Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nedavno je objavilo iscrpno Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu (izvješće) iz kojeg proizlazi da ga je u 12 mjeseci u svim jedinicama lokalne samouprave nastalo čak 1.844.382 tona.
Ciljevi nisu dostignuti
Time je ukupna količina dosegla najveću vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %. Stručnjaci resornog ministarstva to dovode u vezu u vezu s porastom vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa.
– Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ista je iznosila 474 kilograma, što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju. Osim gore navedenim razlozima, isto se može pripisati i korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine koji je rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika Eurostata, koje su se koristile u prethodnim godinama – objašnjavaju u izvješću u kojem se napominje da je stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) u 2022. godini iznosila 46 % ili 844.387 tona.
Udio miješanog komunalnog otpada (ključni broj 20 03 01) u sakupljenom otpadu činio je 54 % odnosno 999.995 tona.
U izvješću, koje se najvećim dijelom temelji na podacima koje su u bazu Registar onečišćavanja okoliša posljednje dvije godine prijavili davatelji javne usluge putem obrasca SO-1, reciklažna dvorišta, trgovci otpada na malo putem obrazaca SO-3, kao i izvoznici otpadaobrađivači otpada putem obrasca OZO, piše i to da je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija.
Riječ je o posljedici nečistoća koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
U 2022. godini oporabljeno je 634.018 tona komunalnog otpada, dok je količina recikliranog otpada iznosila 630.882 tona (uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju). Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 34 %. Stopa recikliranja jednaka je stopi oporabe, odnosno iznosi 34 %, što je za tri postotna boda više nego u 2021. godini Time još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno čl. 54. ZGO i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 %.
– Kada se razmatra stopa oporabe komunalnog otpada koji potječe od sakupljanja u okviru javne usluge, ista na nacionalnoj razini iznosi 17 %, isto kao i stopa recikliranja (također 17 %). Županije s najvećim količinama oporabljenog komunalnog otpada u Hrvatskoj su Međimurska županija (44 %), Ko privničko – križevačka županija (38 %) i Varaždinska županija (32 %). Županije s najnižom stopom oporabe u okviru javne usluge su Dubrovačko-neretvanska županija (3 %), Ličko – senjska županija (3 %) i Splitsko-dalmatinska županija (3 %).
– Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina – otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) – najveće procijenjene stope oporabe i dalje se bilježe za Međimursku županiju (55 %), Koprivničko-križevačku županiju (50 %) i Varaždinsku županiju (47 %), dok su županije sa najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko – senjska županija (22 %), Dubrovačko-neretvanska županija (24 %) i Splitsko-dalmatinska županija (25 %) – ističe se u izvješću iz kojeg se može iščitati koje su količine biootpada i MKO odložene na odlagališta ili obrađena u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO).
Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta u RH iznosila je 577.287 tona, pa tako ni cilj iz članka 55. ZGO vezano za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada nije dostignut!
Previše odlaganja
– Tijekom 2022. godine odložena količina komunalnog otpada iznosila je 1.024.808 tona, od čega se 3.137 tona odnosi na otpad upućen na odlaganje u Bosnu i Hercegovinu, te 68.111 tona na nečistoće i neciljane materijale koji su izdvojeni prije samog postupka recikliranja i upućeni na odlaganje. Time je stopa odloženog komunalnog otpada u 2022. godini iznosila 56 %. Riječ je o smanjenju od 2 postotna boda u odnosu na 2021. godinu. Pored 56 % odloženog i 34 % oporabljenog komunalnog otpada, 9 % komunalnog otpada je upućeno u MBO postrojenja dok je preostali dio od 1 % obrađen nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…), privremeno uskladišten ili pripada dijelu procijenjenih količina za neobuhvaćeni dio stanovništva kojima se nije moglo utvrditi postupanje – navodi se u izvješću u kojem piše i to da je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji više od 99 % stanovništva obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada.
Dodajmo da je u okviru javne usluge za 2022. godinu, u Varaždinskoj županiji sakupljeno 30.238 tone komunalnog otpada (ukupno nastalo 45.582 t), a u Međimurskoj 27.589 tona (od ukupno nastalih 42.412 t). Ovi pokazatelji sugeriraju da je svaki stanovnik Varaždinske županije 2022. godine proizveo 284 kilograma otpada, dok su Međimurci proizveli 401 kilogram.
Odvojeno sakupljanje
Odvojeno sakupljanje barem jedne od korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada (papir i karton, plastika, staklo, metal, glomazni otpad, tekstil i biootpad) u okviru javne usluge u 2022. godini provodilo se u 528 JLS. U varaždinskom kraju stopa odvojenog sakupljanja porasla je na 48 %, dok je je u Međimurju porasla na 53 %. U obje županije najviše je odvojeno sakupljeno papira i biootpada, s tim da je po količini potonjeg Međimurska u top tri županije. Iz Varaždinske i Međimurske županije lani je na različite deponije ukupno odloženo 35.318 tona otpada, od čega samo na biootpad otpada 11377 tona.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
