DONOSIMO
Počinje statička sanacija župne crkve sv. Martina biskupa u Martijancu. Konzervatori i restauratori su obavili svoj posao, odabran je izvođač radova i Ministarstvo kulture je platilo 100 tisuća kuna. Budući da je obračun troškova 273 tisuće, ostatak će se platiti iz općinskog proračuna.
Sanacija je bila nužna i načelnik Marijan Horvat je dulje vrijeme upozoravao i inzistirao na potrebi hitne obnove. Oslikani zidovi crkve su popucali na puno mjesta i šteta je vidljiva, ali, prema riječima Božidara Magdalenića, nadzornog inženjera, pravi razmjeri će se vidjeti tek nakon što se zidovi “otvore”. Radovi će početi u drugoj polovici lipnja, a koliko će oni trajati sad je nemoguće reći. U svakom slučaju se svi nadaju da će to biti što skorije, kako šteta ne bi bila i veća. – Čuvanje baštine u Martijancu nije samo fraza. Crkva je blago Općine i duže vrijeme se borimo za njezinu obnovu i zadovoljni smo što smo se napokon izborili za barem dio potrebnog novca – rekao je načelnik Marijan Horvat dok je prošlog tjedna u crkvi dogovarao detalje s restauratorima, konzervatorima i izvođačima.
Velika oštećenja crkve povezana su s drugim velikim problemom Martijanca – iznimno velikim prometom Podravskom magistralom. Načelnik Horvat i suradnici uporni su u lobiranju za izgradnju Podravske brze ceste. Osim opasnog prometa koji uzrokuje česte prometne nesreće – nerijetko sa smrtno stradalima – velike vibracije su najvjerojatnije uzrokovale oštećenja na crkvi, ali i na okolnim kućama. Kad počnu radovi ustanovit će se što je točno uzrok oštećenjima. Ako je to zaista promet, stručnjaci za očuvanje baštine će sugerirati moguća rješenja problema.
– Dugo vremena upozoravamo na sve posljedice velikih problema koje imamo zahvaljujući Podravskoj magistrali. Sve općine uz tu cestu trpe veliku štetu. Promet je pregust, događaju se nesreće, uništavaju objekti, buka je nesnosna… Nije čudno da nitko ne želi tako živjeti i da ljudi odlaze. Ako se već mučimo s gospodarskim pitanjima, žalosno je da nam ova cesta dodatno otežava život. A problem se, uz dobru volju, može riješiti – govori načelnik Horvat. Martijanec je žestoko krenuo u kampanju za izgradnju Podravske brze ceste pa je nedavno održana i tribina na tu temu, svojevrstan dogovor svih načelnika i gradonačelnika mjesta uz magistralu. Zaključke su poslali resornom ministru. Nedugo zatim je saborski zastupnik Josip Križanić rekao da je ministar prometa Oleg Butković upoznat s problemom i da se uskoro očekuje prijedlog rješenja.
Ako promet magistralom ostane takvog intenziteta, šteta će uskoro biti i puno veća. Crkva zasad nije opasna, sad će se riješiti statička sanacija, ali načelnik bi volio prevenirati eventualnu novu štetu. Zato bi izmještanje prometa bilo jedino rješenje. U svakom slučaju će veliki dio posla za spašavanje crkve do ljeta biti obavljen. Ali ne sav. Općina je odlučila da obnova krene neovisno o raspoloženju Ministarstva što se tiče novaca, pa je u proračunu predviđeno 250 tisuća kuna za crkvu. Ministarstvo je sad dalo novac, ali ne i dovoljno da se uz statičku sanaciju obavi i drenaža, pa uskoro opet slijede radovi.
“Zasad nije opasno, ali može postati, pa se mora preventivno reagirati i vratiti se statička stabilnost. Ovo nije šminka, nego nužna potreba. Na ljestvici od 1 do 10, razina štete je 4, znači na granici s opasnom. Sad ćemo napraviti osnovnu sanaciju jer još uvijek ne znamo uzroke pucanja zidova. Sanacija će se provesti s vanjske strane, postavit će se kabanatne, najmanje vidljive trake. Pukotine su tu već godinama i najvjerojatnije su ih uzrokovale vibracije s ceste, jer nalazi temelja su dobri, pri gradnji je sve odrađeno kako treba. To samo potvrđuje sumnju da je šteta nastala zbog konstantnih vibracija i možda nekih laganih potresa. Mijenja se i razina podzemnih voda, što također utječe na disbalans, ali ne u bitnijoj mjeri. Ako se utvrdi da je uzrok cesta, može se izmjeriti kolnička konstrukcija da se vidi koje opterećenje podnosi, ispitivanje nosivosti i vibracije – a što danas nije problem – pa da se sukladno rezultatima ide na novu kolničku konstrukciju ili ograničenje prometa. Danas su to zaista sofisticirane mogućnosti i ne može biti puno grešaka.”
Izvor:
Foto:
Nakon ljetne stanke „Srijeda u muzeju“ nastavlja se programom Prošlost Varaždina u filmskim zapisima (II.).
Riječ je o projekciji kratkih filmova snimljenih u produkciji Filmskih novosti u Beogradu na području Varaždina i okolice od kraja Drugoga svjetskog rata do 80-ih godina prošlog stoljeća.
Filmovi su šarolikoga tematskog spektra: od politike, vojske, gospodarstva, sporta, medicine i lovstva pa sve do kulturnih znamenitosti Varaždinske županije. Među njima je i filmski zapis iz 1959. s prikazom Franje Košćeca i njegove zbirke kukaca kao zametka Entomološkog, odnosno kasnije Prirodoslovnog odjela GMV-a.
Projekcija ovih filmova svojevrsni je nastavak programa održanog u ožujku ove godine, kad su prikazani filmski zapisi nastali od Prvoga svjetskog rata do 1945., za što je Gradski muzej Varaždin otkupio prava od Jugoslavenske kinoteke u Beogradu.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Ovom prigodom Gradski muzej Varaždin (ponovno) poziva sve koji imaju stare filmske zapise vezane uz područje Varaždina i okolice da ih donesu u Muzej, gdje će se kao dragocjeni dokumenti prošlosti digitalizirati i sačuvati za buduće naraštaje.
Izložbom fotografija „Sanjarenje o prostorima sjećanja“ autorice Mirne Štambuk, nastavlja se peta sezona Vaniminog programa „Podrum ponedjeljkom“. Otvorenje izložbe će biti u ponedjeljak, 9. rujna u 19 sati.
„Sanjarenje o prostorima sjećanja“ naziv je izložbe fotografija Mirne Štambuk. Tim se poetskim fotografskim ciklusom mlade autorice, nakon kraće ljetne pauze nastavlja peta sezona programa izložbi što ga pod nazivom Podrum ponedjeljkom u podrumu Centra za mlade i nezavisnu kulturu P4 u Varaždinu organizira varaždinski Filmsko-kreativni studio VANIMA.
Karlovčanka koja trenutno živi u Varaždinu i studira na Sveučilištu Sjever, izložbom u CZM P4 promatrača upoznaje s fragmentima svojih uspomena. Većina fotografija snimljena je analognim fotoaparatom, no autorica je djeliće sjećanja zabilježila i digitalno.
O proživljenom i viđenom Mirna Štambuk ne priča nam na način biografa ili povjesničara, već odabire poetski pristup.
Sanjarenje o tim, objektivom zabilježenim trenucima, sada već uspomenama, daje joj mogućnost da ponekad svjesno, ali često i nesvjesno obilazi i prekoračuje tehnička i kompozicijska fotografska pravila i norme. Urbani krajolici, slučajni prolaznici, nekonvencionalni portreti prijatelja, eksterijeri i interijeri, izmjenjuju se na fotografijama kojima nas Mirna Štambuk nastoji uvesti u snoviti svijet svojih intimnih uspomena.
Dvadesetak fotografija-sanjarenja kojima nam ona predstavlja svoj život, istovremeno su poziv promatraču na nastavak sanjarenja koje ih je i stvorilo. Sanjarenje, mašta odnosno imaginacija je, kako kaže Gaston Bachelard, najveća snaga ljudske prirode.
Imaginacija nas, u svom živom djelovanju, istovremeno odjeljuje od prošlosti i stvarnosti. Ona se otvara prema budućnosti. A ta će budućnost koja očekuje mladu autoricu nakon njene prve izložbe postavljene u podrumu CZM u Varaždinu, u fotografskom i stvaralačkom smislu, nedvojbeno iznjedriti zanimljive i intrigantne radove.
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
