– Glavni problem hrvatskih farmera je zemljište, jer ako ga proizvođači mlijeka nemaju dovoljno, ne mogu osigurati hranu za stoku. Svi govore o državnoj zemlji, ali je nitko nikada nije dodijelio stočarima, niti se prati njihov razvoj – ističe Stjepan Bistrović.

Samo upornost, znanje, spremnost na odricanje i značajna ulaganja u modernizaciju proizvodnje mogu stočare i mljekare iz Varaždinske županije održati u nemilosrdnoj tržišnoj utakmici, na koju presudan značaj ima kvaliteta finalnog proizvoda.

Modernizacija

Podsjećamo, prije pet godina proizvođači mlijeka bili su doslovno na koljenima, a Varaždinska županija, koja je 2005. godine imala 14.000 krava, danas je spala na tek 3000 grla! Kako doznajemo od Stjepana Bistrovića, vlasnika Poljoprivrednoga gospodarstva s farmom i mljekarom, samo na području Općine Cestica tri su proizvođača mlijeka u zadnje vrijeme odustala od bavljenja stočarstvom.

Za dnevnu proizvodnju od 1200 litara mlijeka, 50 krava treba 2,5 tona sjena i
silaže

Moglo bi Vas zanimati:

Nešto više od 10.000 očeva u Hrvatskoj koristilo je dva mjeseca roditeljskog dopusta

Održana je konferencija za medije povodom predstavljanja Nacionalne kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, koju provodi Središnji državni ured...

– Kad farmeri odu u mirovinu, rješavaju se stoke i ona završi na klanju. Mi se jedini ovdje bavimo proizvodnjom mlijeka, pa Galović na Vinici i nekoliko farmera u Općini Petrijanec. Cijena mlijeka u otkupu je od 2,60 do 2,90 kuna i svi se slažu kako je to nedovoljno da bi se pokrili troškovi – ističe ovaj iskusni poljoprivrednik koji je 15 godina bio predsjednik Saveza proizvođača mlijeka.

Sve je u redu dok proizvođač može pokriti troškove i ako mu ostaje novaca za razvoj. Znajući da se u stočarstvu uvijek mora investirati, Bistrovići su uložili 9 milijuna kuna u novu farmu, koja je u funkciji od 23. travnja ove godine. Nositelj projekta nove farme je Tomislav Bistrović koji će proizvodnju mlijeka nastaviti nakon roditelja.

– Trenutno su u njoj 52 krave, a puni kapacitet bit će 80 krava. Ima 70 ležišta uz rodilište i suhostaj. Za ispašu su osigurana tri hektara ograđenog pašnjaka, dok se svrsi privodi još 5 hektara s električnim pastirom u neposrednoj blizini objekta. Zgrada je toplinski izolirana, prozračna s razvedenom ventilacijom, krov se automatski otvara, ali i zatvara s pojavom prvih kapi kiše. Za svaki slučaj, opremljena je i automatskom meteorološkom postajom koja bilježi deset parametara, poput brzine vjetra, relativne i apsolutne vlage zraka, isijavanja Sunca i drugog – naglašava Bistrović, koji je doskočio i nedostatku radne snage.

Naime, uz njega, suprugu, buduću snahu i sinove, na farmi su zaposleni različiti roboti koji obavljaju mužnju krava i u određenim intervalima prigrću pripremljenu hranu uz hranidbeni stol.

– Posebnost farme je da je maksimalno automatizirana, kompletno pokrivena videonadzorom i s bezbroj senzora koji prate svaku kravu putem transpondera. Ovi uređaji s kravina vrata odašilju podatke o tome koliko je vremena provela na hranidbenom stolu, bilježe se sve njezine aktivnosti, iz kojih se može zaključiti i je li u razdoblju tjeranja te je li bolesna. Već kod kompletno automatizirane mužnje analiziraju se protočnost mlijeka, temperatura i njegova boja (radi eventualnog mastitisa), i po potrebi se mlijeko odmah odvaja u otpad. Nama na mobitele stiže alarm, a bolesna životinja se odmah automatski odvaja u separaciju do postavljanja dijagnoze. Zanimljivo je da robot za mužnju i računalo uz poseban program točno pogode kada je optimalno vrijeme za oplodnju krava. Sve to smanjuje broj dolazaka veterinara i troškove umjetne oplodnje, koja se mora obaviti u roku od dva sata od ovulacije – pojasnio je naš sugovornik.

I dodao:
– Izbjegavamo prirodnu oplodnju jer bikovi mogu prenositi bolesti na zdrava grla, a tu je ključno i zadržavanje provjereno dobre genetike. Mi moramo brinuti i o selekciji kako bi naše krave imale što ljepše vime, da robot opremljen kamerom lakše muze – ističe Bistrović, od kojeg doznajemo da su značajna sredstva investirana i u Mljekaru Marina, koja je s radom počela prije 10 godina.

– Za modernizaciju i proširenje kapaciteta mljekare projekte smo kandidirali na dva fonda. Od procesne opreme, za 900.000 kuna nabavljeni su nova kada za proizvodnju sira, punilica i separator. Lani smo završili projekt opremanja sirane vrijedan 305.000 kuna. Mljekara nas je u početku stajala 4,5 milijuna kuna vlastitog novca, a uzeli smo i kredit od 444.440 eura. Zapošljavamo 10 vrijednih radnika, bez kojih svega ovoga ne bi bilo. Kvaliteta mlijeka s naše farme je presudna, baš kao i činjenica da su naši proizvodi prirodni i domaći, bez konzervansa ili aditiva – veli Bistrović o mljekari koja opskrbljuje 15 specijaliziranih prodavaonica na području Zagreba.

– Iznimno smo zahvalni i trgovcima u okruženju, koji prodaju naše proizvode čime direktno pridonose poslovnom uspjehu gospodarstva – zaključio je Stjepan Bistrović.

Domaće i fino

Artikli su odlično prihvaćeni, a svi koji još nisu probali njihove svježe i trajne polutvrde sireve (proizvode četiri vrste), svježe mlijeko, jogurt, vrhnje, sirutku ili putar (maslac), mogu se opskrbiti u prodavaonici u Vratnu Gornjem. Znatiželjnici više informacija o ovom poljoprivrednom gospodarstvu mogu doznati na internetskoj stranici mljekara-marina.net.