Globalna ekonomska kriza negativno utječe na sve sektore gospodarstva, a pred velikim izazovima je i građevinski sektor. Kao što rastu cijene goriva, energenata, hrane i ostalih potrepština, rastu i cijene materijala potrebnog u građevinskim radovima. Paralelno s tim rastu i cijene stanova, na što pak utječe više čimbenika, od potražnje do državnih mjera.

Osim sa svime navedenim, građevina se godinama unazad suočava i s nedostatkom radne snage. O problemima građevinskog sektora razgovarali smo sa Željkom Uhlirom, državnim tajnikom u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

– Sve navedeno, od drastičnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala, kao i zastoja u dobavi tih materijala do nedostatka radne snage, predstavlja dosad najveće izazove u gospodarskom sektoru graditeljstva. Govorimo o globalnom poremećaju koji se ne događa samo u našoj državi – kaže nam Uhlir.

Može li država, i na koji način, sanirati krizu u građevinskom sektoru?

Različite su mogućnosti kojima država može pomoći gospodarskim sektorima kada zapadnu u krizu, no realni prijedlozi ovise uvijek o specifičnoj situaciji u kojoj se nalazi cjelokupno gospodarstvo države. U svakom slučaju, kada se pojavi kriza, potrebno je sinergijsko djelovanje državnih tijela i strukovnih udruženja.

U ovoj situaciji, konkretno, Vlada RH je donijela Zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda, kojim se pozivaju naručitelji koji imaju ugovore sklopljene u postupcima javne nabave da zajedno s ugovarateljima pristupe analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda za neizvršene ugovore o javnoj nabavi materijala i proizvoda.

Osim toga, HGK je održala niz savjetovanja i izdala Smjernice za provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni na temelju ugovora o građenju u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda. Navedene smjernice uvelike pomažu izvođačima, ali i naručiteljima, koji u postupku priznavanja razlika cijena moraju imati revizorski trag i voditi računa o osjetljivim pitanjima antikorupcijskih mjera.

Ima li Hrvatska potencijala da sama proizvodi potreban materijal?

U današnjem povezanom svijetu nijedna država nije i ne može biti izolirana. U graditeljstvu se koristi jako velik broj različitih materijala i proizvoda. Neki od tih materijala i proizvoda se proizvode kod nas, ali skoro nemoguće je izgraditi i opremiti zgradu bez uvoznih komponenti.

Pred nama je i obnova nakon potresa. Može li država, odnosno Ministarstvo, izdati smjernice ili zakonske okvire kojima bi se to reguliralo?

Projekcija troškova obnove napravljena je prije ovih poremećaja i svakako će trebati voditi računa da se izvođače zaštiti, ali i osigura transparentan postupak priznavanja razlika u cijenama. Zakonski okvir postoji za takve situacije i sadržan je u Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o javnoj nabavi i novim Posebnim uzancama o gradnji. Uz to, napravljena su i dva dokumenta koja sam uvodno spomenuo, Zaključak Vlade RH i Smjernice HGK-a.

I na kraju, unatoč krizi, cijene nekretnina i dalje su visoke. Prema Vašim predviđanjima, hoće li u idućih godinu dana ipak doći do pada cijena?

Na tržištu nekretnina utjecaj na cijene imaju korisnici, investitori, developeri i državne mjere, i to na različite načine. Pritom treba imati u vidu da je cjenovna elastičnost potražnje stanova neelastična, a što je povezano s velikom potražnjom uz ograničenu izgradnju novih stanova. Također treba imati u vidu da se u nekretnine ulaže ne samo radi rješavanja stambenog pitanja nego i radi dodatnih prihoda, kao i radi štednje. Iz svega navedenog, osobno ne vidim mogućnost za smanjenje cijena nekretnina u doglednom razdoblju.

Nabaviti materijal na vrijeme i dobro platiti radnike

Stanje u građevinskom sektoru i sporu obnovu nakon potresa komentirao je i Zoran Andročec, predsjednik poslovnog udruženja Ingra-Det, koje okuplja tvrtke koje posluju u inozemstvu. On smatra da je obnovu trebalo prepustiti tržištu, a ne ponovno dokazivati koliko je državni aparat inertan i birokratiziran.

S druge strane, privatni sektor, u spomenutom slučaju građevina, prepušten je sam sebi.

– Ni u Njemačkoj ne teku med i mlijeko, a kriza iz razvijenih zemalja prelijeva se na Hrvatsku. Materijal je poskupio, nema ga ni dovoljno. Tvrtke koje nisu na vrijeme osigurale materijal i operativu sad jednostavno ne mogu ispuniti ugovorene poslove. Naši poslodavci nastoje zadržati radnike i biti konkurentni a istovremeno održati stabilno poslovanje – objasnio je Andročec.

Međimurska tvrtka Elting ima stabilno poslovanje i u krizi, a briga o radnicima i natprosječne plaće njihov su recept za uspjeh.

Glavna djelatnost im je proizvodnja, prodaja i montaža ventiliranih fasada i građevinske limarije. Trenutno zapošljavaju 80 radnika, od toga više od polovice u Njemačkoj na izaslanju preko gospodarsko-interesnog udruženja Ingra-Det, a ostali rade u Hrvatskoj i Sloveniji. Rade na velikim i tehnički izrazito zahtjevnim građevinskim projektima, od kojih nemali broj čini perjanicu investicijskih projekata u EU-u. Plaće u Eltingu iznad su prosjeka.

Dragutin Novak, vlasnik Eltinga, kaže da poslovanje tvrtke temelji na konstantnoj težnji za izvrsnošću i kvalitetom, ali i zadovoljnim radnicima.

– Situacija je daleko od idealne, cijene metala porasle su i do 100 %, a građevinski sektor suočava se i s problemom nestašice pojedinih materijala. Mi zato nabavljamo sve potrebne materijale odmah nakon ugovaranja poslova, tako da nam je poslovanje stabilno. Stoga nam je glavni fokus na radnicima. Svjesni smo da je zadovoljan radnik najbolji radnik i mi im nastojimo pružiti uvjete kakve zaslužuju. Uz plaću, vrlo je važna i radna atmosfera. Obiteljska smo tvrtka i nastojimo da takvo ozračje bude i u poslovanju, od pogona do gradilišta. Imamo sve više zainteresiranih radnika iz Slavonije, to su vrijedni ljudi i dobrodošli su u našu tvrtku – rekao nam je Dragutin Novak.

Što se pak tiče izaslanih radnika u Njemačkoj, uz redovne njemačke plaće, plaćeni su im i njemački godišnji odmor, božićnice, uskrsnice, dječji darovi i slično.

Plaće radnicima Eltinga u Njemačkoj se kreću od 2200 do 3500 eura, a u Hrvatskoj od 1000 do 1500 eura.

– Iz godine u godinu plaće u Eltingu rastu, pratimo rast tarifnih ugovora i rast troškova života. I dalje se namjeravamo razvijati i širiti poslovanje. Ove godine započinjemo s novim ciklusom investiranja, u kojem smo stavili fokus na naprednu tehnologiju. Zato imamo potrebu za zapošljavanjem u Njemačkoj, ali i u Hrvatskoj, u našem proizvodnom pogonu u Pušćinama – kaže Novak.