Povežite se s nama

U fokusu

Lisice šeću po Varaždinskim Toplicama, ulaze u dvorišta, ali se ne smiju dirati?!

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽILI SMO

Stanovnici Varaždinskih Toplica već tjednima se suočavaju s neuobičajenim problemom: gotovo svakodnevno po gradskim ulicama, ali i u svojim dvorištima susreću lisice.

S dolaskom niskih temperatura ove divlje životinje dolaze sve bliže kućama u potrazi za hranom, pa njihova pojava u naseljenim mjestima nije ništa neobično, kaže predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković.

– Svakodnevno od mještana slušam o tome gdje su viđene lisice, a i sam ih viđam. Ne boje se ljudi, niti pasa, praktički postale su kao domaće životinje! – ogorčen je Ratković.

Začarani krug 

“Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti zbog Zakona, a lovac sam. Mogao sam samo čekati da ode.”

To topličko lovačko društvo dosad je zaprimilo nekoliko poziva zabrinutih mještana o lisicama koje su vidjeli na gradskim ulicama, no prva koja je na to upozorila bila je čitateljica iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji) još u studenome prošle godine. Ispričala je da je u samo nekoliko dana imala dva “bliska susreta” s lisicama blizu svoje kuće, a zabrinula se jer je primijetila da se životinje nimalo ne boje.

– Nazvala sam naše lovačko društvo. Tamo su mi rekli da oni ništa ne mogu učiniti jer je njima Zakon “vezao ruke”. Uputili su me na policiju, a oni natrag na lovce. Nisam pobornik ubijanja lisica i drugih divljih životinja, ali zar da u 21. stoljeću zbog lisica koje se šeću po Varaždinskim Toplicama moram strahovati za sigurnost? Mora li lisica nekoga ugristi prije nego netko nešto poduzme? – ogorčena je čitateljica.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima.
– Nekad smo mogli reagirati, no sada zbog Zakona ništa ne možemo učiniti. Što da vam kažem? Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti, a lovac sam. Samo sam je mogao gledati i čekati da ode – rekao je Ratković.

Navodi da svima koji ga nazovu zbog lisica kaže da nazovu policiju, no ni oni nisu nadležni. Na pitanje koga građani trebaju obavijestiti ako primijete lisice u blizini svojih kuća za rješavanje ovog problema, iz PU varaždinske su nas uputili natrag na lovce, odnosno nadležnu veterinarsku službu. Međutim, ni veterinari u ovom slučaju ne mogu ništa učiniti!

– Pojavljivanje divljih životinja (lisica) u blizini naselja nije rijetka pojava i u takvih slučajevima Veterinarska stanica nema obvezu postupanja. Koncesijski nadležna veterinarska stanica postupa na svojem području samo u slučaju pojave lisica u ograđenim objektima, u slučaju kontakta s psom ili čovjekom te u slučaju pronalaska uginule lisice. Potrebno je kontaktirati lovačko društvo koje bi, sukladno propisima, moglo izvršiti pregled populacije, odnosno postupiti kako je predviđeno – navodi se u dopisu Veterinarske stanice koji je još 18. studenoga prošle godine upućen Gradu Varaždinskim Toplicama.

Grad je, naime, zatražio stručno mišljenje nakon što im se zbog lisica obratila nekolicina građana. Iako u zadnjih mjesec dana nisu zaprimili nikakve nove dojave o pojavi lisica u gradu, dopis Veterinarske stanice dostupan je građanima putem internetskih stranica Grada.
No, u njemu se ipak građane poziva na oprez.  

– Divlje životinje, pa tako i lisice, ne smije se uznemiravati, tjerati ili na drugi način pokušati udaljiti, jer će same otići. Važno je djeci i kućnim ljubimcima onemogućiti pristup da ne bi došlo do kontakta – navodi se u dopisu. 

ODSTREL LISICA
Predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković istaknuo je da ove godine ima dosta lisica.
– Na području Varaždinskih Toplica dosta je zapuštenih neobrađenih zemljišta na rubnim dijelovima grada te divljih odlagališta, pa lisice dolaze sve bliže u potrazi za hranom – rekao je Ratković.
Inače, na području Varaždinske županije lovci  obavljaju i odstrel lisica. Kako smo doznali od tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavka Labaša, prema godišnjem planu odstrela na području naše županije na godinu se odstrijeli oko 2.000 lisica i kuna.

Program zaštite 

S obzirom na to da ispada da lisicama nitko ništa ne može, odgovor koga građani trebaju nazvati ako primijete lisice u naselju i tko je nadležan potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede.
– Zakonom o lovstvu je propisano da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Njega donosi pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, odnosno jedinica lokalne samouprave za naselje, uz suglasnost Ministarstva. Ako se Program zaštite divljači donese za tu površinu, propisat će se, između ostalog, i način zaštite i lova divljači na tim površinama – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja

Drugim riječima, gradovi i općine dužni su donijeti Programe zaštite divljači kako bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa tako i lisica u naseljenim područjima, ako za to postoji potreba.

Međutim, prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Program zaštite divljači trenutno ima samo Općina Vidovec, ponajviše zbog problema s vranama, dok je Grad Varaždin u fazi izrade Programa zaštite divljači.

Dodatne upute

Varaždinske Toplice su na kraju zatražile dodatne upute.  
– Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede, MUP-a i drugih tijela te se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva Ministarstvu da za narednu sezonu izda posebno odobrenje za odstrel divljih životinja i unutar granica naselja, a u kojima inače nije dopuštena upotreba vatrenog oružja – izvijestila nas je Nives Ernoić, pročelica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Varaždinskih Toplica.

Varaždinska županija bez bjesnoće već godinama 
– Što se tiče bjesnoće, situacija je zadovoljavajuća: u zadnje dvije godine nemamo potvrđenih slučajeva, te s te strane građani ne moraju biti zabrinuti – poručili su iz Ministartva poljoprivrede. To je potvrdio i tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavko Labaš.
– Prema informacijama s kojima raspolažem, u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće. To je zbog oralne vakcinacije lisica, koja se već nekoliko godina sustavno provodi u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Labaš.
Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza), a u Varaždinskoj županiji posljednji slučaj bjesnoće zabilježen je u ožujku 2014. godine, navodi Varaždinska županija.
Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti. Stoga je i pokrenuta oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj, i to još 2011. godine. Riječ je o programu iskorjenjivanja bjesnoće koji je financiran sredstvima iz EU. Oralna vakcinacija provodi se dva puta godišnje: u proljeće i u jesen, a u Ministarstvu poljoprivrede su potvrdili da je u studenome provedena distribucija vakcine za oralno cijepljenje lisica, nakon čega je i provedena oralna vakcinacija. 

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Patafta za Varaždin bez uhljeba: Veće plaće i mirovine, besplatni vrtići i manje režije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarstvenik Davor Patafta jedini je kandidat za gradonačelnika Varaždina koji ne živi od politike. Odreći će se svih povlastica koje imaju političari, neće koristiti službeni auto, a neće ni primati plaću. Ta sredstva iskoristit će da bi osigurao besplatne vrtiće.

Također, jedan je od rijetkih na političkoj sceni iza kojeg ne stoji cijela kolona onih koje bi trebalo uhlijebiti.

– Dosta je podobnih i nesposobnih, zaustavit ćemo uhljebljivanje. Varaždin zaslužuje biti bolji grad – poručio je Patafta.

Prioriteti Davora Patafte su pokrenuti gospodarski rast, ukinuti prirez i smanjiti komunalnu naknadu, gradsku upravu pretvoriti u servis gospodarstvenicima, ali i svim građanima, stvoriti konkurentnije tržište i time povećati prosjek plaća radnicima, a samim time povećati i mirovine, te podići standard i kvalitetu svima koji u Varaždinu žive. Zato ima konkretne i izvedive mjere.

Povećanje plaća

– Varaždinci i Varaždinke imaju najmanju plaću u Hrvatskoj, a sve zato jer se Gradom upravlja na način – uzmi ljudima i krpaj rupe u proračunu. Tako bi Grad znao voditi i mali Ivica. Umjesto toga planiramo osloboditi najveći gospodarski potencijal Varaždina – Brezje. Da je bilo pameti, tamo su se pred 15 godina mogle izgraditi tvornice, imali bi preko 3000 zaposlenih na tom mjestu i gospodarstvo bi punilo proračun. Bili bi konkurentniji, imali bi veći standard i ne bi bilo nikakve potrebe da se plaćaju prirez, vrtići, visoke režije i razni nepotrebni nameti. Zadnji je čas da se to promijeni – kaže Patafta.

Grad može imati 30-50 milijuna godišnje od novih tvrtki i radnika. Nažalost, imamo 15 izgubljenih godina u kojima su se političari bavili svađama, izmišljanjem afera i lažnim prijavama i podmetanjima, a ne razvojem. Krajnji je čas da se to promijeni.

Umirovljenicima 900 kuna više u kućnom budžetu

Varaždinski umirovljenici imaju najmanje mirovine u Hrvatskoj, a dijelom je razlog tome radno intenzivna, odnosno prerađivačka industrija u prošlosti. Grad će zato varaždinskim umirovljenicima, plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje te tako rasteretiti njihove mjesečne obveze.

Ova mjera svakom varaždinskom umirovljeniku u obiteljskom budžetu ostavlja više od 900 kuna na godinu.

Posebnu pažnju posvetit ćemo i novim dnevnim boravcima za umirovljenike sa cjelodnevnim stručnim vodstvom, poručio je Davor Patafta.

Varaždincima manji troškovi za plin

Što ako se zbog političkih sukoba prekine dobava ruskog plina? Može li Varaždin biti neovisan? Naravno da može. Grad Varaždin leži na ogromnim količinama podzemne vode koja je uvijek zagrijana na 14°C i koju ne koristimo. S druge strane građani, škole i druge javne institucije i gospodarstvenici plaćaju skupi uvozni ruski plin, koji putuje tisuće kilometara. Tim plinom grijemo vodu, zimi s nule na 20 stupnjeva, a na samo par metara imamo toplu vodu od 14 stupnjeva. Isto tako, ljeti se ta voda može iskoristiti za hlađenje. Uz to trošimo fosilna goriva i zagađujemo zrak. Ove podzemne vode i njihovu toplinu treba iskoristiti. Ono što nam je nekada možda predstavljao problem, treba pretvoriti u našu prednost.

– Grad mora kroz koncesije za privatne i pravne osobe poticati korištenje ove energije, koja pomoću dizalica topline može, uz veoma mali trošak, zagrijavati naše stambene prostore i sanitarnu vodu. Ne moramo koristiti ruski plin! Tu istu podzemnu vodu ljeti možemo koristiti za hlađenje prostora, dakle neće nam trebati klima uređaji. Možemo biti energetski samostalni. Dizalice topline pokretat će električna energija koja dolazi iz elektrana na Dravi ili iz solarnih panela čije postavljanje također treba poticati. Imamo energiju na raspolaganju, a ponašamo se kao pijani milijunaši i novac dajemo drugima umjesto da ga uložimo u druge stvari! – objasnio je Patafta.

Nastavite čitati

U fokusu

S današnjim danom kreću prve isplate povrata poreza osobama mlađim od 30 godina

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S današnjim danom, 10. svibnja, započinje isplata povrata poreza na dohodak osobama mlađim od 30 godina.

Naime, ove godine će po prvi puta temeljem godišnjeg obračuna povrat poreza na dohodak dobiti i mlade osobe do 30 godina života. Pritom mladi do 25 godina života ostvaruju pravo na 100 % umanjenja porezne obveze, a mladi od 26 do 30 godina života na 50 % umanjenja porezne obveze.

Iz Porezne uprave već su ranije obavijestili da su obavijest o izdanim privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2020. građani počeli dobivati od 27. travnja u svoje osobne korisničke pretince putem sustava eGrađani.

Porezna uprava započela je također putem Hrvatske pošte s fizičkom otpremom 48.586 navedenih rješenja.

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza izvršit će se negotovinski na tekući ili žiro-račun otvoren kod poslovne banke.

Iznimno, povrat više uplaćenog poreza i prireza isplatit će se u gotovom novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren tekući ili žiro-račun kod banke, odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.

Nastavite čitati