Povežite se s nama

U fokusu

Matija Benić: Tko je mladi Varaždinac koji je dokotrljao balu s otpadom pred varaždinsku Gradsku vijećnicu?

Objavljeno:

- dana

Matija Benić dokotrljao je jučer, 5. siječnja, balu otpada na varaždinski Korzo.

Bio je to simbolični početak prosvjeda građanske inicijative proistekle iz Facebook grupe “Varaždinsko smeće”, a na kojemu je više od stotinjak građana izrazilo svoje nezadovoljstvo računima za odvoz smeća, ali i neslaganjem s potezima gradske vlasti po pitanju gradskih tvrtki uopće.

Performans mladog studenta režije dobro se uklopio u cijelu priču, iako takvo što nije bilo unaprijed planirano.

– Za kolegij na Akademiji s kolegama pripremam reportažu o problemu bala u Varaždinu. Kad sam počeo istraživati sve je otišlo u jako duboke političke i pravno užasno kompleksne sfere. Zbog toga sam se odlučio koncentrirati na ljude koji žive pored tih bala, čini je život zbog njih direktno zakinut. U sklopu reportaže smo planirali napraviti performans 12. siječnja, međutim pročitali smo najavu prosvjeda i pomaknuli smo performans za isti dan. Super se to poklopilo – govori Matija.

Matija Benić ima 20 godina i na prvoj je godini Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Kako mladi Varaždinci percipiraju balirani otpad na ulazu u grad?

– Svi se slažu da je to ruglo na ulazu u grad i sramota, ali malo ih ima konkretno mišljenje, a gotovo nitko se nije spreman upustiti u razmišljanje o tome kako riješiti problem. Jer se čini da niti nema načina. U mojoj je glavi ova reportaža moj doprinos u ukazivanju na problem i požurivanje traženja rješenja.

(tekst se nastavlja)

Matija Benić će svoju reportažu kolegama i profesorima predstaviti krajem veljače. Priču je započeo intervjuiranjem Varaždinaca koji žive s balama u susjedstvu i bivših hrvatskih ministara zaštite okoliša Mirele Holly i Slavena Dobrovića, a slijedi i razgovor s gradonačelnikom Ivanom Čehokom. Slučajno se dogodilo, zahvaljujući prosvjedu da je performans na Korzu postao okosnica reportaže.

– Prije mjesec dana smo išli od vrata do vrata i intervjuirali ljude o njihovom životu pored baliranog otpada. Potom nam je Slaven Dobrović ispričao mnogo o ekološkom problemu uzrokovanom balama. To je bomba koja zagađuje okoliš i podzemne vode, odlagalište koje  nikako nije smjelo biti u blizini vodocrpilišta, na potpuno je neprimjerenom terenu direktno na golom tlu bez bilo kakve zaštite, po balama i oko njih plaze štetočine, mirisi su neizdrživi… Kažu da su iz Ministarstva više puta slali inspekcije, koje su pokušale riješiti nešto, ali kao što se vidi s rješenjem se nije dosad nikuda došlo. Mirela Holy je s gradonačelnikom Habušem, ako se ne varam, 2012. godina raspisala javni natječaj za uklanjanje bala, ali je usred te priče dala ostavku i sve je ostalo nedovršeno. Oboje se slažu da Grad u 13 godina nije napravio ništa, a i dalje vjeruju da Grad Varaždin ne rješava to pitanje na pravi način.

(tekst se nastavlja)

Iako je mladi Matija imao namjeru saznati cijelu kronologiju baliranog otpada uskoro je, kaže, odustao od te ideje.

– Odustao sam od toga. Moja reportaža traje maksimalno sedam minuta, a to je toliko kompleksan problem da ni u nekoliko mjeseci razgovora i objašnjavanja mi što se tu zapravo sve događalo, nisam previše shvatio.

Matija Benić se nada da će njegov, još uvijek bezimeni rad ali s radnim naslovom „Bale u Brezju“, stići i do Varaždinaca.

Prvo će ga u svakom slučaju pogledati njegov profesor na Akademiji, a bude li ocijenjen kao dobar emitirati će ga Studentska televizija na HTV-u 4.

– Tek nakon toga, ako ćemo i dalje misliti da je dovoljno dobar, ponuditi ćemo ga i drugim medijima. Svakako bismo voljeli da ga vide i Varaždinci, kojih se on i najviše tiče.

U fokusu

I u Varaždinu krenulo prikupljanje potpisa za ukidanje COVID potvrda

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

most, referendum, covid potvrde

Diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinu, na više od 1200 mjesta krenulo je prikupljanje potpisa za pokretanje raspisivanja ustavotvornog i zakonodavnog referenduma.

Potpisi će se prikupljati iduća dva tjedna, do 18. prosinca.

MOST traži referendum kojim bi se u roku od 30 dana ukinule COVID potvrde, a ovlasti Nacionalnog stožera prebacile na Sabor, koji bi odluke donosio dvotrećinskom većinom.

Iduća dva tjedna potpisi će se prikupljati na dvije stalne lokacije; kod gradske knjižnice (Franjevački trg) i na gradskoj tržnici (kod BIPE), te povremeno kod Konzuma u Zagrebačkoj ulici i na Banfici, kod Mlinara u POS naselju te ulici braće Radić.

Nastavite čitati

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje