Povežite se s nama

U fokusu

Robert Borović: Zašto je čovjek koji je pokrenuo lavinu u Varaždinu prosvjed promatrao iz pozadine?

Objavljeno:

- dana

Robert Borović je jutrošnji prosvjed na varaždinskom Korzu promatrao iz pozadine.

Čovjek koji je osnovao FB grupu „Varaždinsko smeće“, inicijatore prosvjeda, distancirao se od događanja.

Njegovo uzmicanje svi članovi smatraju rezultatom pritiska. O Robertu Boroviću su se na radnom mjestu u osnovnoj školi, raspitivali njemu nepoznati ljudi iz gradske tvrtke „Čistoća“, protiv čijeg je poskupljenja grupa inicijalno i osnovana.

On sam će se ispričati članovima zbog prepuštanja mjesta administratora Damiru Šilecu uz objašnjenje da se radi o osobnim problemima koje je zbog velikog angažmana u Grupi zanemario.

Revolucija koja to nije i revolucionar koji to nije

Iako kažu da je pokrenuo svojevrsnu revoluciju jer Varaždin ne pamti kad su se građani u tolikom broju suprotstavili bilo čemu a osobito ne gradskoj vlasti, upravni pravnik Borović se ne smatra revolucionarom.

– Moj je bunt bio kamenčić koji je pokrenuo lavinu građana. Jer dobili su osobu imenom, prezimenom i slikom. Ne stranku ili grupu nego su vidjeli jednog od sebe koji se, ponavljam, imenom i prezimenom usuđuje reći da nije zadovoljan s računima. Da tako to sumiram – rekao nam je Robert Borović.

Grupa koju je osnovao sredinom listopada, nakon što je jedan njegov oštar post o računu za smeće rezultirao opomenom da se ne može tako ponašati.

Šank i FB revolucije

Za dva i pol mjeseca u Grupi je 3700 aktivnih članova.

Međutim, večer prije prosvjeda, u petak 4. siječnja, rekao je da u subotu ne očekuje previše ljudi na Korzu.

– To je u Hrvatskoj općeniti problem, ljubav prema šank revolucijama, iz fotelje ili preko Facebooka. Ipak, vjerujem da je ljudima u interesu ukazati na problem.

Njegove su se riječi pokazale djelomično točnima. Na Korzu je uz znatiželjnike bilo više od stotinu ljudi što je za grad veličine Varaždina, ali i ljudi genetski suzdržanog mentaliteta, zapravo relevantna brojka.

– Svakoga u ovome gradu nešto smeta, a ova je grupa platforma gdje svoje primjedbe mogu javno izraziti. Jasno im je da se problemi ne mogu riješiti preko noći. Ja ne nudim rješenje, niti bilo tko u grupi jer ga nemamo, ali demokratski je ukazivati. Međutim, oni koji ih mogu riješiti ignoriraju svaku primjedbu, ismijavaju ljude ili još gore, reagiraju na njih zastrašivanjem – govori Robert Borović.

Provjeravanje i zastrašivanje

Popularnost i masovnost grupe „Varaždinsko smeće“ političari pokušavaju iskoristiti za sakupljanje političkih poena, a što mnoge u Grupi ljuti.

Robert Borović, koji nije ni član niti simpatizer bilo koje stranke, i po tom je pitanju pragmatičan

– Politika se, štoviše, mora uključiti u rješavanje problema, a ako je tu gotovo 4000 ljudi s problemom njima i jest posao uključiti se. Oni naše probleme mogu riješiti legitimnim, zakonskim sredstvima dok nas uvijek netko može nazvati ruljom. Ali u grupi nisam dozvoljavao politiziranje.

O tome tko se iz Čistoće raspitivao o njemu i tko mu je to rekao, on ne želi govoriti.

– To morate pitati u Čistoći.

Robert Borović nije očekivao da će varaždinska priča nacionalno odjeknuti, niti je razmišljao o prosvjedu.

– Mediji i javnost mi nisu bili imperativ, niti sam se zamarao promocijom. U samom startu nisam razmišljao o prosvjedima, ostavkama ni opstruiranjima gradske vlasti. Smatram da postoje ljudi koji vode gradske tvrtke i koji bi trebali bolje upravljati gradom. Moji ciljevi nisu usmjereni protiv nikoga osobno.

Pritisci?

Možda je Robert Borović iz Grupe i otišao iz osobnih razloga, ali malo tko mu vjeruje da ti razlozi nisu povezani sa strahom da zbog njega poslovno ne nastradaju njemu najbliži. Taj je strah, kažu mnogi Varaždinci, zapravo veliki dio odgovora na pitanje zašto se u gradu češće ne događaju javne prozivke.

– Mali je to grad i svakome barem neki član obitelji radi u nekoj službi gdje ga plaća Grad. Jesu li to gradska poduzeća, gradska uprava ili ustanove… – moglo se čuti.

Vidjeti osnivača grupe u pozadini bilo je, rekli su promatrači, zapravo tužno gledati.

– Ovo je slika Varaždina. Pokazuje gradsku zbilju kako prolaze oni koji se suprotstave. Ušutkano i u pozadini. Ipak, već Robertova prisutnost puno znači i svaka mu čast što je uopće i došao – složila se grupa prosvjednika.

Nitko Vam ne vjeruje da ste se iz Grupe povukli bez pritisaka?

– Svatko ima pravo na svoj mišljenje – zaključuje Robert Borović uz ne preveseli osmijeh.

U fokusu

Od srpnja veće rate kredita, evo tko će biti prvi na udaru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme najavljuje se povećanje kamatnih stopa. Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS, piše Večernji list.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura.

Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.

Nastavite čitati

U fokusu

Bilić u Saboru: Funkcionalno spajanje je neprovedivo u praksi zbog birokracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić prošlog je tjedna u Saboru upozorio na važnost decentralizacije, ali u pravom smislu te riječi.

– Vjerujemo da nama u Ludbregu, kao i drugim općinama i gradovima, treba biti omogućeno donošenje odluka vezanih za našu sredinu. To uključuje sve, od toga što će se događati u našim školama, preko brzine izdavanja dozvola, pa do ulaganja nužnih sredstava u infrastrukturu. Govorio sam o još jednoj važnoj temi, a to je funkcionalno povezivanje općina. Jasno je da je povezivanje ključno da bi zajednički mogli odraditi projekte ključne za naš kraj, ali je nažalost još uvijek od strane države nejasno definiran način povezivanja. Puno se spominju reforme, ali se one u praksi ne provode – rekao je Dubravko Bilić.

Ističe da će se u Saboru zalagati da jedinice lokalne samouprave dobiju više ovlasti.

– Samo lokalnom zajednicom koja ima ovlasti za donošenje ključnih odluka možemo osigurati brži i učinkovitiji razvoj. Naše iskustvo pokazuje da bolje poznajemo potrebe i prioritete naših građana te da možemo brže i prilagodljivije odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo. Decentralizacija nije samo administrativna promjena; ona je ključ za stvaranje prosperitetnih i samoodrživih zajednica. Nastavit ćemo se zalagati za to da Ludbreg i slične sredine dobiju više ovlasti i odgovornosti za vlastiti razvoj – rekao je Bilić.

Govoreći konkretno o funkcionalnom spajanju, Bilić upozorava da je trenutno neprovedivo u praksi, a sve zbog administrativnih barijera, odnosno birokracije.

Kaže da glavnina problema leži u tome da je Ministarstvo financija do sad isključivo bilo nadležno za takozvane reforme lokalne samouprave, a sve se svodilo na postepeno smanjenje prihoda gradovima i općina, dok se funkcionalno spajanje onemogućava zbog nerazumijevanja nadležnih institucija.

– Opet ćemo mijenjati porezni zakon i smanjiti prihode lokalnim samoupravama, molim kolege iz HDZ-a da pokušaju objasniti ministru Primorcu da mi novac ne oročujemo u bankama već trošimo za bolji standard, ulažemo u infrastrukturu, dječje vrtiće, te kroz razne mjere i projekte nastojimo omogućiti bolji život našim sugrađanima. Oni koji su se spojili funkcionalno imaju velikih i nerješivih problema, a da ne govorim kakvi su problemi s inspekcijama koje ne uvažavaju same procese. Posebno je problem radni status službenika kod funkcionalnog spajanja, što do sad nije regulirano – rekao je Bilić i istaknuo da se zapravo favorizira velike gradove.

– Nužno je da se primijeni neki od europskih modela koji na drugačiji način brinu o jednakosti razvoja svoje države. Nadam se da će novi ministar uprave provesti konkretnu reformu koja će dati vjetar u leđa za ozbiljnije promjene, te da se iskoristi poticaj države da se to povezivanje lokalnih sredina zaista i provede u praksi – rekao je Bilić i dodao da je država jako centralizirana i svaka decentralizacija završi na županijama. Ističe da u budućnosti treba ići u smjeru da se gradovima daju na upravljanje primjerice škole i sustav izdavanja građevinskih dozvola te dodaje da je izglasavanje ove dopune zakona veliki napredak i nada se da će se administrativne barijere otkočiti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje