dobro. Mjesečni promet bio je oko 100.000 kuna, da bi u travnju došao na promet od 165 eura (1300 kuna) – otkriva vlasnik objekta u Turčinu koji je kontaktirao Hrvatske ceste.

– Prvo mi mjesec i pol dana nisu uopće odgovorili na moj dopis. Išao sam potom u varaždinsku podružnicu Hrvatskih cesta. Direktor podružnice Varaždin mi je rekao neka dođem na sastanak da vidim kako teče dinamika radova. Mene to uopće ne zanima, mene zanima kako će mi nadoknaditi štetu – ogorčen je Cvek koji je potom putem odvjetnika poslao tužbu i pravdu za nadoknadu štete će tražiti na sudu.

– Izgleda da drugačije ne ide. Ne znam stvarno kome je cilj da me unište. Ovo je ništa drugo nego uništavanje poduzetnika. Da se razumijemo, koronu smo prebrodili s tim svim epidemiološkim mjerama, no ovo je katastrofa. I kad se ulica otvori, to mi ništa ne znači jer sam izgubio mnoge goste – ističe Cvek.

Naime, u Vukovarsku ulicu se dva i pola mjeseca moglo ući samo sa Zagrebačke ulice.

– Imate znak zabrane i onda tabla osim za stanare. Me tko će danas, a da je položio autoškolu, skrenuti slučajno k meni – ističe Cvek koji ističe da se cijela priča mogla drugačije rasplesti.

– Da se razumijemo nisam protiv radova, dapače, ali onda se nije trebala ulica cijela zatvarati. Mogli su je ostaviti prohodnom samo po jednoj prometnoj traci. Ovako čovjek iz Kneginca, ako je želio doći k meni u kafić, trebao je napraviti četiri kilometra sve okolo – objašnjava Cvek koji se obratio i načelniku Goranu Kaniškom.

– Dobio sam odgovor da Općina nema ništa s tim, da se obratim Hrvatskim cestama – dodao je Cvek koji je razočaran.

– Ništa mi drugo ne preostaje nego da se ponovno vratim raditi u Njemačkoj. Drugi izlaz ne vidim – rekao je Cvek.

Druga strana

Kontaktirali smo Hrvatske ceste koje su upoznate sa zahtjevima poduzetnika iz Turčina.

– Hrvatske ceste zaprimile su od ZOU Šebijan i Rukavina Zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku trgovačkom društvu Cvek d.o.o., te su na isti odgovorile dopisom od 5. svibnja u kojem je istaknuto kako iako je državna cesta u rekonstrukciji, i dalje prema objektu postoji pristup sa županijske ceste (klijenti mogu prema objektu komunicirati s javne ceste – županijske ceste). Građenje i rekonstrukcija javnih cesta općekorisna je djelatnost te u ovim slučajevima ne postoji osnova (ni zakonska ni podzakonska) za naknadu štete. Nadalje, Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su tužbu 22. svibnja te se sad radi o predmetu u nadležnosti suda te iz tog razloga nismo u mogućnosti dati dodatne komentare na isti predmet koji je u tijeku – zaključuju iz Hrvatskih cesta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje